Cloud computing je revolucionarni koncept koji nudi unaprijeđen pristup ličnim podacima i aplikacijama, koji više nisu smješteni na računaru, već u “oblaku” – što znači da programu, evidencijama i dokumentaciji možemo pristupiti sa većeg broja uređaja, u bilo koje vrijeme i sa različitih lokacija. Sve što je potrebno je internet veza!
Cloud computing je prošao kroz mnogobrojne razvojne faze koje uključuju grid i utility computing, APS (application service provider) i SaaS (Software as a Service). Kao početci cloud computinga smatraju se 1960.-te godine. Sve je počelo s idejom J.C.R. Licklidera o kompjuterskoj mreži koja povezuje cijeli svijet. On je, među ostalim, odgovoran za omogućavanje razvoja ARPANET-a (Advanced Research Projects Agency Network) 1969.godine. Njegova vizija bila je da svi na Zemlji budu međusobno povezani i imaju pristup programima i podacima na svakoj web stranici sa bilo koje lokacije na svijetu.
Neki stručnjaci pripisuju zasluge stvaranja koncepta cloud computinga drugom naučniku – Johnu McCarthyu. On je predložio ideju o javno dostupnom računarstvu (utility computing). Zaista, cloud computing ima slične karakteristike kakve su imale organizacije koje su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća pružale usluge obrade podataka na udaljenim poslužiteljima.
Cloud computing puno je više od neograničene širine poslužitelja i softvera koje plaćate za upotrebu putem interneta. Cloud je postao metafora za moderno računarstvo u kojem je sve usluga – koja se može povezati i kombinirati s drugim uslugama kako bi se zadovoljio beskonačan broj potreba aplikacije.
Kako radi?
Isporuka cloud computing usluge podijeljena je na tri arhitekturna modela i različite izvedene kombinacije. Tri osnovne klasifikacije često se nazivaju SPI model, pri čemu SPI označava program, platformu ili infrastrukturu (eng. Software, Platform, Infrastructure). Mogući modeli pružanja usluge su:
SaaS (Cloud Software as a Service) – Korisniku je pružena mogućnost upotrebe dostupnih aplikacija koje se nalaze u infrastrukturi oblaka. Aplikacije su dostupne sa različitih klijentskih uređaja uz pomoć klijentskog sučelja (na primjer web preglednika). Pri tome korisnik ne provjerava pozadinsku infrastrukturu, uključujući mrežu, servise, operacijske sisteme, pohranu podataka ili čak individualne aplikacijske mogućnosti. Jedina moguća iznimka su specifične korisničke konfiguracijske postavke. U prevodu, Saas je tehnološka platforma koja omogućuje dostupnost aplikacija putem Interneta u obliku usluga koje se unajmljuju prema potrebi, umjesto da se kupuju kao zasebni program koji treba instalirati na kućnim (odnosno office) računarima. Ovaj model cloud computinga dostavlja jednu aplikaciju preko korisničkog preglednika hiljadama korisnika koji koriste arhitekturu predviđenu za mnoštvo zakupa. Sa korisničke strane to znači da nema dodatnog ulaganja u poslužitelje ili programske licence, a davateljima usluga troškovi su mali u odnosu na tradicionalnu uslugu držanja datoteka na poslužitelju. Primjeri SaaS-a su Google Apps i Zoho Office.
PaaS (Cloud Platform as a Service) – varijacija SaaS strukture koja kao uslugu donosi razvojnu okolinu. Korisnik sam gradi vlastite aplikacije koje se pokreću na infrastrukturi davatelja usluge. Aplikacije se korisnicima dostavljaju preko sučelja poslužitelja dohvatljivog putem Interneta. Ove usluge su ograničene dizajnom i mogućnostima isporučitelja tako da korisnik nema potpunu slobodu. Korisnik ne može provjeravati strukturu oblaka niti mrežu, sistemske pohrane, operacijske sisteme i poslužitelje, ali ipak ima nadzor nad razvijenim aplikacijama. Neki od primjera su Saleforce.com, Force.com, Coghead i Google App Engine.
