Biblioteke čuvaju povijest staru stotinama godina. Iako je većina informacija dostupna putem interneta, mnoge informacije još uvijek možemo pronaći i u bibliotekama, u štivu klasičnog ili digitaliziranog oblika. Iskustvo preuzimanja informacija se mijenja od knjige na papiru preko uređaja na dodir koji mogu sadržavati kompletne biblioteke do sve popularnijih audio knjiga. Biblioteke nude i dodatne nove sadržaje kako bi privukli čitaoce. Možda je budućnost biblioteka neizvjesna ali čitanje ostaje kao jedan od najboljih načina usvajanja novih znanja.
Danas u svijetu postoji više stotina hiljada biblioteka, javnih, kućnih, univerzitetskih, školskih, vjerskih, nacionalnih, specijaliziranih itd. A njihov tačan broj nemoguće je odrediti. Iako Aleksandrijska biblioteka danas predstavlja najslavniju biblioteku antičkog svijeta, o njenom izgledu i organizaciji malo se zna. Pretpostavlja se da je na vrhuncu imala više od 500.000 djela zapisanih na rolnama papirusa u vidu književnih, historijskih, matematičkih i pravnih spisa.
Najveća biblioteka smještena je u Egiptu, a najveća u Sjedinjenim Američkim Državama
Najstarija biblioteka koja danas postoji nalazi se također u Egiptu. To je biblioteka manastira Svete Katarine na Sinajskoj gori. Sagrađena je polovinom 6. vijeka i posjeduje drugu najveću zbirku vjerskih spisa i ostalih crkvenih dokumenata na svijetu, odmah poslije Vatikanske biblioteke. Međutim, ova biblioteka nije otvorena za javnost. Dostupna je isključivo monasima i istraživačima koji imaju odobrenje od monaha. Najstarija javna biblioteka na svijetu je Nacionalna biblioteka Francuske u Parizu. Počela je sa radom 1368. godine i nalazila se u Luvru. Za više od 650 godina svoga postojanja biblioteka je više puta mijenjala svoju lokaciju, jer joj je zbog proširivanja riznice bio potreban veći prostor. Kongresna biblioteka u Sjedinjenim Američkim Državama sa više od 158 miliona pojedinačnih sadržaja smještenih na policama ukupne dužine 1.380 km, smatra se najvećom bibliotekom na svijetu. Gazi Husrev – begova biblioteka predstavlja najstariju kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini, koja čuva blago od stotinu hiljada kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, rukopisa, časopisa i dokumenata na brojnim jezicima.
Izazovi sa kojima se suočavaju biblioteke danas
Unatoč brojnim izazovima sa kojima se danas suočavaju javne i sve druge biblioteke, digitalnim transformacijama, svijesti da je potrebno imati internet i bilo koji uređaj na kojem možemo pretraživati sve što želimo, ljudske potrebe da “u ruci” imaju znanje, ne samo na uređajima, odolili su činjenici i brojnim pretpostavkama kako će odlazak u biblioteku postati u potpunosti “outdated”.
Onaj najvažniji izazov sa kojim se biblioteke danas suočavaju je dakako dostupnost veoma velikog broja informacija na internetu, te činjenici da su digitalnom transformacijom podlegli i oni najveći pisci, pa imamo priliku online kupiti knjigu omiljenog pisca po pristupačnoj cijeni, nedugo nakon što je izašla iz štampe, potom puštena u prodaju. Izuzimajući osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, te djelimično i univerzitetsko, gdje su udžbenici i dalje obavezni, kao i činjenicu da onu stručnu ili belatrističku literaturu je i dalje moguće pronaći isključivo u bibliotekama i eventualno muzejima, dodatni izazov predstavlja onu i manje popularnu, ali i dalje vrlo prisutnu pojavu, a to je upotreba kopiranja literature kao “jeftinije” opcije u odnosu na kupovinu nove knjige. Također, jedan u nizu izazova sa kojima se suočavaju biblioteke je mogućnost svakodnevnog prelistavanja dnevne štampe unutar samih biblioteka, koju ove ustanove koriste kao jednu od opcija u cilju povećanja posjeta po vrlo pristupačnoj mjesečnoj, polu ili godišnjoj članarini.
No, koje aktivnosti biblioteke poduzimaju i ko su i dalje vjerni posjetitelji ovih ustanova, te što može zajednica učiniti da ova esencijalna vrijednost svakog društva ne postane neka daleka prošlost, donosimo u nastavku teksta.
