Svakodnevno dodirujemo mnogo različitih površina. Na primjer, kvake na vratima, tipkovnice, tablete, novac, razne kartice, i mnoge druge predmete oko nas. Ali kada je sezona gripe – ili postoji epidemija bilo kojeg drugog virusa – ovaj jednostavan dodir postaje zdravstveno rizičan tj. može proširiti klice.
Činjenica da neki virusi mogu živjeti na površinama satima, ili čak sedmicama izaziva zabrinutost. Ono što je često nejasno koliko dugo površina, poput nekog terminala za punjenje autogoriva na benzinskoj pumpi, može ostati kontaminirana nakon što bolesna osoba kihne i dodirne tu površinu.
Dodatna nesigurnost je i zato što su virusi raznoliki i imaju različite stope preživljavanja na različitim površinama. A iz dosadašnje prakse znamo da je nesigurnost jedan od uzroka pojave lažnih, subjektivnih i neprovjerenih informacija. Ovim tekstom pokušamo otkloniti barem neke nejasnoće.
U prirodi ne postoji generalno pravilo koliko dugo virus može da preživi izvan domaćina. Na to, recimo utiče, vrsta površine i temperatura okoline, kao i vlažnost zraka. Dakle, koje su površine sigurne na dodir i koliko često ih trebamo dezinficirati?
Prije nego što uopće razgovaramo o tome koliko dugo virusi mogu živjeti na površini, moramo razumjeti kako virusi djeluju, tj. upoznati neprijatelja.
Nijedan virus nije isti
Virusi nemaju enzime koji bi stvorili hemijske reakcije potrebne za reprodukciju. Umjesto toga, virusima je potrebna ćelija domaćina. To mogu biti bakterije, gljivice, biljke ili životinje, i naravno tijelo čovjeka. Uz pomoć domaćina, virusi se mogu množiti. To je dobro za virus, ali generalno loše za domaćina.
Pošto bez ćelije domaćina virus ne može dugo opstati, ima nagon da u kratkom vremenskim periodu tokom kojeg može funkcionirati, pronađe i zarazi novog domaćina, kako bi se razmnožavao. Paradoks života, nagon za razmnožavanjem i životom može biti i uzrok za zaršetak istog.
Izvan svog domaćina virus se može podijeliti u dvije kategorije:
- može biti netaknut i ostati zarazan
- prepoznatljiv, što znači da ima dovoljno genetskog materijala da bude identificiran, ali više nije sposoban da se veže na stanice domaćina i reproducira
Koliko dugo virusi mogu živjeti na površinama?
Dužina vremena u kojem virusi mogu živjeti na površinama i ostati zarazni uvelike varira od vrste, objašnjava dr. Alicia Kraay, suradnica na epidemiologiji sa Sveučilišta Emory. Postoje osnovne razlike između virusa. Tako na primjer,
- rinovirus – uzrokuju običnu prehladu – preživjet će na površinama manje od sat vremena.
- norovirus, koji može uzrokovati povraćanje i proliv – mogu preživjeti sedmicama.
Stoga nije iznenađujuće da se norovirus, zbog svoje sposobnosti da živi ovako dugo izvan domaćina, širi i preko zaraženih ljudi i kroz kontaminiranu hranu i površine.
Istraživanja: koliko dugo COVID-19 živi van ćelije?
Istraživanje koliko dugo COVID-19 može preživjeti na površinama je novo i još je u toku. Studija od 13. marta, koju su proveli istraživači Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i više sveučilišta, uporedili su novi koronavirus (SARS-CoV-2) sa SARS-CoV-1 koji su srodni ljudski koronavirus i virus odgovoran za epidemiju 2003. godine. Preliminarno istraživanje pokazalo je da dva virusa imaju sličnu održivost u okolišu, međutim, studija je utvrdila da novi koronavirus može preživjeti i do tri dana na površinama od nehrđajućeg čelika i plastike. Opstanak na ostalim površinama bio je niži – samo jedan dan na kartonu i četiri sata na bakru. Rezultati su pokazali da novi koronavirus može živjeti u zraku satima.
