Robotika je spoj nauke, inženjerstva i tehnologije koja proizvodi mašine i robote koje zamjenjuju, nadopunjuju ili repliciraju ljudske radnje. To je profesija koja kreira nova radna mjesta.
Mnogi od nas su se sa robotima prvi put „susreli“ gledajući filmove ili čitajući SF priče. Te mašine kao plod mašte su služile da pomažu ljudima u raznim poslovima. Poznati su R2-D2 koji je pamtio razne planove i imao mogućnost otvaranja raznih vrata i humanoid C-3PO sa znanjem jezika koji su pomagali glavnim junacima tokom avantura u epizodama Star Wars-a.
Robotika kao nauka je prošla taj prvi više maštoviti period i sad je u fazi sve ozbiljnijeg i sistematskog razvoja robota koji pomažu ljudima u proizvodnji, transportu, „prljavim“ i zahtjevnim poslovima, uslugama u zdravstvu pa se do edukacije i kućnih poslova. Te funkcije i opravdavaju sam nastanak riječi „robot“. Izraz dolazi od češke riječi robota, u slobodnom prijevodu kao “prisilni rad”.
Robotika je zastupljena i u Bosni i Hercegovini, gdje pojedine firme koriste automatizaciju kako bi unaprijedili poslovanje. Poslušajte zanimljiv razgovor sa Majom Hadžiselimović, koja se bavi razvojem robota i automatizacijom proizvodnih procesa za velike firme u Njemačkoj auto industriji.
Po definiciji, robotika je spoj nauke, inženjerstva i tehnologije koja proizvodi mašine, robote koje zamjenjuju (ili repliciraju) ljudske radnje.
Vrste robota: od insekata do brodova koji hvataju rakete u padu
Robota ima raznih oblike i veličina. Ovisno od namjene i zadataka eksperimentiše se sa 0,2 milimetra „RoboBee“ za promatranje vremenskih nepogoda, do 100-metarskog robotskog broda „Of Course I Still Love You“, koji autonomno „hvata“ prvi stepen SpaceX rakete u povratku na Zemlju.
U nastavku navodimo nekoliko kategorija robota i primjere.
Unaprijed programirani roboti djeluju u kontroliranom okruženju gdje obavljaju jednostavne, monotone zadatke. Primjer unaprijed programiranog robota bila bi mehanička ruka na automobilskoj montažnoj liniji koja zavaruje vrata ili podešava određeni dio u motoru.
Humanoidni roboti izgledaju i / ili oponašaju ljudsko ponašanje. Ovi roboti obično izvode ljudske aktivnosti (poput trčanja, skakanja i nošenja predmeta), a ponekad su dizajnirani i da izgledaju poput nas, čak i da imaju ljudska lica i izraze.
Autonomni roboti djeluju nezavisno od ljudskih operatora. Ovi su roboti obično dizajnirani da izvršavaju zadatke u otvorenom okruženju za koje nije potreban ljudski nadzor. Primjer autonomnog robota mogao bi biti usisavač Roomba, koji koristi senzore za slobodno kretanje po kući ili već spomenuti dron brod koji dočekuje raketu.
Teleoperativni roboti su mehanički roboti kojima upravlja čovjek. Ovi roboti obično rade u ekstremnim geografskim uslovima, vremenskim prilikama, itd. Primjeri teleoperacijskih robota su podmornice pod kontrolom ljudi koje se koriste za popravljanje propuštanja podvodnih cijevi tijekom izlijevanja nafte ili dronova koji se koriste za otkrivanje mina na bojnom polju ili preživjelih u nesrećama.
Roboti za poboljšavanje trenutne ljudske mogućnosti ili zamjenjuju mogućnosti koje je čovjek možda izgubio. Neki primjeri ovih robota su robotski protetski udovi ili egzoskeleti koji se koriste za podizanje velikih težina.
Svaki od navedenih robota se sastoji od pokretne fizičku strukture, nekog tipa motora, sistema senzora, energetskog napajanja i naravno kompjuterskog “mozga” koji upravlja svim tim elementima.
Fascinacija radom robota i njihova efikasnost se najbolje ogleda u skladištima najveće online prodavnice Amazon. U SAD su omogućene besplatne posjete Amazonovim centrima za popunjavanje robe (Amazon Fulfillment Center Tours). U tim centrima roboti igraju veliku ulogu u distribuciji narudžbi. Velike palete se pomjeraju po skladištu same i mada izgleda dosta haotično, kretanje je svrsishodno jer je uvezano za kompletnim sistemom prodaje. Tako recimo, ako neki proizvod postane trenutno popularan i tražen, roboti sa paletama koje sadrže te proizvode će biti bliže centru za utovar kako bi se brže sprovela narudžba.
Budućnost robota
Sve sofisticiraniji roboti mogu postati sve brojniji u našem svijetu, ali da bi roboti bili zaista korisni, morat će postati samostalniji. Naime, nemoguće je programirati industrijskog ili kućnog robota sa uputama za hvatanje svakog alata ili predmeta sa kojim se ikada može susresti. Ako želimo da to nauče sami tu dolazi do primjene umjetne inteligencije. U budućnosti se očekuje najveći napredak upravo u tom kvalitetnom miksu uslužnosti robota i sposobnosti samostalnog učenja uz primjenu mašinskog učenja i umjetne inteligencije.
Izvor:
- https://builtin.com/robotics
- https://science.howstuffworks.com/robot1.htm
- https://www.wired.com/story/wired-guide-to-robots/
