To je uzrokovano viškom ponude i značajnim padom potražnje, uslijed pandemije koronavirusa. Ne očekuje se da će potrošači primetiti opseg pada koji se odražava na cijene na benzinskoj pumpi.
Cijena barela referentne američke nafte pala je u ponedjeljak (20.4.2020) prvi put u historiji ispod 0 USD po barelu. To je zabrinjavajući znak jer pandemija coronavirusa zaustavlja putovanja i obuzdava ekonomsku aktivnost. Ugovor za srednju sirovu naftu u zapadnom Teksasu ili WTI je mjerilo za američke cijene sirove nafte, a 20. aprila je to izgledalo ovako:
Šta znači negativna cijena u budućnosti?
Cijena barela sirove nafte varira ovisno o faktorima kao što su ponuda, potražnja i kvaliteta. Snabdijevanje gorivom daleko je iznad potražnje jer je koronavirus prisiljavao milijarde ljudi da prestanu putovati.
Zbog prekomjerne opskrbe spremnici za WTI naftu postaju toliko puni da je teško pronaći prostor. Američka uprava za informacije o energetici saopštila je prošle sedmice da je skladište u Cushingu u Oklahomi, srcu američke mreže plinovoda, do 10. aprila bilo popunjeno oko 72%.
“Nema više dostupnog skladišta, tako da je cijena robe efektivno jako mala do bezvrijedna”, rekao je Bob Yawger, direktor budućnosti u Mizuho-u u New Yorku. “Dakle, kad vam je cijena minus jedan dolar, platit će vam dolar da biste ga izvukli sa skladišta.”
Pad cijena je dijelom i posljedica načina trgovanja naftom. To su ugovori u budućnosti za 1.000 barela sirove nafte, isporučene u Cushing, gdje energetske kompanije posjeduju rezervoare za skladištenje kapaciteta otprilike 76 miliona barela.
Svaki ugovor trguje se mjesec dana, a majski ugovor ističe 21. aprila. Investitori koji drže majske ugovore nisu htjeli preuzeti isporuku nafte i snositi troškove skladištenja, a na kraju su morali platiti ljudima da je skinu s ruke. Junski ugovor, s isporukom u trajanju od mjesec dana, i dalje se trguje iznad 20 USD po barelu, ali pad cijene ukazuje na to da je većina skladišnog prostora popunjena.
Šta ovo znači za potrošače?
Pad cijena sirove budućnosti u skladištu neće se nužno pretvoriti u pad cijena na benzinskim pumpama, rekao je Tom Kloza, veteran analitičar iz službe za informiranje o cijenama nafte.
“Mislim da je to više u post produkciji”, rekao je Kloza. „I dalje ćemo gledati cijene benzina, dizela i cijene kerozina relativno niske, ali ne bi se moglo zaključiti da ćemo vidjeti gorivo sa negativnim cijenama na pumpama. Pad potražnje će potaknuti ponudu da manje nudi i sa vremenom se cijena stabilizira na nemom nivou.“, rekao je Kloza.
S nedavnim nižim cijenama nafte, tipična američka obitelj vjerovatno će uštedjeti oko 150 do 175 USD ovog mjeseca na svojim nabavkama goriva, rekao je.
Što to znači za aviokompanije?
Za aviokompanije koje lete, pad cijena sirove nafte će učiniti letove jeftinijim koji su već gotovo prazni jer ljudi ostaju u kući zbog koronavirusa.
Padovi budućih cijena sirove nafte ukazuju i na to da tržište ne očekuje da će aviokompanije uskoro dodati mnogo letova svojim posadama, rekao je analitičar Raymond James Savanthi Syth.
A o ekonomskom oporavku?
Dok se investitori i analitičari provlače kroz tehniku naftnih tržišta koja su pridonijela padu, drugi pokušavaju sagledati što bi moglo reći o ekonomiji. Čak 30 miliona barela dnevno – što je nekada predstavljalo 30% globalne potražnje – napunjeno je u skladišta širom svijeta u protekla dva ili tri mjeseca.
Čak i ako bi se potražnja vratila na razine prije virusa, trebalo bi dugo vremena da se potroši sve što je skladišteno.
„Ono što vam govori energetsko tržište jeste da se potražnja više neće vratiti, a postoji ponuda snabdevanja“, kaže Kevin Flanagan, voditelj strategije fiksnog dohotka kompanije Wisdomtree Asset Management iz Njujorka.
Cijena junskih sirovih ugovora također je u ponedjeljak snažno pala, pala je za 18,4%, na 20,43 USD za barel. To je pouzdaniji pogled na to kako trgovci razmišljaju o potrošnji potrošača za energijom u bliskoj budućnosti. Nije ispod nule, ali pada.
Pad cijene nafte za napredne ekonomije je izvor ekonomskih problema dok je za zemlje proizvođače to dodatni sigurnosni izazov. Svaki drastični pad nafte je izvor nesigurnosti u regiji Bliskog Istoka. Venecuela, Libija su u oružanim sukobima. Razvijene zemlje teže stabilnosti ekonomije dok za proizvođače ostaje nada da se nedostatak novca neće odraziti na sigurnost.
