Viber je mobilni messenger koji vam omogućava da razgovarate, zovete i šaljete datoteke svim ostalim korisnicima aplikacije koristeći internetsku vezu. Napravila ga je kompanija pod nazivom Viber Media (viber.com) i danas je jedna od najpopularnijih aplikacija koja nudi besplatan prenos glasa putem IP (VoIP) protokola svojim korisnicima. Skype i RingCentral nude sličnu uslugu, ali Viber je malo drugačiji. Posebno se prodaje na tržištu za mobilne platforme i napravljen je kao izuzetno jednostavan za korisnike. Pokretanje naloga je jednostavno, kada se automatski skenira telefonski imenik korisnika i pronalazi kontakte sa Viber računima. Ovo čini povezivanje s prijateljima izuzetno jednostavnim.
Pomoću Vibera pojedinci mogu upućivati pozive i slati tekstove preko 3G i 4G LTE mreža. U tu svrhu je toliko optimiziran, da u većini slučajeva nema potrebe za bržom bežičnom vezom! Aplikacija korisnicima omogućuje slobodu da svakodnevno šalju svoje poruke i šalju tekstualne poruke ili upućuju pozive, bez obzira na lokaciju gdje se aplikacija osjeća vrlo prirodno. Vjerovatno je jednostavnost korištenja jedna od najboljih konkurentskih prednosti mobilne aplikacije. Viber se nudi i na više platformi: IOS korisnici mogu slati poruke Blackberry korisnicima koji mogu slati poruke Android korisnicima. Danas je registrirano preko 750 miliona korisnika iz cijelog svijeta. Ovaj broj nije prestao rasti jer je kompanija neprestano poboljšavala svoju primjenu. Priča iza ove aplikacije zaista je nevjerojatna.
Kako se rodila ideja i kako je osnovana kompanija?
Kompaniju su osnovali 2. decembra 2010. godine Talmon Marco, Igor Magazinik, Ofer Samocha i Sani Maroli. Marco je preuzeo ulogu CEO. Evo zanimljive činjenice o tome kako se rodila ideja koja stoji iza kompanije. Naime glavni razlog za pokretanje Vibera je ljubav! Marco je živio u New Yorku i imao je djevojku (sadašnju suprugu) u Hong Kongu. Provodili su puno vremena razgovarajući jedno s drugim telefonom. Velika udaljenost između njih je rezultirala visokim telefonskim računima. Marco je počeo istraživati najbolji način da ostane u kontaktu sa svojim djevojkom sa mobilnim telefonom uz poruke, besplatne pozive i iskustvo koje bi poboljšalo komunikaciju između osoba u različitim vremenskim zonama. To je početak Vibera.
Viber je razvijen kao konkurentna alternativa drugim dostupnim uslugama poput WhatsApp, Wechat i Skype. Zapravo, kad je pokrenut razvoj, postojala je ozbiljna konkurencija. Ali, prema Marcu, ovo je samo pomoglo. Jednom je rekao: „Mislim da konkurencija pokreće inovacije. Sumnjam da bismo sa stanovišta opsega funkcija bili tamo gdje smo danas, da nije bilo naše konkurencije. “Prije nego što je postao poduzetnik, Marco je 1990-ih radio kao glavni informatički službenik za izraelske odbrambene snage. Rođen je u Izraelu, ali odrastao u SAD-u. Nakon svog vojnog posla, on i njegov prijatelj Igor Magazinik pokrenuli su iMesh, uslugu dijeljenja datoteka P2P. Projekt je bio uspješan i imao je ključnu ulogu jer je Viber zapravo započeo novcem dobivenim od iMesh-a.
Iako su svi programeri izraelskog državljanstva, sjedište Vibera nalazi se u Limasolu, Kipar i ima druge urede koji se nalaze u Bjelorusiji, Kini i Izraelu. Za razliku od mnogih startupa, Viber nije dobio nikakav novac rizičnog kapitala. Finansirao se putem porodice i prijatelja, kao i profita od Marcovog drugog programa, iMesh. To je bilo presudno za njegov uspjeh, jer prve dvije godine kada je program bio dostupan nije donosio nikakav prihod. Ovakav pothvat teško bi se financirao iz fondova gdje uvjeti financiranja ne bi bili baš optimalni za osnivače.
