Pročitajte argumente dvoje stručnjaka koji raspravljaju o dugoročnom utjecaju na inflaciju vladinih paketa pomoći u mnogim državama u cilju spašavanja od uticaja pandemije Covid-19
- Stephanie Kelton (profesorica ekonomije i javne politike na Univerzitetu Stony Brook, autor knjige „Mit o deficitu“ i savjetnica Bernie Sanders-a tokom kampanje 2016)
- Edward Chancellor (finansijski istoričar, novinar i strateški investitor)
Ovaj je članak dio serijala u kojem Financial Times pita vodeće komentatore i kreatore politika šta mogu očekivati od budućnosti nakon Covid-19
Za početak da definišemo Modernu Monetarnu Teoriju (MMT). Naime MMT predlaže da država sa sopstvenom valutom, poput američke ili kineske, ne moraju brinuti o prevelikom dugu jer uvijek mogu upisati više novca za plaćanje kamata. Dakle, jedino ograničenje potrošnje je inflacija, koja može izbiti ako javni i privatni sektor troše previše u isto vrijeme. Sve dok postoji dovoljno radnika i opreme za podmirivanje rastuće potražnje bez poticanja inflacije, vlada može potrošiti ono što je potrebno za održavanje zaposlenja i postizanje ciljeva poput zaustavljanja klimatskih promjena.
Odgovor Da – Ne predstavlja urođenu opasnost za države koje izdaju svoju valutu
Pandemija Covid-19 prisilila je vlade širom svijeta da troše velike svote u nastojanju da stabilizuju svoje ekonomije, piše Stephanie Kelton. Za sada nema zabrinutosti kako da „platimo“ dugove. Umjesto toga, primjećujemo visoke nivoe javne potrošnje, rast deficita i javnog duga na nove maksimume, kao u neka ratna vremena.
Predviđa se da će Francuska, Španija, SAD i Velika Britanija završiti godinu s nivoom javnog duga većim od 100% bruto domaćeg proizvoda, dok Goldman Sachs predviđa da će se italijanski omjer duga i BDP-a povećati iznad 160%. U Japanu, premijer Shinzo Abe obvezao se na gotovo 1 trilion USD novih deficitarnih troškova kako bi zaštitio ekonomiju od pet triliona USD, što će omjer duga i BDP-a Japana podići iznad rekordnih 237%. Nije baš adekvatno poređenju, ali zamislite da godišnje zaradite 20.000KM a dugujete 67.400KM! Dodatni problem je očekivani pad BDP-a na globalnom nivou, a samo neke zemlje če izbjeći recesiju. U naprednim ekonomijama MMF očekuje da će prosječni omjer duga i BDP-a biti veći od 120% u 2021. godini.
Dok većina vidi veliki deficit kao cijenu koju vrijedi platiti za borbu protiv krize, mnogi brinu zbog prekrivanja duga u svijetu nakon pandemije. Neki se boje da će se ulagači umoriti od pozajmljivanja vlastima što može dovesti do rasta kamata i što će prisiliti države da se zadužuju po tim višim kamatama. Drugi se brinu da će vlade u narednim godinama morati uvesti bolnu štednju, srezati javnu potrošnju i tako privatni sector natjerao da zategne pojas kako bi otplatio javni dug.
To ne bi smjeli uraditi. Iako javni dug može stvoriti probleme u određenim okolnostima, on ne predstavlja glavnu opasnost za vlade koje emituju valute, poput SAD-a, Japana ili Velike Britanije. To nije, kako neki tvrde, zato što se te zemlje trenutno mogu zadužiti po vrlo niskoj cijeni ili zato što će im snažan oporavak omogućiti da izađu iz dugova.
Tri su stvarna razloga:
- Prvo, vlada koja izdaje valutu nikada ne treba da posuđuje sopstvenu valutu.
- Drugo, uvijek može odrediti kamatnu stopu na obveznice koje odabere prodati.
- Treće, državne obveznice pomažu u ubrzavanju finansija privatnog sektora.