Biblioteke su izvor informacija i jedna od glavnih spona sa zajednicom
Moderne biblioteke postale su puno više od središta za knjige i čitanje. Iako ti elementi mogu ostati arhetip pomenutih institucija još godinama, neke od njih poduzele su određene korake kako bi se prilagodlii potrebama svojih zajednica u 21. stoljeću. Najveći broj takvih biblioteka koje su shvatile vrijednost korelacije između biblioteka i zajednice, danas se nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama i sasvim sigurno mogu poslužiti kao primjer svim drugim zemljama u cilju kako vlastitog opstanka, tako i povezivanja i osnaživanja međusobnih odnosa između samih stanovnika. Suvremena knjižnica može biti presudna za obrazovanu radnu snagu i ispunjenu zajednicu.
Tradicionalni izgled biblioteke je onaj gdje su zidovi i hodnici prekriveni knjigama, literaturom i ljudima koji čitaju ili studiraju u tišini. Međutim, iako to i danas može ostati identično navedenom opisu, moderna biblioteka učinkovito koristi vlastiti prostor. Područja poput npr. Javne biblioteke Sacramento pružaju prostor za sastanke u zajednici, poput klubova knjiga, vrijeme priča za malu djecu, filmske večeri, klub pisaca za tinejdžere i druga okupljanja u zajednici. Nadalje, online resursi se u bibliotekama nastavljaju širiti brzinom svjetlosti, jer mnoge moderne biblioteke nude upotrebu kompjutera, kioska za samoposluživanje i besplatnog Wi-Fi-ja. Ove značajke pružaju mogućnosti mrežnim resursima za studente ili pojedince koji na drugi način ne mogu imati sredstva za pristup njima. Biblioteke također mogu pružiti ljetne programe čitanja i pomoć u domaćim zadacima za djecu, mogu poslužiti i kao mentoring program iz određenih oblasti, te kao učenje jednog od stranih jezika, te kao idealno mjesto za promociju knjige nekog pisca.
Ko su najvjerniji posjetioci biblioteka?
No, kakva je situacija danas i ko najviše posjećuje biblioteke zaista? Prema brojnim istraživanja američkih univerzitetskih centara, milenijalci su ti koji su najčešći posjetioci javnih biblioteka. Ko su oni? Poznati još i pod nazivom „Generacija Y“ i „Generacija JA“, riječ je o onima rođenim između osamdesetih i kasnih devedesetih godina. Generacije starije od onih rođenih od osamdesetih pa nadalje, uvriježenog su mišljenja da upravo zbog “milenijalaca” nestaje biblioteka. Ali, brojna istraživanja upravo pokazuju suprotno. Milenijalci čine 53% posjetilaca (bar što se tiče javnih biblioteka u Sjedinjenim Američkim Državama), a najčešće u bibliotekama osim kompjutera i beplatne wifi mreže, koriste prostore za sastanke, zanimaju se za programe za malu djecu, te programe promocija, novih saznanja iz svih oblasti, a koje nisu dostupne u online verziji.
Procentualno gledano, biblioteke u Sjedinjenim Američkim Državama posjećuju: 53% milenijalaca (osoba od 18 do 35 godina), 45% građana starosti od 36 do 51 godinu, 43% građana starosti od 52-70 godina, te 36% onih od 71-88 godina. Relativno velika, procentualno gledano, upotreba biblioteka od strane milenijalaca može biti povezana sa promjenama kroz koje su prolazile mnoge javne biblioteke u posljednjih 20 godina. Istraživanja Pew istraživačkog centra dokumentirala su koliko ljudi općenito koriste kompjutere i internet , kao i koliko su zainteresirani za dodatne usluge kao što su programi pismenosti za malu djecu, prostori za sastanke za zajednice i tehnologija “maleni zoološki vrtovi” koji pružaju usluge mogućnosti za istraživanje 3-D pisača i ostale tehnološke opreme. Osim što je pokazao generacijske razlike u korištenju biblioteka, istraživanje je pokazalo i druge demografske razlike: žene češće od muškaraca kažu da su posjetile javnu biblioteku ili knjižaru (54% prema 39%), dok studenti na fakultetima vjerojatnije su posjetili neku biblioteku od onih čije je obrazovanje završilo srednjoškolskom diplomom (56% prema 40%).
Kada postavimo pitanje: Da li i iz kojih razloga posjećujete biblioteke, veliki broj korisnika navodi prilično tradicionalne razloge. To uključuje posuđivanje štampanih knjiga (64% posjetitelja to radi, što je neznatno manje od 73% koji su radili prije nekoliko godina – ne tako davno), ili navode samo sjedenje, čitanje, studiranje ili druženje. Ljudi također idu u biblioteke da bi koristili tehničke resurse. Npr. 29% Amerikanaca starijih od 16 godina izjavilo je da je otišlo u biblioteke radi korištenja kompjutera, interneta ili javne Wi-Fi mreže. Korisnici biblioteke koji koriste kompjutere i internetske veze, imaju veću vjerojatnost da će doći do više izvora koji su im potrebni za ono što istražuju.