Međutim, tokom ove dvije godine mnogo je uloženo u aplikaciju i ona se uspostavila kao jedan od najboljih mobilnih komunikatora na tržištu. Bilo je vrijeme da ta ogromna investicija počne donijeti neki povrat. Viber je bio potpuno besplatan (i još uvijek jest), niko nije platio ništa za njegovo korištenje. Osnivači to nisu željeli promijeniti, pa su započeli razmišljati o nekim drugim načinima unovčavanja ili monetizacije. To je postignuto razvojem nekih plaćenih usluga, poput Viber Out-a i njihove grafičke „Sticker store“ što je Viber-u počelo da donosi zaradu. Dana 13. februara 2014. godine, japanska elektronska internet trgovina Rakuten kupio je kompaniju za 900 miliona dolara. Od tada su spojili svojih 200 miliona korisnika sa bazom klijenata Vibera.
Rani razvoj Vibera
Rani razvoj Vibera pružio je vrlo obećavajući pogled u njegovu budućnost. Od rođenja je kompanija imala dugu liniju beta korisnika koji su bili spremni isprobati softver. Početna verzija IOS-a graciozno je primljena sa 350 miliona jedinstvenih registrovanih preuzimanja. Šest mjeseci kasnije Viber je prethodno objavio verziju svog softvera za tržište Android koja je bila ograničena na 50.000 korisnika. Potpuna verzija objavljena je nešto kasnije, godinu dana kasnije. 8. maja 2012. godine objavljena je verzija za telefone Blackberry i Windows, što je potaklo još jedan veliki skok u preuzimanju i ukupnom članstvu. 24. jula 2012. godine Viber je najavio ogromnu prekretnicu: tadašnjih 90 miliona korisnika je dobilo opcije grupnih poruka i glasovnih poziva visoke definicije. Godinu dana kasnije, Viber je napala Sirijska elektronska vojska. Sistem podrške kompanije je obustavljen, ali prema rečima rukovodilaca, nisu otkrivene osetljive informacije. U istoj napomeni navodi se i Marco koji tvrdi da je jedini koji ima pristup šifriranom ključu i nikada ga nikome nije otkrio, usprkos pritisku određenih grupa da to učini.
Kompanija sa tako velikim uspjehom ima mnogo zanimljivih činjenica. U akviziciji, osnivači Vibera uložili su gotovo 30 puta više od svojih početnih ulaganja. Uprkos velikom uspehu, takođe nisu izostali problemi. Početne verzije Vibera imale su brojne probleme sa sigurnošću. Marco citira ljude koji kažu da bi ljudi trebali biti zabrinuti zbog svoje privatnosti. Više od 50 posto njihovih korisnika živi u zemljama Bliskog Istoka gdje su usluge kao što su WhatsApp i Viber zabranjene. Nakon uspješnog rješavanja sigurnosnih pitanja i stvaranja sigurne end-to-end enkripcije, Viber je imao veći uspjeh nego u prošlosti. Nedavno, Viber razvija svoj novi servis nazvan Viber Out koji omogućava svojim korisnicima da pozivaju mobitele i fiksne telefone i to je jedan od glavnih izvora prihoda kompanije. Ova je usluga u početku bila ponuđena žrtvama tajfuna Haijana kako bi se mogli povezati sa svojim najmilijima, ali s vremenom je postala ponuđena bilo kojem korisniku. Naplaćuje se po minuti, ovisno o lokaciji, pa će cijene varirati. Korisnici mogu povezati kreditnu karticu sa svojim računom tako da ne moraju ručno ponovno učitavati kreditnu karticu.
Ostaje da se vidi kako će se Viber razvijati i u kojem obimu će iskoristiti svoju brojnu bazu korisnika za neke nove metode monetizacije. Poslovni model Vibera, WhatsApp i sličnih komunikacijskih aplikacija kreiraju veliki pritisak na telekom operatere jer im drastično smanjuju prihode sa velikom minutažom i udiom u ukupnom vremenu razgovora korisnika. Konkurencija je jaka sa Google Duo, Facebook WhatsApp i ostalim koji mogu koristiti svoja iskustva u sličnim oblastima i uvoditi nove servise. Posebno će to biti interesantno pratiti razvoj glasovne i video komunikacije sa razvojem 5G mreža.
Izvor: https://businessideaslab.com/viber-founders-start-up-story/