Prva bi točka trebala biti očita, ali često je zatamnjena načinom na koji vlade upravljaju svojim fiskalnim operacijama. Uzmite Japan, zemlju koja ima svoju suverenu valutu. Da bi potrošio više, Tokio jednostavno odobrava plaćanje i Banka Japana koristi računar kako bi povećala količinu jena na bankovnom računu centralne banke koja dalje usmjerava novac. Biti izdavatelj suverene valute znači da se nikada ne morate brinuti o tome kako ćete platiti račune. Japanska vlada može sebi priuštiti da kupi sve što bude na raspolaganju za prodaju u vlastitoj valuti. Istina, može potrošiti previše, podstičući inflatorni pritisak, ali nikad ne treba posuditi Jen.
Ako je to istina, zašto vlade prodaju obveznice kad god imaju deficit? Zašto jednostavno ne biste potrošili bez dodavanja državnom dugu? To je ključno pitanje. Dio razloga je navika. Prema zlatnom standardu, vlade su prodavale obveznice kako deficit ne bi ostavljao previše valute u ljudskim rukama. Posudbe su zamijenile valutu (koja je bila konvertibilna u zlato) državnim obveznicama koje to nisu bile. Drugim riječima, zemlje su prodavale obveznice kako bi smanjile pritisak na svoje zlatne rezerve. Ali to nije razlog zašto se u modernoj eri zadužuju.
Danas je zaduživanje dobrovoljno, barem za zemlje sa suverenim valutama. Državne obveznice su samo oblik kamate državnog novca. Velika Britanija, na primjer, nije obvezna ponuditi kamatnu alternativu svojoj valuti nulte kamate, niti mora plaćati tržišne stope kada se zadužuje. Kako je Japan pokazao kontrolu krivulje prinosa, kamatna stopa na državne obveznice je izbor politike.
Tako danas vlade prodaju obveznice kako bi zaštitile nešto vrijednije od zlata: dobro čuvanu tajnu o istinskom stanju njihovih fiskalnih kapaciteta, koja bi, ako postane javno razumljivija, mogla dovesti do poziva na „otvoreno financiranje novcem“ za plaćanje javnih dobara. Prodajom obveznica održavaju se iluzije da su javni buđeti financijski ograničeni.
Istina, vlade koje izdaju valutu mogu sigurno trošiti bez zaduživanja. Prekrivanje duga zbog kojeg su mnogi zabrinuti može se izbjeći. To ne znači da postoji išta loše u tome što ljudima nudite alternativu za kamatu koja donosi kamatu. Obveznice su investitorima dar, a ne znak ovisnosti o njima. Pitanje o kojem bismo tada trebali raspravljati je koliko „kamatnih prihoda“ vlade trebaju isplaćivati i kome?
Odgovor Ne – Ova opasna monetarna praksa osigurava da nas čeka inflacija
Kako platiti troškove borbe protiv pandemije? Sve troškove države, bilo da se radi o Zelenom novom dogovoru, poslovima za sve, možete podmiriti jednostavnim ispisom novca. To tvrdi moderna teorija monetarne politike, piše Edward Chancellor.
Pristalice ove neortodoksne škole ekonomije vjerovali bi, poput Alice u zemlji čudesa, u šest nemogućih stvari prije doručka. Vlade nikada ne mogu propasti. Ne moraju podizati poreze ili izdavati obveznice da bi se finansirali. Pozajmljivanje stvara štednju. Fiskalni deficit nije problem, već lijek. Već sutra možemo otplatiti državni dug. Teorija i prakse često ne idu skupa.
Kao teoriju, MMT su mnogi ekonomisti odbacili. Ali u praksi ona se već koristi. Otkako je Ben Bernanke, kao guverner američke Federalne reserve (Fed), održao svoj govor o “helikopterskom novcu” u novembru 2002. godine, svjet se kreće u tom pravcu. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi dokazao je da čak i najzaduženije zemlje ne trebaju ispunjavati obaveze. Prošle godine, američki savezni deficit premašio je 1 trilijon USD u vrijeme kada je Fed punio državne blagajne s novoprimljenim dolarima. Čista MMT.
