Definisanje korupcije je izazov jer poprima mnoge oblike a sami počinioci su vješti u razvijanju novih načina da budu korumpirani i pokriju svoje tragove. Možemo uzeti definiciju koju je odredio Transparency International: zloupotreba povjerene moći u privatnu korist.
Koruptivne radnje imaju slijedeće karakteristike:
- Javlja se i u javnom i u privatnom sektoru. To uključuje medije i aktere civilnog društva. Uključeni mogu biti pojedinci, kompanije ili organizacije poput političkih stranaka.
- Zloupotreba povjerene moći: Korupcija uključuje zloupotrebu moći u državnoj instituciji ili privatnoj organizaciji.
- Benefiti: Obje strane koje su upletene u korupcijski postupak imaju koristi, bilo u novcu ili u uticaju.
Pored ovih karakteristika, korupciju stručnjaci dijela na dva oblika: veliku i malu ili administrativnu.
Velika i sitna korupcija
Velika korupcija obično se dešava na najvišim nivoima javnog i poslovnog života. Uključuje aktere koji donose odluke, pravila, politike i izvršne odluke. Često uključuje velike svote novca. Velika korupcija se često naziva i političkom korupcijom jer ističe negativni utjecaja novca u političkim i poslovnim procesima, kampanjama, kao i političkim strankama.
Na primjer, tokom neke tenderske procedure gdje velika javna firma traži najboljeg ponuđača, osoba ili osobe koje donose odluke se tajno dogovore sa potencijalnim isporučiocem da će firmi osigurati posao za određen udio. Javna je tajna da je minimalan iznos 5-10% od ugovorene cijene usluga. Sam način isplate tog novca je posebna tema. Jednostavno, javni novac koji je prikupljen od građana završi u rukama osoba samo zato što se nalaze na odgovornim mjestima, često uz svoju prilagodljivost trenutnim političkim vladajućim opcijama. Te osobe sigurno nisu dokazale neku posebnu sposobnost i vještinu, osim privatne komunikacije i smišljanja načina sa dobavljačem usluga. Na žalost, to je na našim prostorima postala bitna vještina.
Isto tako odgovorna osoba koja raspolaže javnim novcem može sama inicirati koruptivnu radnju. Posebno u kriznim situacijama. Narudžba opreme ili usluga po brzim procedurama je tada moguća jer javnost odobrava brzu reakciju. Donosioci odluka, poneseni vlašću mogu i samostalno tražiti ponuđača koji čak nema nikakvo iskustvo u traženoj oblasti. No teško je baš sve radnje izvesti bez javnosti u ovo doba digitalnih medija.
Drugi oblik koji je svojstven našim prostorima je mala, administrativna ili sitna korupcija. To je svakodnevna korupcija koja se dešava između javnih institucija, firmi i građana.
Mala korupcija odnosi se na zloupotrebu vlasti u svakodnevnim situacijama. Na primjer, saobraćajna policija uzima novac od vozača u zamjenu za ne kažnjavanje zbog kršenja prometnih pravila. Manje svote novca brzo mijenjaju ruke. Međutim, kada je sitna korupcija sveprisutna, to rezultira konstantnim velikim troškovima. Učesnici se samopravdaju, jer gledaju na primjere velike korupcije. Ako može visokopozicionirani funkcioner, zašto ne mogu ja? Stoga i mala, ali konstantna korupcija predstavlja problem za funkcioniranje društvenih problema – slično efektu velike korupcije.
Često nije jasno gdje završava sitna i počinje velika korupcija. Na primjer, politička korupcija, pored gore navedenih obilježja, može obuhvatiti i kupovinu glasova. Zvuči poznato? I mlađi javni službenici počinju od građana zahtijevati nelegalne isplate jer to čine njihovi nadređeni. Isti nadređeni mogu tražiti novac jer imaju uticaj na odluke bitne za nove uposlenike. Ovi opet mogu imati nadređene koji zauzvrat očekuju od njih novac kako bi napredovali u hijerarhiji. Ovaj korumpirani lanac može se protezati sve do najviših državnih službenika. Dodatni ali važan razlog je i relativno siguran posao i visoka primanja u javnom sektoru u odnosu na privatni.
A koliko košta korupcija?
Ako je gore navedena korupcija sveprisutna, to onda ima svoju cijenu koju to društvo plaća. Plaćanje cijene korupciji je kao i korupcija, teško vidljiva i dugotrajna.
Finansijski troškovi korupcije:
- Službenici u javnim institucijama prisiljavaju građane da plaćaju usluge koje bi trebale biti besplatne. Umjesto da građani imaju više za trošenje čime podstiču razvoj ekonomije i potrošnju taj novac akumuliraju u centre moći. Pojedinačno ovaj iznos ne izgleda velik, ali množenje sa hiljada stanovnika već daje milionske iznose.
