Postoji niz faktora i oni se primjenjuju na niz bolesti, kažu genetičari.
U cijelom svijetu – u Kini, Italiji, Sjedinjenim Državama i Australiji – od COVID-19 umire mnogo više muškaraca nego žena. Zašto? Da li geni, hormoni, imunološki sistem – ili ponašanje – čine muškarce podložnijima bolesti?
Shvaćamo to kao interakciju svih ovih faktora i nije jedinstven za virus SARS-Cov-2. Kao i kod ostalih sisara, različite reakcije na mnoge bolesti su tipičane za muški i ženski spol.
Mračne cifre
U Italiji i Kini smrtnost muškaraca viša je nego dvostruka od one kod žena. U New Yorku muškarci čine oko 61% pacijenata koji umiru. Australija ima slične rezultate, samo što je uglavnom u dobnim grupama 70-79 i 80-89.
Jedna od glavnih varijabli u težini COVID-19 je dob. Ali to ne može objasniti spolnu pristranost koja se vidi u globalnom smislu jer je povećana stopa smrtnosti muškaraca ista za sve starosne grupe od 30 do 90+. Žene takođe u prosjeku žive šest godina duže od muškaraca, tako da je u ranjivoj populaciji više starijih žena nego muškaraca.
Drugi glavni faktor je prisutnost kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti, dijabetesa i karcinoma. Navedene bolesti su češće kod muškaraca nego kod žena, što bi moglo predstavljati neke od pristrasnosti.
Ali onda se moramo zapitati zašto su muškarci osjetljiviji na bolesti koje ih stavljaju u veći rizik od COVID-19.
Muškarci i žene su biološki različiti
Muškarci i žene razlikuju se po svojim spolnim kromosomima i genima. Žene imaju dvije kopije hromozoma srednje veličine (zvanih X). Muškarci imaju samo jedan X hromosom i mali Y hromosom koji sadrži malo gena.
Jedan od tih gena Y (SRY) usmerava zametak da postane mužjak tako što će započeti razvoj testisa u XY embrionu. Testisi proizvode muške hormone a hormoni potiču bebu da se razvija kao dečak.
U nedostatku SRY, jajnik se formira i stvara ženske hormone.
To su hormoni koji kontrolišu većinu očiglednih vidljivih razlika između muškaraca i žena – genitalije i grudi, kosa i tip tijela.
Y hromosom i hormoni
Y hromozom sadrži skoro isključivo SRY gene, ali ima i ponavljajućih sekvenci („junk DNA“). Možda bi „toksični Y“ mogao izgubiti regulaciju tokom starenja. Ovo bi moglo ubrzati starenje muškaraca i učiniti ih podložnijim virusima.
Ali, veći problem za muškarce su muški hormoni oslobođeni djelovanjem SRY. Razina testosterona utječe na mnoge bolesti, posebno srčane, a može utjecati i na životni vijek.
Muškarci su također u nepovoljnom položaju zbog niskog nivoa estrogena, koji žene štiti od mnogih bolesti, uključujući i srčane bolesti.
Muški hormoni takođe utiču na ponašanje. Nivo testosterona zaslužan je za velike razlike između muškaraca i žena u rizičnom ponašanju kao što su pušenje i pijenje alkohola, kao i nevoljkost da se pazi na zdravstvene savjete i da potraže medicinsku pomoć.
Ekstremne razlike u stopi pušenja između muškaraca i žena u Kini (gotovo polovina muškaraca puši, a samo 2% žena) mogu pomoći u objašnjenju njihovog vrlo visokog postotka smrtnosti muškaraca (dvostrukog više od ženskog). Pušenje ne samo da je ozbiljan faktor rizika za bilo kakvu respiratornu bolest, već uzrokuje i rak pluća što je daljnji faktor rizika.
Međutim stope pušenja su niže i nisu toliko pristrasne spolu u mnogim drugim zemljama, tako da ovo rizično ponašanje ne može samo po sebi objasniti spolnu razliku u smrti od COVID-19. Možda spolni kromosomi imaju i druge efekte.
Dva X hromozoma bolja su od jednog
X kromosom nosi više od 1.000 gena s raznim funkcijama, uključujući metabolizam, zgrušavanje krvi i razvoj mozga.
Prisustvo dva X kromosoma kod ženki XX daje pufer ako je gen na jednom X mutiran. Mužjacima XY nedostaje sigurnosna kopija X kromosoma. Zato dječaci pate od mnogih bolesti vezanih za spol, poput hemofilije (loše zgrušavanje krvi).
Žene imaju ne samo dvostruku dozu mnogih X gena, već mogu imati i koristi od dvije različite verzije svakog gena.
Ovaj X efekt objašnjava zašto muškarci od rođenja umiru brže od žena u svakoj dobi. A drugi problem je imunološki sistem.
Dugo znamo da žene imaju jači imunološki sistem od muškaraca. Ovo nije pravilo, jer žene su osjetljivije na autoimune bolesti poput lupusa i multiple skleroze.
Ali to ženama daje prednost kada je riječ o osjetljivosti na viruse, kao što pokazuju mnoga istraživanja na miševima i ljudima. Ovo pomaže objasniti zašto su muškarci osjetljiviji na mnoge viruse, uključujući SARS i MERS.
Na X kromosomu postoji najmanje 60 gena imunološkog odgovora, a čini se da veća doza i postojanje dvije različite verzije istih daje ženama širi spektar obrambenog sustava.
Spolne razlike u bolestima – zaključak
Različitost u učestalosti, težini i djelotvornosti liječenja za mnoge bolesti muškarce stavlja u osjetljiviju grupu. COVID-19 dio je većeg obrasca u kojem muškarci gube – u svakoj dobi.
Slična pojava ne važi samo za ljude – to je kod većina sisara.
Dakle, seksualna pristranost kod smrti od COVID-19 dio je mnogo veće slike – i vrlo starije slike – spolnih razlika u genima, kromosomima i hormonima koji dovode do vrlo različitih odgovora na sve vrste bolesti, uključujući COVID-19.
Jenny Graves, ugledna profesorica genetike, Univerzitet La Trobe.
Izvor: https://cosmosmagazine.com/biology/why-do-more-men-than-women-die-from-coronavirus
https://theconversation.com/why-do-more-men-die-from-coronavirus-than-women-136038
