Kako radi 5G? Koliko je 5G tehnologija sigurna i pouzdana?

5G mreza
Širite znanje

Ovaj ultra brzi mobilni internet će omogućiti tehnologije koja će transformisati način kako živimo i radimo. Digitalizacija će postati normalno stanje i dio životne okoline.

Ako pogledate u gornji dio ekrana vašeg mobitela, velike su šanse da piše „4G“. Ako ste u nekoj gradskoj poslovnoj zoni to bi se moglo promijeniti u ‘4G LTE’. To znači da ćete dobiti još malo brži internet. Ako putujete u manji grad ili selo, tu bi moglo pisati “3G”. Ovdje se vaše gledanje video materijala može drastično usporiti ili zaustaviti. Kako se razvoj novih tehnologija ne zaustavlja, tako je sve veća i potreba za bržim mobilnim mrežama. Tako ako se nalazite na pravom mjestu sa pravim uređajem, taj gornji dio ekrana može pokazivati nešto novo: 5G. I kažu da ništa više neće biti isto kada 5G tehnologija postane široko rasprostranjena. To svakako može potrajati iz nekoliko razloga koje kasnije navedemo.

Šta je 5G?

Slovo G znači ‘generacija’. 5G je peta generacija mobilne mreže, koja kombinira ranija istraživanja i najnoviju tehnologiju prenosa informacija. Očekuje se da ova nova generacija mreža promijeni i puno više od samog načina na koji koristimo naše mobilne telefone. “Imat će sličan utjecaj kao i pronalazak struje ili silicija u prethodnim industrijskim revolucijama”, kaže Asa Tamsons, šefica novih tehnologija švedskog proizvođača telekomunikacijske opreme Ericsson.

Ono što 5G razlikuje od prethodnih generacija je da radi putem viših radio frekvencija. Dok svi radio valovi putuju istom brzinom, brzinom svjetlosti, talasna dužina valova određene frekvencije izravno utječe na brzinu prijenosa podataka. U pravilu, veća frekvencija znači kraća talasna dužina i veća propusnost za slanje informacija.

Najveća frekvencija koju koristi 4G iznosi 2,6 gigaherca (GHz). Mobilne antene 5G koje su trenutno postavljaju, emituju između 3,5 – 6 GHz. Zbog toga 5G može ponuditi brzinu preuzimanja i do deset gigabita u sekundi (Gb/s) što je deset puta brže od 4G. Na primjer, ovo će nam omogućiti bežično preuzimanje HD filmova u par sekundi, a ne u minutama kao do sada.

Naravno, brzi mobilni internet ne odnosi se samo na preuzimanja velikih fajlova. Postoji i  komunikacijsko kašnjenje na mreži tj. vremenski razmak između slanja naredbe dodirivanjem linka na web stranici i reakcije web lokacije koja šalje odgovor. Što je manje vremena potrebno, manje je kašnjenje. Dok je 4G imao maksimalnu latenciju od 50 milisekundi, 5G to smanjuje na samo četiri milisekunde, što znatno ubrzava procese. Ovo ubrzanje za korisnika mobilnog interneta ne znači puno i teško će primijetiti razliku, ali za poslovne aplikacije i implementacije u industriji ovo unapređenje znači mnogo. Na primjer, u budućim autonomnim vozilima ovo ubrzanje će znatno unaprijediti sigurnost i mogućnosti mnogih drugih IoT uređaja.

U narednih nekoliko godina, 5G bi mogao postati još i brži, jer internetski provajderi planiraju da iskoriste frekvencije i veće od 6GHz. Dio spektra između 30 GHz i 300 GHz poznat je kao milimetarski opseg po ekstremno kratkim talasnim dužinama. Ovi takozvani ‘milimetarski talasi’ (ili ‘mmWaves’) su se u prošlosti koristili za radioastronomiju i radarske puške. Jednom kada počnemo koristiti tu propusnost mmWaves-a, 5G će prestati biti dobar Wi-Fi.

Velike frekvencije uz male antene ali i manju udaljenost i lakše prekidanje

Međutim, veće frekvencije imaju svoju cijenu. Kratke talasne dužine ne mogu prijeći velike udaljenosti i lako se prekidaju. Milimetrijski talasi zahtijevaju posebno vidno polje s uređajem na koji šalju podatke a mogu ih blokirati i zidovi ili čak i kiša. Morat će se postaviti više antena u gradovima i zonama gdje se želi koristiti 5G tako da smo uvijek dovoljno blizu da primimo signal. Pozitivno je da su za veće frekvencije potrebne samo male antene, tako da umjesto visokih telefonskih tornjeva koji se nadvijaju nad gradskim predjelima, budući 5G predajnici mogu biti ugrađeni u postojeće stupove svjetiljki ili semafore.

Potrebe za brzinama rastu kao i brzina

Ovih dana mobilne mreže su sve manje telefonski pozivi. Sada imamo sve više uređaja sa zahtjevnom propusnošću i brzinama: tableti koji se povezuju ns poslovne servere kako bi ljudi mogli raditi u pokretu, pametni satovi koji imaju vlastite podatke i kućne AI uređaje kao i sveprisutne HD kamere za sigurnost. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti širiti i na nove urađaje. Svijet je prešao sa 8,4 milijardi uređaja povezanih s internetom pre dvije godine, na preko 20 milijardi urađaja 2020. godine, uz udvostručenu količinu podataka koje koristimo putem mobilnih mreža.