- Korumpirani političari pljačkaju državne proračune. Politika postaje primamljiva djelatnost zbog ovog načina sticanja bogatsva i moći. Suzbija se razvoj svijesti gdje trud i znanje nije neophodno za napredak, već politički položaj. Drušvo postaje reaktivno i mnogi traže nove lokacije gdje se više cijeni rad i znanje.
- Sami donositelji odluka iskrivljavaju javnu potrošnju jer se fokusiraju na aktivnosti koje daju velike mito, poput velikih javnih radova.
- Međunarodne kompanije izbjegavaju visoko korumpirana okruženja – ekonomski razvoj je sporiji nego što bi bio s većim stranim ulaganjima.
Šta sve utiče na nivo korupcije?
Zašto je više zastupljena u nekim društvima kao što je naše? Korupcija ima negativnu konotaciju i prezrena u svim krajevima svijeta. Istraživanima je utvrđeno je da su kulturne razlike bitne za nivo korupcije. Autori istraživanja su otkrili da su zemlje jačih rodbinskih veza više sklone korupcije i imaju slabije institucije koje ne rade jednako za dobrobit svih građana. Na primjer, kulture s jačim porodičnim vrijednostima tj. bliskijim vezama, doživljavaju više korupcije. Da je to dio kulture kod nas dokazuje i naša većinska reakcija kada nam neki stranac kaže da je korupcija dio naše kulture i sistema vrijednosti. Obično je reakcija odbrambena i idu misli ili riječi: „I vi ste korumpirani; sigurno ste bili u prošlosti; naučili smo to od vas,…“ i slično. Sve to može biti i istina, ali ne mijenja sadašnje stanje stvari i definitivno ne pomaže da se situacija unaprijedi.
Istraživanjem su utvrđene i dvije dimenzije, slične kulturnoj, i relaciji sa nivoom korupcije u određenom društvu. Jedna dimenzija je „tradicije i razum“. Naime tradicionalne vrijednosti naglašavaju važnost religije, veza roditelja i djeteta, poštovanje autoriteta i tradicionalne porodične vrijednosti. Ta društva imaju visok nivo nacionalnog ponosa. Sekularno-racionalne vrijednosti imaju suprotne postavke prema tradicionalnim vrijednostima. Ovi društva manje stavljaju naglasak na religiju, tradicionalne porodične vrijednosti i autoritet.
Druga dimenzija je „vrijednost preživljavanja do samoizražavanja“. Vrijednosti preživljavanja stavljaju naglasak na ekonomsku i fizičku sigurnost i povezana je sa relativno etnocentričnim gledištima uz nizak nivo povjerenja i tolerancije. Druga strana dimenzije je samoizražavanje gdje ljudi daju visoki prioritet zaštiti okoliša, toleranciji prema strancima i drugačijim i rodnoj ravnopravnosti. Društva sa većim stepenom samoizražavanja imaju izraženiju volju za sudjelovanjem u odlučivanju u ekonomskom i političkom životu.
Pregledom svih ovih istraživanja može se zaključiti da su recimo države na sjeveru Europe manje sklone korupciji od onih u srednjoj i južnoj Europi, gdje i mi spadamo.
Imajući u vidu navedene razloge i istraživanja može se zaključiti da ćemo imati manje korupcije ako budemo imali više individualizma i kulturu ponašanja kao skandinavska društva. Međutim, kulturu je teško mijenjati, a i proces je spor. Šta onda možemo učiniti brzo ako imamo volje i snage kao društvo i pojedinci? Korupcija je zločin računanja. Moramo računicu pojedincima sklonim korupciji učiniti jednostavnijom i rizičnijom. Ako su dio koruptivnih radnji moraju platiti puno veći račun od vrijednosti zarade od koruptivne radnje. Naravno tu je i brzina djelovanja nadležnih institucija. Sve dok se razne potencijalne koruptivne afere „motaju“ mjesecima po medijima, bez učinkovitog odgovora institucija, mladi, novi službenici, će tražiti ili nove sredine ili se prilagoditi i dalje nastaviti razvijati korupciju. Do nas je! Ili da se trudimo da svi dobijemo dio kolača (nemoguće je da svi dobijemo), ili da niko nema mogućnosti zloupotrebe javnog novca.
Izvor: https://www.u4.no/topics/anti-corruption-basics/basics
https://www.mckinsey.com/business-functions/organization/our-insights/confronting-corruption
https://www.bsg.ox.ac.uk/sites/default/files/2018-05/BSG-WP-2017-020.pdf