Druga istraživačka studija objavljena 17. marta 2020. u New England Journal of Medicine Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti i Univerziteta Princeton također je otkrila da je stabilnost novog koronavirusa (SARS-CoV-2) slična stabilnosti SARS- CoV-1 u ispitivanim eksperimentalnim okolnostima. Međutim, novi koronavirus bio je stabilniji od SARS-CoV-1. U svojim eksperimentima, SARS-CoV-2 ostao je održiv u obliku aerosola do tri sata. Otporni koronavirus otkriven je na plastici i nehrđajućem čeliku do 72 sata nakon nanošenja. Dodatnim eksperimentima se uvidjelo da nakon četiri sata na bakarnim površinama i nakon 24 sata na kartonu, nije pronađen nijedan održivi koronavirus.
Kako se odvijaju eksperimenti i koji faktori utiču na stope preživljavanja virusa?
Iako se čini kao da bi to trebao biti jednostavan test kako bi se utvrdio period preživljavanja izvan domaćina, to je složenije od jednostavnog nanosa nekog virusa po površini i čekanja da se vidi što se događa. U stvari, u članku za PBS News Hour, Griffin i Akpan su napisali da nema mnogo “preciznih podataka” o tome koliko dugo virusi prehlade i gripe ostaju zarazni.
ZNATE LI?
Zahvaljujući pH i poroznoj prirodi, ljudska koža djeluje poput ubojice virusa prehlade i gripe – na našim rukama preživljavaju samo 20 minuta.
“Općenito, preživljavanje patogena na fomitima (predmetima ili materijalima koji vjerovatno prenose infekciju) određuje se inokulacijom površine poznatom količinom virusa, a zatim mjerenjem uzoraka u različitim vremenskim intervalima kako bi se utvrdila količina koja je ostala”, kaže Kraay. “Naučnici koriste ove informacije za procjenu krivulje propadanja patogena na određenoj površini koja se može ekstrapolirati u duže vremenske intervale.”
NIH i CDC tim koji je proučavao varijacije površine za koronavirus već proučavaju vitalnost virusa u različitim matricama, kao i u različitim okolišnim uvjetima.
Iako virusi imaju različitu početnu stopu preživljavanja na površinama, dodatni faktori utječu na njihovu sposobnost izdržavanja izvan domaćina. Temperatura, vlaga i svojstva površine mogu utjecati na preživljavanje, prema Kraayu.
“Općenito, virusi opstaju najdulje na nižim temperaturama, većoj vlažnosti zraka i na neporoznim površinama (poput nehrđajućeg čelika)”, kaže ona. “Međutim, neki virusi dobro djeluju pri niskoj vlažnosti zraka.”
Osim površinskog materijala i okoliša, količina virusa na površini također određuje koliko dugo će preživjeti, objašnjava James M. Steckelberg, M.D., u članku za kliniku Mayo. Iako je moguće širenje virusa poput prehlade i gripe putem dijeljenja objekata, lični kontakt je najčešći mehanizam širenja virusa.
Puno je teorija o tome hoće li se koronavirus smanjiti za vrijeme toplijih mjeseci jer suh i hladan zrak ima tendenciju da osigura povoljne uvjete za prijenos gripe. Ali dr. Marc Lipsitch, profesor epidemiologije i direktor, Centar za dinamiku zaraznih bolesti na Harvardu kaže, da je za sada kod koronavirusa relevantnost ovog faktora nepoznata.
Možete li dobiti virus s površine?
Ako dodirnete površinu kontaminiranu virusom – uključujući COVID-19 – znači li to da ćete dobiti virus? Ne nužno. Ako odmah ne operete ruke, pa dodirnete usta, nos ili oči, mogli biste prenijeti virus. Ipak, u CDC-u kažu da se površinska kontaminacija ne smatra najverovatnijim načinom za dobijanje koronavirusa. Bez domaćina virusi se počinju razgrađivati prilično brzo, tako da ono što je na nekoj površini postaje vremenom sve manje i manje zarazno.
Doktor Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID), preporučuje brisanje površina koje mogu biti u dodiru sa prenosnicima kao što su vrata, ekrani, mobiteli i sl.
Na kraju, unatoč razlikama u održivosti na površinama među patogenima, fomitima i kontekstom, preporuka br. 1 za sprječavanje širenja virusa je standardna. Obratiti pažnju da ruke prilikom dodira tzv. T prostora tj. očiju, nosa i usta budu čiste. Kratko, perite ruke.
