Obrazovanje van školske klupe i nije nova stvar. Mnogi svjetski poznati naučnici nisu prošli formalno obrazovanje, ali su stekli mnoga znanje i vještine. Ustvari, mnogima glavni razlog zašto nisu završili srednje ili visoko obrazovanje je bila želja i ambicija da što prije svoje ideje pretvore u stvarnost. Znači lijenost definitivno nije razlog.
From Visually.
Nelson Mandela jednom rekao, “Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete koristiti da promijenite svijet.” A ko drugi bi pokušao da kreira jednu takvu tvornicu „oružja“ nego sami edukatori? Upravo su profesori informatike Daphne Koller i Andrew Ng sa poznatog Stanford-a osnovali Coursera 2012. godine, gdje su započeli eksperimentisati sa digitalnim formatom nastave. Nakon prvih nekoliko mjeseci firma je uvidjela potencijalnu šansu za revoluciju u obrazovanju. Naime, tokom usavršavanja platforme za online učenje, profesor Andrew Ng je otkrio da je broj koji pohađa nastavu dosegao 100.000 studenata u jednom semestru (umjesto dotadašnjih 400 studenata). “Da bih imao taj broj studenata klasičnim predavanjem u prostorijama za nastavu, morao bih da održavam svoj uobičajeni čas na Stanfordu oko 250 godina” kazao je Andrew Ng za New York Times, još u maju 2012.
Nakon toga Coursera nudi „edukaciju svjetske klase za svakoga i bilo gdje“, a da pri tome povećava pristup obrazovanju, umanjuje troškove i povećava fleksibilnost.
Na primjer, cijena MBA diplome na Univerzitetu Illinois iznosi $75000, a uz pomoć Coursera platforme i dodatnih platformi za edukaciju samog univerziteta, kao što su Blackboard i ZOOM za edukaciju, cijena je $22000. Studiju mogu pristupiti svi koji ispune uslove za pristup magistarskom studiju (minimalno radno iskustvo, prosjek sa prethodnog fakulteta, rezime i motivacijsko pismo, oficijalni test engleskog jezika i intervju) i naravno imaju pristup internetu.
Danas je Coursera postala platforma koja povezuje zainteresovane studente sa online edukativnim sadržajima i programima više od 190 univerziteta i kompanija kao Google. Tu su različite vrste edukacije i certificiranja, kao što su certifikati za specifične vještine, dodiplomski i master programi, sa širokim rasponom cijena. Kroz partnerstva, Coursera je uspjela izgraditi veliki i raznovrstan portfolio (npr. umjetnost i književnost, računarske nauke, ekonomija i poslovanje) kako bi zadovoljili veliku publiku. Čak je i bivši američki predsjednik Obama komentirao Coursera-ino digitalno učenje.
Šta su to masovni otvoreni online kursevi (MOOC)?
Koncept koji je omogućio ovaj uspjeh se naziva masovni otvoreni online kursevi ili MOOC. Putem interneta, kombinacijom video sadržaja, upita, anketa, foruma za diskusiju i testova, MOOC omogućava velikom broju korisnika da koriste platformu i uče kako kome odgovara. Godinu dana nakon pokretanja, Coursera je ponudila samo 150 MOOC-ova. Tri godine kasnije, uspjeli su ponuditi 1.000 online kurseva, zahvaljujući brzom rastu na međunarodnim tržištima. U 2016. godini već je bilo preko 100 miliona korisnika koji pohađaju razne kurseve i programe. Koncept nije specifičan samo za Coursera, već ga koriste i jednako uspješne organizacije kao edX ili Udacity. Samo veliki rast broja korisnika izdvaja Coursera od konkurencije . Zbog globalnog pristupa u gotovo svakoj zemlji Coursera je uspjela nadahnuti studente da uče putem interneta.
Kako funkcioniše interaktivno online učenje na Coursera?
Kursevi nude seriju kratkih video materijala koji su obično u trajanju od 5 do 15 minuta. Klasificirani su po sekcijama gdje objašnjavaju pojmove i koncepte iz određene oblasti. Tokom vremena, učenici mogu gledati video materijale koliko god puta žele. Brzina reprodukcije također može biti različita. Video se nekada zaustavi gdje se postavljaju kratka pitanja sa opcijama odgovora, na koje studenti odgovaraju. Kombinacijom ovih alata sudionicima neće biti dosadno a i predavanja nikada neće biti prebrza, bez obzira koliko je komplikovana tematika. Isto tako, za one nestrpljive i željne znanja, kursevi se mogu brže završavati od predviđenog optimalnog vremena od mjesec dana.