IaaS (Cloud Infrastructure as a Service) – Korisniku je kao usluga pružena mogućnost korištenja računarske infrastrukture (uglavnom virtualne platforme). Korisnici ne kupuju poslužitelje, programe, prostore za pohranu podataka ili mrežnu opremu, već kupuju navedene resurse kao vanjsku uslugu. Korisniku je pružena mogućnost upravljanja obradom, pohranom, umrežavanjem i drugim osnovnim računarskim resursima. Korisnik nema nadzor nad infrastrukturom oblaka, ali ima nadzor nad operacijskim sistemima, pohranom podataka i razvojem aplikacija.
Četiri modela provođenja cloud computing usluga
Neovisno o modelima pružanja usluga (SaaS, PaaS ili IaaS) postoje četiri različita modela provođenja cloud computing usluga. Ta četiri modela su izvedena na četiri različita načina, ovisno o specifičnim potrebama.Javni oblak (Public Cloud) – Cloud computing platforma dostupna i otvorena za javnost, neovisno o tome radi li se o pojedincima ili organizacijama. U vlasništvu je kompanije koja prodaje cloud computing usluge. Aplikacije različitih korisnika često se nalaze na istim sistemima za pohranjivanje i mrežama. Javni oblaci smanjuju sigurnosne rizike i troškove pružanjem promjenjive infrastrukture. Oni čine privremeno zakupljenu infrastrukturu organizacija. Jedna od prednosti javnih oblaka je da oni mogu biti puno veći nego što mogu biti privatni oblaci. Javni oblaci nude mogućnost povećavanja ili smanjivanja zakupljenog dijela oblaka i prebacivanje odgovornosti, ako se pojave neplanirani rizici, s organizacija na davatelja usluga.
Privatni oblak (Private Cloud) – Cloud computing infrastruktura dostupna je isključivo jednoj organizaciji. Njom može upravljati sama organizacija ili neko drugi. Organizacije koriste privatne oblake kada trebaju ili žele veći nadzor nad podacima nego što ga mogu imati korištenjem javnog oblaka. Privatni oblaci su napravljeni isključivo za upotrebu jednog klijenta, pružajući mu najveći nadzor nad podacima i najveću sigurnost imovine pohranjene na oblaku. Organizacija posjeduje infrastrukturu i ima nadzor nad raspodjelom aplikacija na vlastitoj infrastrukturi. IT službe kompanija ili pružatelji usluga grade privatne oblake i upravljaju njima. Organizacije koje posjeduju privatni oblak na njemu mogu instalirati programe, aplikacije, pohranjivati podatke i upravljati strukturom oblaka.
Zajednički oblak (Community Cloud) – Nekoliko organizacija dijeli strukturu oblaka. Infrastruktura podržava posebne zajednice koje imaju zajedničke potrebe, misije, zahtjeve sigurnosti i slično. Njima mogu upravljati same organizacije ili neko drugi (pružatelj usluga cloud computinga).
Hibridni oblak (Hybrid Cloud) – Strukturu oblaka čine dva ili više različitih oblaka (privatni, zajednički ili javni), koji ostaju jedinstveni entiteti, ali su međusobno povezani standardiziranim ili prikladnim tehnologijama koje omogućavaju efikasan prijenos podataka ili aplikacija. Hibridni oblaci povezuju javne i privatne modele oblaka. Mogućnost proširivanja privatnog oblaka s resursima javnog oblaka može se koristiti za održavanje uslužnih razina kako bi se lakše izdržala velika opterećenja. Hibridni oblak se također može koristiti za upravljanje planiranim velikim opterećenjima.
“Ratovi oblaka”
Od trenutka pojave cloud computinga, na tržištu se pojavilo mnoštvo novih pružatelja usluga, a taj trend se i dalje odražava. Svaki od njih ima neke prednosti i nedostatke. Korisnici se odlučuju za one pružatelje usluga koji najbolje zadovoljavaju njihove potrebe. Kako svaki korisnik ima drugačije potrebe i drugačije stvari su mu bitne, dobra je činjenica da svaki pružatelj usluga ima drugačije osobine. Isto tako je dobro to što se na tržištu trenutno nalazi mnoštvo različitih provajdera usluga, jer se time stvara pozitivna konkurencija na tržištu. Konkurencija prisiljava provajdere usluga na neprekidnu potrebu za usavršavanjem i na snižavanje cijena. Organizacije koje nude usluge cloud computinga moraju to raditi da bi bile u stanju zadržati svoje korisnike i uspješno konkurirati na tržištu.