Ova kriza je samo ubrzala tu praksu i proces. Fiskalna i monetarna politika sada se otvoreno koordiniraju, baš kao što to preporučuje MMT. Američki budžetski deficit trebao bi ove godine dostići gotovo 4 trilijuna dolara. Ali povećanje poreza nije na dnevnom redu. Umesto toga, Fed će pisati čekove. U Velikoj Britaniji, Banka Engleske direktno financira najveći mirovni deficit u svojoj istoriji. MMT tvrdi da je novac stvoren od strane države i da ga može mnogo slobodnije koristitit i dalje stvarati. Udio Feda u rastućoj ponudi novca u SAD-u iznosi blizu 40% i raste. Opet vidimo MMT u praksi.
Vrijeme pandemije i izolacija je povoljan trenutak za implementaciju MMT-a. Za vrijeme kriza, stanovništvo ima potrebu za držanjem gotovine pa se monetizacija duga čini manjim problemom. Ali vlade mogu printati i ubrizgati novac kako bi pokrile svoje troškove sve dok javnost ima povjerenja u valutu. Kad prođe kriza, višak novca mora se ukloniti, kako bi se izbjegao rizik inflacije.
Pristalice MMT-a tvrde da to ne bi trebao biti problem. Ali onda priznaju da niko nema dobar model inflacije. To znači da je malo vjerovatno da će političari podići poreze na vrijeme da bi ublažili inflaciju. Obveznice se uvijek mogu izdati kako bi se povukao novac iz opticaja. Ali jednom kada je u toku inflacija, vlasnici obveznica zahtijevaju veće prinose. Iz fiskalne perspektive, ima smisla izdavati državni dug kad su stope niske, kao sada, nego da se novac sada ispisuje a plaćaju više stope kasnije.
Velike inflacije u istoriji prouzrokovane su ne viškovima ponude novca, već šokovi u opskrbi, tvrde predstavnici MMT-a. Vjerovatno pandemija koronavirusa bude uzrok jednog takvog šoka. Međutim, istorija dovodi u sumnju pokušaje objašnjenja inflacije nemonetarnim faktorima. Najbliži takav primjer dolazi iz francuskog eksperimenta sa papirnim novcem. Naime, 1720. škotski avanturist John Law bio je francuski ministar financija i šef središnje banke. Banka je tiskala puno papirnog novca, vratio se državni dug i Francuska je uživala kratki prosperitet. Ali inflacija se ubrzala i nastala je kriza.
Istina je da vlade imaju pristrasno promišljanje prema inflaciji, posebno u kriznim periodima poput ratova i revolucija. Izolacija zbog Covid-19 je još jedan takav period. Buduća inflacija ublažit će neke današnje finansijske probleme, nivoi duga će se sniziti i nejednakosti bogatstva će se ublažiti. Nakon što se prekomjerni dug smanji, kamatne stope se mogu vratiti u normalu. Kad se to dogodi, nekretnine bi trebale biti pristupačnije, a prinosi na štednju rasti.
Ali, ne treba zanemariti uticaj inflacije. Ekonomije ne funkcioniraju dobro kada se svi trude kako bi održali korak s velikim promjenama cijena. Inflacija posebno negativno utile na distribuciju roba i suluga. Radnici čiji prihodi rastu s inflacijom u sve boljem su položaju od penzionera. Dužnici će prihodovati na štetu povjerilaca. Nastaju profiteri, zajedno s populistima koji se hrane socijalnim nezadovoljstvom.
Moderne monetarne prakse osiguravaju da je još jedna inflacija ubrzo nakon stabilizacije. MMT pruža novi i zanimljiv intelektualni izazov, ali obećava besplatan ručak. Čak ni Alice ne bi trebala vjerovati u to.
Izvori: https://www.investopedia.com/modern-monetary-theory-mmt-4588060
https://www.ft.com/content/53cb3f6a-895d-11ea-a109-483c62d17528
