Holografija je metoda stvaranja i reproduciranja trodimenzionalnih slika na fotografskoj ploči primjenom koherentne svjetlosti (lasera). Na fotografskoj ploči ne registrira se samo raspored intenziteta svjetlosnih zraka kao u običnoj fotografiji već i njihovi smjerovi i faze. Zbog toga holografija omogućava pohranjivanje pune trodimenzionalne strukture snimljenog objekta.
Princip holografije otkrio je još 1948. godine mađarski znanstvenik Dennis Gábor istražujući mogućnosti bolje moći razlučivanja elektronskog mikroskopa, no tek je šezdesetih godina 20. stoljeća otkriće lasera omogućilo praktičnu primjenu holografije. Cilj Gáborovog rada je bilo povećanje moći razdvajanja elektronskog mikroskopa. Međutim, Gabor je pri dokazu svoje teorije umjesto elektronskog signala iskoristio svjetlosne zrake. Rezultat je bio prvi hologram koji je ikada napravljen. Prvi hologrami nisu mnogo ličili na današnje, jer je Gaboru nedostajalo odgovarajuće svjetlo. Nedostajao mu je laser. Tokom šezdesetih godina, Emmet Leith i Juris Upatneiks, inženjeri na univerzitetu Michigen, nastavili su Gaborov rad i upotrebom lasera proizveli prve trodimenzionalne slike.
Hologrami su, doslovno, slike koje izgledaju kao da imaju dubinu poput pravih predmeta. Hologrami se izrađuju pomoću lasera, te nastaju obasjavanjem predmeta laserskom zrakom. Svjetlost se odbija od predmeta i pada na obližnju fotografsku ploču. Istovremeno se laserska zraka dijeli, tako da se također odbija od zrcala i izravno pada na ploču. Tada se ploča razvija, te se na njoj pojavljuje crno-bijela slika. Kad se jedna strana hologramske ploče ponovno osvijetli laserskom svjetlošću, iza ploče se ukazuje slika predmeta. Slika holograma je trodimenzionalna, kao i stvarni predmet, ali u boji laserske svjetlosti. Neki hologrami se mogu projicirati laserom tako da se slika pojavljuje na prednjem dijelu ploče.
Holografija: od SF filmova do napretka u izradi memorije i prezentacija
Kad pomislimo na holograme, prvo što nam padne na pamet su filmovi naučne fantastike. Ali, danas hologrami više nisu samo plod mašte.
Danas je primjena lasera u holografiji na ivici da napravi revoluciju u projektovanju masovnih memorija. Pošto hologramske slike imaju dubinu, digitalna informacija se može utisnuti u hologram. Holografska memorija radi na drugačiji način od standardnih memorija. Magnetni i optički diskovi upisuju podatke na površinu medijuma, bit po bit. Sa druge strane, holografska memorija može da čuva podatke u zapremini, koristeći dubinu medijuma. Stranice koje se nalaze na različitim dubinama se čitaju promenom upadnog ugla lasera.
Za promatranje slike koju stvara najjednostavniji hologram, potrebno ju je postaviti približno na udaljenosti od 1 metra od oka. Kroz difrakcijsku rešetku treba gledati u smjeru u kojem ga napuštaju ravninski valovi (rekonstruirani). Budući da u oči promatrača ulaze upravo ravni valovi, holografska slika je također ravna. Izgleda nam kao “prazan zid”, koji je jednako osvijetljen svjetlošću iste boje kao i odgovarajuće lasersko zračenje. Budući da ne postoje specifični znakovi tog “zida”, nemoguće je odrediti koliko je daleko. Čini se kao da gledamo u dugi zid koji se nalazi u beskonačnosti, ali u isto vrijeme vidimo samo njegov dio koji možemo uočiti kroz mali “prozor”, to jeste, hologram.
Evolucije upotrebe holografije: od zabave do industrije
Holografija nagovještava brojne promjene i upotrebe u razne svrhe, koje će olakšati našu svakodnevnicu.
Godine 2019., Samsung je podnio zahtjev za odobrenje patenta za „trodimenzionalni uređaj za slike i elektronske uređaje“. Nakon godine napornog rada, odluka koju su čekali sa nestrpljenjem je donešena: patent je odobren! Međutim, to je bio tek početak.
Nakon objave odluke, Samsung je pred sobom imao vrlo dug put. Razvoj i daljnje eksperimentiranje sa holografskom tehnologijom i njena primjena u svakodnevnom životu ljudi, bio je i ostaje glavni prioritet Samsunga.
Kadu su otkrili Let’s Go Digital, Samsung je bio jedini proizvođač koji je do tada koristio termin hologram. To znači da će Samsung biti prva kompanija koja će eksperimentirati sa razvojem holografske upotrebe tehnologije za svakodnevnu upotrebu. Ali šta sve ovo znači za nas i budućnost tehnologije uopšte?