Kakva je situacija sa bibliotekama i korisnicima bibliotečkog fonda u Bosni i Hercegovini?
Globalni projekt “BookCrossing” dostupan je na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu. Putnici na dva štanda BGS-a besplatno mogu uzeti strane, ali i domaće knjige, za čitanje u avionu, koje mogu ostaviti već na sljedećem aerodromu na koji slete.
Javna ustanova Biblioteke Grada Sarajeva, sa najvećim procentom licenciranih bibliotekara u državi, broji 17 odjeljenja, te Centralnu, Dječiju, Njemačku čitaonicu i Američki kutak. Godišnja članarina za pozajmna odjeljenja iznosi 15 KM, za Njemačku čitaonicu 20 KM, a u američkom kutku u Radićevoj ulici je besplatno. Iako je mjesečna članarina za dječiju čitaonicu u Radićevoj od 50 KM veliki izdatak za mnoge roditelje, za najmlađe se često osmišljavaju i besplatni projekti, male škole i radionice, kako bi se osim edukativnog segmenta potakao i onaj od koristi za društvenu zajednicu. Najposjećenija odjeljena su Multimedijalni centar MAK koji ima veliki procenat belatrističkog štiva, a koje najčešće pozajmljuju građani starije životne dobi, te svakako Centralno odjeljenje koje, pored ostalog fonda, posjeduje najveći procenat stručne literature. Prateći potrebe građana i razvoj modernih tehnologija, Biblioteke Grada Sarajeva posjeduju i Digitaliziranu zbirku, dostupnu na njihovoj web stranici, a radi se o kolekciji starih i rijetkih knjiga, serijskih publikacija, dokumenata i druge građe o Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
U svojim kolekcijama, posebno u Staroj periodici i Specijalnim zbirkama, Nacionalna i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, baštini i s ponosom čuva i daje na korištenje bogato kulturno vjekovno naslijeđe BiH, a neki od tih eksponata stigli su i do Kuće evropske historije (House of the European History) u Briselu. Ova vrlo značajna kulturna ustanova, nudi usluge korisnicima, izdavačima i bibliotekarima, te provodi stručne ispite iz oblasti bibliotekarstva.
Od osnivanja, 1946. godine, Narodna biblioteka Tuzla uspješno obavlja zadatke nosioca razvoja bibliotečke djelatnosti na tuzlanskom području, djelujući u funkciji općeg obrazovanja, informiranja i zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva. Glavni punkt Službe za rad sa korisnicima je Informacioni centar Biblioteke, a opremeljen je računarima za korisnike i zaposlenike Biblioteke.
Podršku u svom radu, biblioteke su dobile i od međunarodne zajednice. Od 2008. godine OSCE Misija u BiH je donirala veliki broj klasika bibliotekama širom Bosne i Hercegovine. Cilj je bio popularizacija knjige i pisane riječi. Svjesni da digitalni sadržaj preuzima i čitalačku publiku projektom je obuhvaćeno i snimanje dokumentarnog serijala pod nazivom „Domaća lektira“ koji se emitovao na bh. Javnom servisu, a dostupan je i na YouTube kanalu OSCEa. Riječ o filmovima koji govore o bosanskohercegovačkim književnicima, a prvi o nobelovcu Ivi Andriću je snimljen u Travniku:
U tekstu smo se osvrnuli na samo mali, neznatan broj biblioteka koje postoje danas u svijetu i skrenuli pažnju na važnost posjeta i upotrebe bibliotečkog fonda, posebno onoga koji ne možemo “izguglati”, “kopirati”, posuditi. Prateći razvoj modernih tehnologija, tako su i biblioteke ponukane unaprijediti rad i razvoj svojih usluga kroz digitalizaciju određenih rukopisa, a do kojih mogu doći isključivo članovi istih, na računarima koji se nalaze isključivo u objektima biblioteka, ili putem šifre dostupne na članskoj kartici, a unoseći istu logujući se na web stranicu biblioteke.
Biblioteke čuvaju kulturno i historijsko blago naše povijesti, vrijedne rukopise i neiscrpan izvor znanja, koje svojim posjetama moramo njegovati. U svemu tome, ne smijemo zaboraviti da su biblioteke i mjesto spajanja, te zajedništva, a u tome najveću ulogu pored nas samih imaju i donosioci odluka vladajućih struktura, koje zasigurno poticajnim sredstvima i budžetskim izdvajanjima za unaprijeđenje i održavanje bibliotečkog fonda, mogu osigurati dugotrajnost ovih institucija.
Izvori:
- Millennials are the most likely generation of Americans to use public libraries
- https://www.dw.com/bs/pokrenuta-kampanja-čitaj-bih/a-3206877
