Modna industrija je na respiratorima, pitanje je jesu li ispravni

zara brza moda
Širite znanje

Pandemija i “depresija kupaca” uzrokovala velike probleme u industriji mode širom svijeta. Mogu li nova pregrupiranja firmi, digitalizacija i inovacije vratiti industriji mode pozitivan promet?

Dvadesetljeća vladavine i ogromne zarade takozvane brze mode (fast fashion) na žalost je pri kraju. To je još jedna posljedica pandemije corona virusa, koja već više od pola godine uništava Planetu.

Prve žrtve, nažalost su bili ljudski životi, no već mjesec dana nakon što se virus iz Kine proširio prema Evropi i ostatku svijeta bilo je jasno da ništa više neće biti isto.

Osjetili su to i najveći brendovi fast fashiona švedski div H&M, španjolska Zara, Stradivarius, Paul&Bear, koji su već širom svijeta zatvorile hiljade trgovina. Prodaja se prebacuje online, a bez posla ostaju trgovci i radnici u proizvodnji.

U ovim je svjetskim lancima zaposleno preko sedam miliona ljudi širom svijeta. Dodatna otežavajuća okolnost je složena povezanost lanaca proizvodnje. Mnoge razvijene zemlje imaju programe pomoći ugroženim industrijama i radnicima. Ali u državama u razvoju, u kojem su zdravstveni sistemi slabiji i neadekvatni uz sveprisutno siromaštvo, uposleni će biti najteže pogođeni. Za radnike u proizvodnim centrima u Bangladešu, Indiji, Kambodži, Hondurasu i Etiopiji, duži periodi nezaposlenosti znače glad i ozbiljnije zdravstvene probleme.

Prema procjenama magazina Bussines & fashion, globalna industrija mode, odjeća i obuća, će zbog pandemije biti na gubitku i do 30 posto. Ekonomski stručnjaci ne usuđuju se ni izračunati koliki će gubici biti obzirom da ova privredna grana na svjetskom nivou zarađuje 2,5 triliona dolara.

Covid19 je otkrio probleme proizvodnje brze odjeće kojima već dugo ne ide dobro. Previše je proizvodnje, neodrživa je za planetu – rekao je za Hafington Post, direktor međunarodnog Instituta za Modni Dizajn i Marketing Polimoda, Danilo Venturi.

U prilog njegovoj procjeni govore i činjenice da su mnoge prodavnice ovih brendova širom svijeta već zatvorene. Mjesec dana nakon što se pandemija proširila i u Evropi promet je bio ravan nuli.

No, posljedice svakako osjećaju i luksuzniji brendovi. Italijanska modna federacija već je objavila da će ovogodišnji prihod u sektoru “made in Italy” biti upola manji nego prethodne godine. Već su odgođene čuvene i nadaleko poznate Sedmice milanske mode, a nije izvjesno da će se Sedmica ženske mode, planirana umjesto ovog jednog od najvećih modnih događaja uopće održati u septembru.Od aprila je 14 velikih firmi iz modne industrije predalo zahtjev za bankrot. Izdvajamo neke kako bi se vidjeli potencijalni efekti na uposlene i potrošnju.

  • Ascena Retail Group – promet 5,5 milijardi USD u 2019 sa 53000 uposlenih
  • ALDO group – promet 5 milijardi USD u 2019 sa 8000 uposlenih
  • J.C. Penney – promet 11 milijardi USD u 2019 sa 90000 uposlenih

Restriktivne mjere i pandemija doveli su do “depresije kupaca”

Svjetska modna industrija propast će u narednih 18 mjeseci, predviđaju eksperti, bez posla će ostati milioni zaposleni.

Ne pomaže previše ni transformacija koja se dogodila preko noći kada su se modni brendovi morali prebaciti na online prodaju.

No, Imran Ahmed, osnivač i generalni direktor Business& Fashion ističe da se i dalje više od 80 odsto transakcija u modnoj industriji odvija u prodavnicama.”

Istraživanja istovremeno pokazuju da je su restriktivne mjere i pandemija doprinijele svojevrsnoj “depresiji kupaca”, koji nisu zainteresirani za kupovinu odjeće. Pokazalo se da je interes vladao tek za “kućnu odjeću”, a brendovi high street mode nisu naišli na razumijevanje nudeći on line velike popuste.

