Kako sa malo napraviti puno? Kako proces racionalizacije iskoristiti za pronalaženje novih načina poslovanja? Možemo li biti inovativni sa fokusom da smanjimo troškove?
Većina nas gleda na smanjivanje ili kako još kažemo “rezanje” troškova kao jednostavan i često nepopularan proces gdje profesionalci iz finanasija rade na smanjenju troškovne stavke kako bi uticali da se suprotna prihodovna stavka poveća i kao rezultat, profit. Ili još jednostavnije kada utvrdimo da na nešto previše trošimo želimo to smanjiti. Na žalost to često podrazumijeva i smanjenje radnih mjesta.
Raketna ili svemirska industrija je specifična po mnogo čemu a najviše po tome što je u prošlosti bila vezana za finansiranje države gdje rast troškova nije bio toliko problematičan. Promjene su došle sa pojavom privatnih firmu u ovoj sve popularnijoj industriji. Jedna od trenutno najperspektivnijih je SpaceX. Nakon osnivanja, firma SpaceX je počela testna lansiranja rakete koja se jednostavno i brzo može višestruko koristiti. Upravo je cilj osnivanja kompanije bio drastično smanjivanje troškova putovanja u svemir.
Uspješne poslovne inovacije definitivno osiguravaju veće šanse za uspjeh na tržištu, a neke postanu i dominantan poslovni model. Stoga je poduzetnik Elon Musk, kada je analizirao svemirsku industriju, suočio se sa problemima gdje da uvede inovacije. Svemirska industrija ima neka ograničenja i obavezne kriterije performansi za svemirska putovanja. Kao recimo glomazna i skupa materijalna sredstva. Musk je analizom ubrzo došao do jedne oblasti koja je zrela za inovacije: smanjenju troškova. Okupio je tim eksperata iz raznih oblasti i postavio zadatak da rade na pronalasku modela poslovanja koji se zasniva na manjim troškovima, čime bi postao konkurentan na prilično staromodnom tržištu svemirskih letova.
Javne agencije ≠ rezanje troškova
NASA je decenijama pokušavala osigurati niskobudžetni svemirski let. Pokušali su sa Space Shuttle, svemirskim brodom za višekratnu upotrebu, kako bi izbjegli gradnju novog za svaku misiju. Složenost šatla i njegovo oslanjanje na tehnologiju iz 1970. s vremenom su povećali troškove. Dobavljače su plaćali na osnovu njihovih troškova, uz malo poticaja ka štednji. Kako se program više koristio tako su troškove sve više rasli. Kultura rada u NASA-i je to opravdavala, jer se zasnivala na istraživanja i novim otkrićima. Na osnovu te baštine velike troškove su lakše pravdali. A kao što smo rekli, bili su većinom javni tj. finansirani od strane građana i države. SpaceX je stoga postavio u početku druge ciljeve koji su se bitno razlikovali od standardnog razmišljanja u NASA. Musk je zacrtao cilj o jeftinom, čestom i standardizovanom prijevozu u orbitu i dalje u svemir.
SpaceX je učio u hodu. Taj put je imao i olakšica, kao znanje i iskustva prošlih svemirskih poduhvata. Razlika je bila što nisu bili ograničeni tim ranijim iskustvima i faktorima koji su povećali NASA-ine troškove, kao što su dobavljači. Znači nisu bacilli znanje i iskustvo NASA, već su kombinirali ono što je djelovalo sa novim načinima koji imaju potencijal drastično umanjiti troškove. To je holistički, sveobuhvatni proces, gdje učeći iz prošlosti i uzimajući cijelu sliku, pronalaze i određuju prioritete pri čemu su pročistili ključne aspekte modela svemirskog leta kako bi postigli svoj cilj. To je pristup koji, vjerujemo, svaku organizaciju može učiniti kreativnijom u rezanju troškova.
Inovacije u bankarskom sektoru smanjuju troškove i firmi i klijentima
Evo primjera iz bankarskog sektora. Velike banke kao što su Sparkasse ili UniCredit teško da mogu preko noći promijeniti poslovni model i postati isključivo digitalna banka. Nema dileme da svaka banka vidi u digitalizaciji priliku za rezanje troškova, bolje usluge novim korisnicima i bolje šanse za opstanak i razvoj. Ali, tim velikim sistemima je teško da se jednostavno odreknu raznih poslovnih navika i tehničkih resursa na koje su naviknuti, kao i same kulture poslovanja koja je ovisna od, recimo, šaltera. I onda se na tržištu pojave digitalne banke kao Chime, N26 i Revolut, koje kompletno poslovanje obavljaju putem mobilne aplikacije, i ako želite otići na šalter, jednostavno nemaju ga. Te banke trenutno imaju najveću stopu rasta, manje troškove i pogodnosti za klijente, kao recimo potpuno besplatne pakete usluga.
