Pojedine države imaju velika bogatstva u prirodnim resursima, gdje je prikupljanje novca za javne potrebe i državne institucije putem poreza, bilo više simbolično nego potreba. Posebno je to izraženo za pojedine monarhije na Bliskom istoku koje su bogate naftom. Jedan od aktuelnih primjera je Saudijska Arabija.
Ova monarhija je prvi put uvela PDV 2018. godine. Stopa PDV-a je iznosila 5%. Iako su državni službenici imali raznovrsne dodatke čime su pokriveni mnogi troškovi života, omogućeno im je i da dobijaju dodatnih oko 250 eura mjesečno, kako bi se ublažile posljedice uvedenog PDV-a od 5%. Porez na prihod još uvijek nije uveden.
Saudijska Arabija je počela da uvodi drastične promjene u svoju fiskalnu politiku zbog ove tri paralelne okolnosti:
- od 2015. godine sponzorira vojnu intervenciju u Jemenu,
- velike oscilacije cijene nafte, i veliki pad od početka 2020. godine,
- globalna pandemija korona virusa koja zaustavlja svjetsku ekonomiju i utiče na smanjenje potražnje za naftom
Zbog ovih okolnosti kraljevstvo je nedavno najavilo iznenađujući potez, smanjenje proizvodnje nafte na najniži nivo u proteklih 18 godina. Time pokušava potaknuti oporavak energetskog tržišta, tj. da utiče na rast cijena kako bi popravila svoje finansije.
Pošto se državna kasa počela još drastičnije prazniti zbog prije navedenih razloga, odgovorni su počeli i sa drugim hitnim mjerama. Drugi niz mjera su štednje u javnom sektoru kako bi se izborili sa negativnim utjecajem pandemije koronavirusa i drastičnim padom cijena nafte. Dodatno je najavljeno utrostručenje poreza na dodanu vrijednost, kao i ukidanje mnogih dodataka vladinim radnicima. Konkretnije, od 1. juna stupa na snagu drastično povećanje PDV-a sa 5 na 15%.
Planirano je da ukupna potrošnja za 2020. godinu ostane blizu planirane jer se ušteda novca preusmjerava na zdravstvenu zaštitu kao i pomoć privrednicima, izjavio je ministar financija Mohammed Al-Jadaan.
“Ovo su prioriteti: zdravstvena zaštita i život ljudi”, rekao je Al Jadaan. “Želimo da osiguramo da održimo svoju fiskalnu snagu tako da, kada se ekonomija bude oporavljala, možemo da podržimo i ubrzamo naš oporavak i razvoj.”
No, brojke su neumoljive. Pod strogim režimom izolacije zbog širenja koronavirusa, najveći svjetski izvoznik nafte suočen je sa još većim fiskalnim izazovima. Previranja cijene su smanjila državne prihode, od kojih većina dolazi od sirove nafte, oko 90%. Drastičan pad cijene nafte od marta 2020, gdje je zabilježen pad od 50%, doprinosi rekordnom padu neto imovine saudijske centralne banke od preko 27 milijardi USD mjesečno.
Fiskalna politika Saudijske Arabije bazirana na nafti
Mnogi misle da je ekonomski model Saudijske Arabije postao upitan. Opasno je tokom globalne krize oštro smanjivati potrošnju i drastično podizati poreze. Posebno u vrijeme kada ekonomija doživljava neviđeno smanjenje aktivnosti.
Da bi održali socijalnu stabilnost Vlada će udijeliti pomoć onim Saudijcima kojima je najpotrebnije. Neposredno prije najave mjera, kralj Salman naredio je isplatu 1,85 milijardi rijala koji će se podijeliti primateljima državne pomoći kako bi se obilježio islamski sveti mjesec Ramazan. Isplate će uključivati 1.000 rijala za svaku porodicu i 500 rijala za svaku uzdržavanu osobu.
Kraljevina je najavila i druge socijalne programe u posljednja dva mjeseca, uključujući beskamatne zajmove, popuste na račune za struju i sl. To će vjerovatno dovesti do još većeg pada rezervi Saudijske Arabije koje su pale na najniže vrijednosti od 2011. godine, od kada cijene nafte padaju.
Vlada je iznenada najavila nove mjere štednje, ubrzo nakon poziva na jutarnju molitvu koji označava početak svakodnevnog posta, mjeseca Ramazana.
Mjera će vjerojatno biti kontroverzna među građanima koji su se tek navikli na novi porez koji je uveden u 2018. Također dolazi u doba kada se mnogi suočavaju sa smanjenim primanjima zbog gubitaka i smanjenja plaća dok se firme bore za opstanak. Objašnjenja vlade su da povećanje poreza neće imati mnogo utjecaja na prihod ove godine, jer ljudi troše manje zbog policijskog sata.
Kakvu fiskalnu politiku vode ostale države regiona?
Saudijska Arabija je djelovala u koordinaciji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kad je prvi put uveden porez na PDV, 2018. Iako nije jasno hoće li sada ostale zaljevske ekonomije slijediti ovaj pravac i povećati PDV, UAE trenutno nemaju plan povećati razinu poreza.
Bahrein, koji je PDV uveo tek početkom prošle godine, “malo je vjerovatno da će ga povećati u kratkom roku.” Preostali članovi zaljevskog Vijeća za suradnju – Kuvajt, Oman i Katar – još nisu primijenili porez.
Megaprojekti na čekanju
Situacija i štednja će imati negativan uticaj i na kapitalne investicije i ulaganja, jer se sve zaustavlja. Dio toga je zbog utjecaja povezanih s koronavirusom, a dio zbog sigurnosnih mjera, rekao je Al-Jadaan. On je dao primjer projekta proširenja svete džamije u Meki koji je bio epicentar slučajeva koronavirusa u kraljevstvu. Gradnju proširenja je vlada morala znatno usporiti da zaštiti zdravlje građevinskih radnika.
Neki megaprojekti kraljevstva, koji uključuju planove za izgradnju turističkog centra na Crvenom moru i „zabavni grad“ izvan Rijada, će dobiti nove duže vremenske rokove. “Možda neće biti tako brzo kao nekada, ali oni se nastavljaju”, rekao je Al Jadaan.
Konačno, formiran je odbor za analizu plata i naknada koje se isplaćuju nizu novih državnih tijela koja su stvorena izvan standardnog kišobrana državne službe. Tim zaposlenima se često plaćaju znatno viši iznosi nego tipičnim državnim službenicima. Jedna takva struktura je i program “Vision 2030.” “Ovaj odbor će pregledati visinu plata i doprinosa ovih novih struktura i uvesti racionalizaciju i pri tome osigurati da nemamo viška plata ili nepotrebnih davanja koja iskrivljuju tržište rada”, rekao je.
Ekonomisti su saglasni da Saudijska Arabija i ostale bogate zemlje zaliva sada prolaze kroz razdoblje gdje moraju mijenjati svoje fiskalne politike i prilagoditi se brzo novonastalim situacijama i mogućim promjenama gdje bogatstvo u nafti neće biti veliki izvor prihoda kao ranije. Ostaje i nada da ova ekonomska previranja neće dovesti do novih ratnih sukoba u ovom sigurnosno nestabilnom regionu.
Izvor: https://www.bbc.com/news/business-52612785