Kraće talasne dužine koje koristi 5G mu daju i veći kapacitet, što znači da mreža  može istovremeno obraditi više informacija. Dok bi 4G mogao povezati oko 100.000 uređaja po kvadratnom kilometru, 5G mreža može obraditi oko milion uređaja. Ovaj veliki kapacitet će postaviti takozvani „internet stvari“ (IoT) na viši nivo korištenja. Hiljade svakodnevnih predmeta biće opremljeno senzorima koji prikupljaju, prenose i dijele podatke. Sve ove informacije mogu se kombinirati i analizirati u oblaku (Cloud computing), pomažući ljudima u kućama, firmama, zdravstvu kao i cijeloj zajednici da donose (nadamo se) pametnije odluke.

Ovaj tehnološki skok će dovesti do novih proizvoda, pa čak i novih industrija, od samostalnih automobila do umjetne inteligencije. Zbog toga i ne čudi da se zemlje, kao i kompanije, utrkuju u razvoju 5G tehnologija.

Kako se razvija 5G?

Prvi korak je uspostavljanje infrastrukture. Nokia, Ericsson i Huawei su prva tri proizvođača opreme za te nove mreže. Koliko je ta tehnologija bitna govori i kriza koja je nastala kada su SAD zabranile Huawei-u da se  uključuje u određene mreže na teritoriji SAD-a, zbog navoda da se oprema može koristiti za špijuniranje u korist kineske Vlade. To je optužba koju kompanija oštro negira. Australija je slijedila korake SAD-a. Njemačka je pooštrila svoj zakon o sigurnosnim standardima telekomunikacija, dok je Velika Britanija saopćila da je još uvijek voljna sarađivati ​​s Huaweijem.

Južna Koreja je prva uvela 5G širom zemlje. Uspješno su zaustavili i širenje Korona virusa tako da veza kako je 5G odgovorna za ovaj virus beš ne odgovara činjenicama. No teorije zavjere često i ostanu u domenu teorije. Sve vodeće telekom kompanije uključile su svoje nove 5G mreže. Iako su značajno veće države, i Kina i SAD imaju za cilj postići istu stvar do kraja 2020. godine. Oko 25 gradova u Velikoj Britaniji ponudit će 5G do kraja iste godine, s tim što će prvih šest biti u maju. Švicarska, međutim, predvodi paket u Europi, implementirajući 5G u 227 zona.

Slijede proizvođači telefona, tableta, laptopa i ostalih uređaja. 5G mreža će trebati naprednije modeme, i stariji uređaji neće podržavati nove brzine. Mnogi proizvođači obvezali su se na proizvodnju telefona spremnih za 5G. Tu spadaju Samsung, Huawei, OnePlus, LG, Xiaomi i Oppo.

U početku će 5G biti usmjeren na firme i poslovnu zajednicu, ali će na kraju imati koristi i pojedinci i zajednice. Dugoročno, brže informisanje i manje kašnjenja za firme značit će brže reagiranje i bolje usluge za potrošače. Budućnost 5G dolazi brže nego što očekujete.

Više stvarnih rizika ili višefrekventnih teorija zavjera

Kada se nešto prvi put radi uvijek postoji i zabrinutosti za razne aspekte implementacije ove nove tehnologije. Procesi istraživanja ne prestaju, pa tako i u 5G oblasti.

Uobičajena pritužba oko 5G je da će ih, zbog manje snage odašiljača, biti više antena. Organizacije za zaštitu životne sredine tvrde da će „5G trebati doslovno stotine hiljada novih bežičnih antena u gradovima i naseljima. Relativno mali predajnici će biti postavljeni na svakih nekoliko kuća ili stanova kako bi obezbijedili obećane brzine i kontinuitet signala. Generalno teško je očekivati zbog raznih fizičkih prepreka i isplativosti da će antene biti postavljene na svakom koraku. To se može očekivati u poslovnim zonama gdje će biti isplativo za telekom operatere. I za 4G je trebalo da se rasprostrani. I taj proces još traje.

Sa druge strane, dr. Novella, kaže “Ono što oni zapravo kažu da će doza signala biti veća. Teoretski, to je razumno pitanje koje treba postaviti.” Generalno postoji rizik i za sada to je tvrdnja, ali kao što Novella ističe, “još uvijek govorimo o snazi ​​i frekvenciji manjoj od svjetlosti. Izlazite na sunce i okupate se elektromagnetskim zračenjem koje je daleko veće od ovih kutija sa 5G antenama.”

Lako je pronaći tvrdnje putem interneta da veća frekvencija samog 5G predstavlja rizik. RadiationHealthRisks.com navodi da „1G, 2G, 3G i 4G koriste frekvencije od 1 do 5 gigaherca. 5G koristi frekvenciju između 24 do 90 gigaherca“, a zatim tvrdi da„ unutar zračenja RF elektromagnetskog spektra, što je veća frekvencija, to je opasnije po žive organizme“. Ali tvrdnja da je viša frekvencija opasnija je upravo to – tvrdnja i iza toga stoji malo stvarne nauke. 5G ostaje neionizirajuća u prirodi kao i recimo ultraljubičasto svjetlo. U istu grupu spada i vidljiva svjetlost, infracrveno svjetlo, mikrovalni talasi, radio talasi i niskofrekventne radiofrekvencije (dugovalni talasi) i sve su to primjeri neionizirajućeg zračenja.

Izvor: https://www.howitworksdaily.com/what-is-5g-and-how-will-it-change-our-lives/

https://www.howtogeek.com/423720/how-worried-should-you-be-about-the-health-risks-of-5g/


Širite znanje