Da se vratimo SpaceX primjeru. Generalno, firme kao SpaceX misle strateški, na veliko i na daleko. U velikim je kompanijama smanjenje troškova prepušteno odjelima finansija. Oni obično sastave tim koji radi s pojedincima ili malim grupama unutar određenog odjela, regije ili područja poslovanja gdje se žele smanjiti troškovi. Sa druge strane, SpaceX pristup je inovativan jer preobražava cjelokupni poslovni model umjesto pojedinačnih dijelova. Naime, smanjenja troškova nisu napravljena samo na raketi, već i na dobavljačima, održavanju, podršci, tj. na svim segmentima poslovanja.
Smanjenjem troškova poticati inovacije
Sa malim timovima i daleko nižim troškovima, SpaceX je mogao prijeći put od prvih gradnji i testnih lansiranja do prvog zvaničnog svemirskog leta u samo šest godina. Očit primjer su recimo praćenja SpaceX letova uživo putem YouTube kanala (niski troškovi produkcije sa većim brojem jeftinih kamera), gdje su komentatori iz NASA profesionalni glasnogovornici, dok SpaceX predstavljaju svaki put različiti inženjeri koji su radili na kreiranju rakete ili podršci leta. Mnoge organizacije mogu uvidjeti da je imati glasnogovornika u ovo digitalno doba postaje sve skuplje i bez funkcionalnog smisla.
Pošto SpaceX razmišlja o dalekoj budućnosti, razvio je i plan za održavanje dugogodišnjeg poslovnog modela. Recimo, da bi izgradio posao na duge staze, Musk i ostali u SpaceX su shvatili da se moraju upustiti u složen i rizičan zadatak razvoja potpuno novog raketnog motora. To im osigurava kontrolu troškova, a i inovacija u tom bitnom segmentu. Na primjer, jedna slična svemirski firma i dalje koristi višak ruskih raketnih motora koji neefikasno troše gorivo, a i izgrađeni su 1960-ih. Takvi motori zahtijevaju više vremena i novca za održavanje. Zbog toga i njihovog ograničenog broja, ta kompanija ograničava i svoju budućnost na tržištu. Ovo je situacija gdje većina firmi ne uspijeva smanjiti troškove.
Rezultati “rezanja” se obično analiziraju financijskim učinkom smanjenja jednog područja ili odjeljenja tokom godinu ili dvije. Ali ta kratkovidnost može dovesti do dugoročnih problema. Na primjer, nakon što je jedna kompanija smanjila godišnje troškove proizvodnje, fokusirala se je na daljnje uštede. U međuvremenu se način poslovanja promijenio. Dakle, prilikom smanjenje troškova bitno je posmatrati i analizirati dominantni poslovni model, konkurenciju i potrebe i navike potrošača.
Neophodno je imati u vidu da povećanje profita nije jedini cilj. Posebno ne dugoročno. Uz manje troškove SpaceX-a, u doba pada investiranja raznih svjetskih vlada u svemirska istraživanja, troškovi čine ulaganja u istraživanje svemira i velikim naučnim projektima održivijima i primamljivijim i za manje države. Sada države mogu platiti manje nego što bi same potrošile u istu svrhu. To dovodi i do rasta tržišta sa novim državama i kompanijama kojima je sada prihvatljivije da recimo imaju vlastiti komunikacijski ili istraživački satelit.
Bitno je i dio dobiti ulagati u inovacije, poput novih proizvoda, načina proizvodnje i prodaje i sl. Konačno, stvarni cilj uopće nije smanjivanje troškova, jer to, logično, u kontinuitetu vodi smanjenju potencijala firme. Naime, neophodno je preusmjeravanje dijela ušteda na investicije koje mogu kasnije stvoriti nove vrijednosti. Na primer, kada je bivši direktor Krafta i Gillette korporacija, Jim Kilts, smanjio režijske troškove, a dio tih ušteda uložio u razvoj proizvoda i reklamiranje, uspio je drastično poboljšati financijske rezultate, što je imalo uticaj na cijene dionica i vrijednost firme.
Iako poslovni svijet rijetko vidi smanjenje troškova kao kreativni čin, Elon Musk pokazuje kako se mogu i u toj oblasti pomjerati granice i unaprijediti procese kreiranja inovacija. SpaceX štedi milijarde mnogim vladama i agencijama finansirajući razvoj raketa za višekratnu upotrebu. Nadalje, prema projekcijama kompanija, predviđa se da će njihovi troškovi lansiranja biti 40 do 60% manje nego što je to trenutno. Dugoročni razvoj, inovacije, kreativnost i ekonomija obima će i dalje spuštati cijenu lansiranja i letova u svemir. A putovanje u svemir postaje i pristupačnije, čak i za pojedince (za sada samo one bogatije).
Razvoj novih proizvoda i smanjenje troškova zahtjeva inovativni način razmišljanja. Kreativne vještine rješavanja problema, dugoročno razmišljanje i prihvaćanje holističke sveobuhvatne perspektive dovest će do ušteda, kako postepenih tako i do onih koje kreiraju potpuno nove poslovne modele. Neophodno je da odgovorni u organizaciji malo prošire svoj pristup problem troškova i dugoročno drže pažnju na kretanje tržišta. Promjene su jedina konstanta.
Izvor: https://hbr.org/2013/04/what-spacex-can-teach-us-about