Samsungu se kao trenutnom lideru razvoja holografske tehnologije pridružio niz tehnoloških kompanija koje svoje verzije grade za posebne svrhe. Očekuje se da će proizvodi koji su još u fazi testiranja, poput HoloPlayer, DeepFrame i Navion, još više potaknuti eksperimentiranje i primjenu holograma. Na primjer, DeepFrame bi nas mogao upoznati sa teleprisutnošću koju smo inače vidjeli samo u filmovima. Navion (https://wayray.com/navion) , projektor postavljen na instrumentnu ploču kako bi se dobili navigacijski podaci i upute na putu zasigurno će pronaći svoju nišu nakon što se pusti. U svakom slučaju, vrijeme koje je pred nama obećava obilje inovacija, a svi se radujemo što ćemo budućnost vidjeti u 3D hologramu.
Primjena holografije u raznim industrijama ima veliki potencijal. Praktična obuka radnika i efikasnije upravljanje industrijskim procesima su neke od oblasti gdje Microsoft HoloLens imaju primjenu. Holografija ide u korak s brzim promjenama putem Industrije 4.0, digitalnom transformacijom proizvodnje i modernizacijom tvornica. HoloLens i slične aplikacije omogućavaju razvoj inovativne kulture, kao i efikasnog i održivog proizvodnog okruženja. To sve nadamo se potakne nove nivoe produktivnosti u industrijskoj automatizaciji kao i obuci radne snage.
Hologrami u komunikaciji, interakciji sa sistemima i u industriji zabave
Ubrzan razvoj digitalnih trendova, potakla je aktuelna kriza uzrokovana vanrednim okolnostima pandemije COVID-19. Jedan od pomenutih trendova je – kako omogućiti odvijanje sastanaka iz vlastitih kancelarija, poslovnih i kućnih prostora. Donosimo Vam kako bi 3D holografske slike, avatari i ostale AR / VR tehnologije mogle postati uobičajene kada je održavanje sastanaka u pitanju.
Mnogi od nas vjeruju da će pandemija djelovati kao katalizator trendova koji su se počeli pojavljivati. Vodeća tvrtka za trend potrošača, Trend Watching, navodi deset takvih ubrzavajućih trendova u jednom od svojih nedavnih članaka.
Prva na listi je „ekonomija virtualnog iskustva“ – tehnologija koja omogućavava ljudima da učestvuju u iskustvima zasnovanim na lokaciji u virtualnom okruženju. Na primjer, u nemogućnosti da prisustvujemo sportskim događajima, koncertima i pozorišnim produkcijama, mnogi od nas okreću se virtualnim alternativama putem videa, a neki od nas koriste slušalice za virtualnu stvarnost.
Većina nas je svjesna audio-vizualnih tehnologija koje kompanijama omogućavaju interakciju sa radnicima i klijentima koji su udaljeni od nas, poput LCD projektora i ekrana. Međutim, kako kompanije žele transformirati i unaprijediti svoje poslovanje, prateći svjetske trendove, 3D holografske slike, avatari i druge AR / VR tehnologije mogu postati uobičajene i vrlo brzo čak zamijeniti i upotrebu Zooma, Skypa isl.
Hologrami su posljednjih godina doslovno zauzeli središnje mjesto u muzičkom poslu. Maria Callas, Tupac Shakur, Roy Orbison, Michael Jackson, a u novije vrijeme i Whitney Houston su izašli na pozornicu u holografskom obliku, iako su datumi europskih turneja otkazani kao odgovor na pandemiju.
Kao i koncerti, u svijetu poslovnih sastanaka i konferencija koristi se holografska tehnologija. Prateći nedavne događaje i čim postanu pristupačniji, očekuje se da će ga prihvatiti još više poduzeća.
Rana verzija žive holografske teleprisutnosti dokazana je kada je DVE uživo teleportirao Stephena Hawkinga iz svoje kuće u Cambridgeu u Velikoj Britaniji u Sidnejsku operu. Od tada se tehnologija evoluirala u ultra realistično vizuelno iskustvo. Sada, slične kompanije pružaju jedinstven način omogućavanja poslovnih konferencija i događaja, istovremeno smanjujući potrebu za društvenim kontaktima. Voditelji se uživo pojavljuju na pozornici iz vlastitog doma ili radnog prostora na stvarnoj pozornici događaja (obično prazan prostor hotela i kongresnih centara) i prenose se do desetine hiljada internetskih posjetilaca.
Prema Oxford Economicsu, više od jednog biliona dolara direktne potrošnje svake godine nastane organizacijama poslovnih konferencija, a upotreba holografije u svrhu organizacije sastanaka i pružanja „gotovo živog iskustva“, uskoro će biti presudan resurs za mnogobrojne kompanije.
Kao i veći događaji, holografska projekcija može potencijalno poboljšati poslovne sastanke. Organizacije mogu uštedjeti novac tako što će organizirati sastanke na daljinu bez potpunog ugrožavanja prednosti povezanih s interakcijom licem u lice, poput viših stopa angažmana. Također, zamjena internih sastanaka i seminara virtualnim, znači da se više ljudi može pridružiti njima, čineći ih inkluzivnijima.
Budućnost je pred nama, i vrlo brzo donosi brojne prednosti i uštede novca upotrebom holografskih alata, posebno u segmentu organiziranja sstanaka, konferencija, seminara i sl.
IZVORI:
- https://hypervsn.com/blog/holographic-technology-at-ces-2020.html
- https://marketscale.com/industries/software-and-technology/ces-2020-holographic-technology-expands/
- https://allwork.space/2020/05/holographic-transportation-the-future-of-meetings/