– Mnoge potrošače u ovom trenutku prosto ne zanima kupovina odjeće. Veliki je naglasak na kupovini osnovnih potrepština za preživljavanje tokom izolacije i mislim da su svi prirodno usredsređeni samo na to. I tako, u tom kontekstu, moda je nešto o čemu se razmišlja tek naknadno ili se ne razmišlja uopšte – navodi Imran Ahmed.

S druge strane u izvještaju The State of Fashion između ostaloga navodi se da je modna industrija, koja je također jedan od najvećih globalnih zagađivača, trebala reset. Kriza je, tvrdi se šansa za to i potpuno novi pravac u oblikovanju lanca vrijednosti modne industrije.

Slaže se s tim i jedan od najuspješnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih dizajnera Marko Feher. Za novine.ba ističe da je epidemija značajno preusmjerila i “preuredila” do sada već “uigrani” sistem u modnoj industriji.

Ovo je period gdje sve logike padaju u vodu i gdje nastaje jedan potpuni haos. Recimo, neki materijali poput bijelih pamučnih, bili oni za košulje, dukseve ili majice su značajno poskupili, navodno zbog velike potražnje i malih količina, tako da recimo već znamo kako nastaju korona profiteri, pored bijelih materijala svi ostali koji imaju potencijal da se koriste u svrhe zaštitnih maski su značajno poskupili. Barem tako govore moja iskustva – kaže Feher.

Dodaje da je uvoz sirovine, u ovom slučaju skupljih i onih manje skupljih materijala znatno sporiji.

– Neki distributeri uopće ni ne uvoze materijale. Čekaju povoljniju situaciju.
Sve je poprilično skuplje na svjetskom nivou iako je ekonomska moć pojedinaca sve slabija – dodaje Feher.

Modna dizajnerica i vlasnica brenda Kaftan, čije modele odavno nose i svjetske zvijezde na red carpetima širom svijeta, nerijetko i na dodjeli Oscara, Emina Hodžić Adilović podsjeća kako je tekstila industrija u našoj zemlji uništena još prije tridesetak godina, tokom rata.

Industrija mode u BiH može uljepšavati živote bez obzira na okolosti

– Nakon toga nije bilo obnove. Samo nesretne privatiizacije, zbog čega je stručni kadar ili otišao na biroe ili izvan zemlje. Tako je pandemija samo dokusurila ono što je kod nas već bilo uništeno – kaže Hodžić Adilović.
Tekstilni radnici, dodaje i onako rade za enormno niske plate, oni koji se bave modom kod nas su incident, tržište je preplavljeno robom koju šije potplaćena nerijetko maloljetna radna snaga u Indiji, Bangladešu.

– Kod nas ništa značajno u ovoj oblasti nije učinjeno u posljednjih 25 godina. Nismo imali planova za drugu, najjaču i najprofitabilniju industriju u svijetu. Imali smo potencijal koji nije iskoristen. Pandemija je usporila i ono što je postojalo. Sad je i modna industrija kod nas na respiratorima, za koje nisam sigurna da su ispravni – kaže Hodžić Adilović.

Njen Kaftan studio je modni brend koje vode dvije obrazovane dizajnerice.
– A dio dizajnerske struke jeste i rješavanje problema – kaže Hodžić Adilović odgovarajući na pitanje kako nam se čini da je pandemija zaobišla ovaj brend.

No, bez obzira što je dizajnerski rad Kaftana odavno prešao granice BiH, kaže kako su uvijek bili vrlo realni kada su u pitanju želje, mogućnosti i okolnosti unutar kojih djeluju.

– Umjetnost će živjeti i uljepšavati živote bez obzira na okolnosti – optimistično dodaje uzdajući se u, kako kaže, vjernu ekipu “sanjarki” iz cijelog svijeta koje ih prate i podržavaju.

Optimizam ne krije ni čuvena Anna Wintour, legendarna urednica američkoga magazina Vogue. Smatra da je pandemija nova šansa za modnu industriju.

– Mislim da je ovo prilika za sve nas da se osvrnemo na našu industriju i na naše živote, da reorganizujemo naše vrijednosti, da ozbiljno razmislimo o otpadu i o količini novca, o potrošnji, o pretjerivanjima kojima smo se svi odavali i da svi moramo da preispitamo šta je pravo značenje ove industrije – izjavila je Wintour.

Senka Kurt

Reference:


Širite znanje