Iznenađujuće je da su pružatelji usluga dosta međusobno različiti. Dok su mnogi dijelovi usluge web hostinga prilično standardni (pohrana podataka, obrada velike količine podataka, pristup različitim aplikacijama), definicija cloud computinga jako varira. Amazonov Elastic Compute Cloud nudi Linux strojeve s administratorskim pristupom i mogućnost pokretanja bilo koje aplikacije. Googlov App Engine također dopušta i pokretanje bilo kojeg programa napisanog u Pythonu koji koristi Googleovu bazu podataka. Poslužitelji nude različite mogućnosti spremanja podataka. Svaka osobina cloud computinga koja pojednostavljuje rad čini to uklanjanjem pojedinih sklopki iz dosega korisnika, tako ga prisiljavajući na korištenje skupa rutina koje su možda, ali ne i nužno, ono što bi pružatelj usluga želio.
Oblaci su više manje zajednički poslužitelji. Cloud computing omogućava korištenje više procesora kad god se za to pojavi zahtjev, ali oni ne mogu riješiti probleme ravnomjernog raspoređivanja i spremanja podataka. Mnogi veliki izazovi se pojavljuju na arhitekturalnoj razini i jednostavno pokretanje više procesora neće riješiti osnovne pogreške u dizajnu.
“Ratovi oblaka” danas ne znače nužno nešto – loše, naprotiv, mnoštvo poslužitelja nudi različite opcije u različite svrhe korisnicima, što provajderima svakodnevno daje “vjetar u leđa” za nove i naprednije načine pohrane podataka.
Budućnost Cloud Computinga
Budućnost “računarstva u oblaku” najvjerojatnije će predstavljati kombinaciju softverskih proizvoda temeljenih na oblaku i moći će izračunati lokalno stvaranje hibridnog IT rješenja.
Na trenutnom tržištu oblaka prednosti iskorištavanja infrastrukture velikog pružatelja usluga oblaka mogu biti korisne na više načina. Struktura troškova djeluje poput uslužnog programa koji omogućuje model operativnih troškova bez prethodnih infrastrukturnih troškova. Mogućnost brzog skaliranja dobro funkcionira za kompanije sa visokim zahtjevima za rastom. Uz ove prednosti dolaze i neka ograničenja. Naše iskustvo je ograničeno brzinom i pouzdanošću naše internetske veze, što umnogome može utjecati na naše poslovanje.
Cloud također uvodi dodatna pitanja sigurnosti u svijetu u kojem privatnost podataka postaje “ranjivija”. S obzirom na to da kompanije imaju potrebu za ono što im je dostupno, a glavni proizvođači tehnologije prilagođavaju svoje poslovne modele kako bi omogućili fleksibilne modele plaćanja potrošnje za kupnju na lokalnoj infrastrukturi, ravnoteža između oblaka i tehnologije trebala bi pronaći svoj balans.
Deceniju od danas, možda 2030. Godine, svaki će business poslovati prvenstveno iz oblaka, čineći tako fleksibilnije – a opet produktivnije i učinkovitije načine rada. Hardver neće biti problem u 2030. Sasvim sigurno – softver će. Već sada mnoge male firme koriste blagodati cloud usluga jer mogu poslovati korištenjem besplatnih uredskih verzija kao Google drive, aplikacija za kolaboraciju kao Slack ili marketing alata kao MailChimp.
Zahvaljujući ovoj tehnologiji, programeri sa novim idejama o internetskim uslugama više neće trebati trošiti veliki dio novca na izgradnju svojih softverskih i hardverskih infrastrukturnih mogućnosti, već će se moći usredotočiti na učinkovito pružanje servisa i usluga korisnicima.
IZVORI:
- https://www.thebalancesmb.com/why-cloud-computing-is-ideal-for-small-businesses-2948273
- https://www.infoworld.com/article/3561329/the-state-of-cloud-computing-in-2020.html
- https://www.zooksoftware.com/blog/zoho-mail-to-office-365/
- https://www.todaysoftmag.com/article/1953/building-backend-apps-with-google-app-engine-google-cloud-endpoints-android-studio
- https://www.oreilly.com/library/view/information-security-handbook/9781788478830/f564b882-1317-4292-baa8-b8980823be6c.xhtml
- https://www.sam-solutions.com/blog/four-best-cloud-deployment-models-you-need-to-know/