Interakcija
Pored video sadržaja, polaznici mogu komunicirati s drugim polaznicima iz cijelog svijeta u vezi sa sadržajem predmeta, gdje mogu razgovarati i postavljati pitanjima na forumima za diskusiju. Na ovim forumima su aktivni i nastavnici ili njihovi pomoćnici. Ponekad na forumima postoje i dobrovoljni mentori koji vam mogu pomoći. Potencijalno iskustvo a i znanje kolega koji prate ove rasprave može biti korisno studentima željim znanja.
Testovi
Pored videozapisa i foruma, obično postoje testovi sa višestrukim izborom i drugi vidovi ispita koji se mogu polagati putem interneta. Odgovori se ispravljaju dijelom automatiziranim sistemom, a dijelom putem ocjenjivanja kolega sa istog kursa.
Nakon završetka serije kurseva iz određene oblasti ili „Specijalizacije“, polaznici mogu raditi na glavnom „Capstone“ projektu, gdje primjenjuju znanje na primjeru iz stvarnog svijeta.
Certifikati
Mnogim kursevima moguće je besplatno pristupiti (postoje izuzeci). Ako želite dobiti certifikat nakon uspješno završenog kursa, onda se morate registrovati i platiti izdavanje certifikata. Generalno, znanje je besplatno, ali potvrda za znanje ili vještine, nije. Nakon svih položenih testova i odslušanih predavanja, na vaš zahtjev i nakon plaćanja naknade, dobit ćete elektronski certifikat koji možete štampati ili integrisati u svoj LinkedIn profil. Da biste potvrdili svoj identitet, morate proći postupak provjere (putem web kamere i ID-a). U nekim slučajevima Coursera se odriče naknade za certificate gdje se uključuje opcija za finansijsku pomoć studentima kojima je to potrebno.
Koje kurseve možete pronaći na Coursera?
Platforma nudi kurseve iz različitih oblasti: od prirodnih preko humanističkih nauka i različitih kulturnih tema. Gledajući čisti broj kurseva, vidljiva je dominacija i fokus na MOOC-ove iz područja računarskih nauka, programiranja, kao i poslovanja. Ova su područja najistaknutija i na ostalim platformama za e-učenje. Razlog je jednostavan: potražnja za ovim oblastima je velika među učenicima i studentima, kao i profesionalcima koji žele unaprijediti svoje znanje i vještine, a da pri tome uče po programima priznatih i poznatih univerziteta.
Budućnost online učenja i edukacije
Trenutni broj registrovanih korisnika Coursera je iznad 40 miliona. Kompanija je procijenjena na skoro jednu milijardu dolara. Dobar dio prihoda (oko 140 milijuna dolara) je od partnerstva sa preko 1800 firmi i organizacija. Među njima je recimo i Adobe, koji je Coursera prošle godine platio 150.000 USD da bi zaposlenicima Adobe-a pružio kurseve iz oblasti mašinskog učenja i AI.
Prije nekoliko mjeseci, Coursera je potpisala ugovor sa školom vlade u Abu Dabiju, za obuku 60.000 vladinih službenika u digitalnim vještinama poput nauke o obradi velike količine podataka (Big Data) i umjetne inteligencije (AI).
Navedena partnerstva u privatnom i javnom sektoru predstvljaju razvojnu šansu i u budućnosti. Firme uštede značajna sredstva na usavršavanju svojih uposlenika, dok za uzvrat dobiju vrhunsko i savremeno znanje i iskustva.
Upravo taj spoj vrhunskih edukativnih institucija i ostalih zainteresovanih omogućava ovim platformama stabilan rast. Pošto je riječ o obrazovanju, ne treba očekivati velike i brze rezultate i porediti ove platforme sa ostalim digitalnim gigantima. Ipak ne mogu svi postati inženjeri, magistri nauka i učiti konstantno nove vještine i usavršavati se, kao što velika većina može koristiti Facebook, Google i slične društvene mreže.
