Internet sije polja

10/08/2020

Širite znanje

Digitalna transformacija ne zaobilazi niti poljoprivrednu proizvodnju. Pametna poljoprivreda (poznata i kao Farming 4.0) primjenjuje IT i data science za optimizaciju složenih poljoprivrednih sistema čime podržava poljoprivrednike u donošenju odluka koje se temelje na konkretnim podacima.

Kako bi, makar dijelom, sanirala ili ublažila posljedice zbog pandemije corona virusom Europska komisija (EK) objavila je da planira izdvojiti 130 milijardi eura za podršku pristupa internetu poljoprivrednicima i 35 milijardi eura za podršku digitalizaciji polja, farmi, žitnica…

Bosna i Hercegovina, nije članica Europske unije, no Europska komisija i fondovi koji nam se svakodnevno nude daju mogućnost da će dio planiranog novca biti uplaćeno i na naše državne račune. Naročito i zbog činjenice da je poljoprivreda na vrhu europske agende kao put kojim izvjesno Evropa mora krenuti.

Prema izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za 2018 (posljednji objavljen), bruto dodata vrijednost (BDV) poljoprivrede, šumarstva i ribolova u našoj zemlji iznosila je 1,90 milijardi KM i činila je 6,37% bruto dodate vrijednosti u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP).

Uočeno je da se, nakon više godina stalnog smanjivanja udjela BDV u poljoprivredi, od 2016. godini BDV blago povećava, što je naročito izraženo u Distriktu Brčko (skoro 12%).

Posljedica je to, sasvim sigurno, jake podške Europske unije zemljama regiona, te dostignute harmonizacije sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije. Upoređivanjem poljoprivrednih budžeta zemalja regije sa budžetom za poljoprivredu i ruralni razvoj Bosne i Hercegovine, vidljivo je povećanje izdvajanja u svakoj od zemalja, a posebno u Crnoj Gori gdje je iznos skoro dupliran.

BiH izdvaja više od 83 miliona eura

No, kad je riječ o izdvajanjima za privredu čini se da vlasti u svim zemljama regiona shvataju da je budućnost upravo na poljima. Tako u Srbiji godišnja izdvajanja za poljoprivredu iznose 223 miliona eura, u Makedonij 143 miliona, a BiH je na trećem mjestu koja je prošle godine u poljoprivredu uložila nešto više od 83 miliona eura.

Sve to govori i u prilog činjenici da je vrijeme da se i u poljoprivredi konačno krene u 21. stoljeće.

Naša je zemlja već napravila Zakonski osnov za uspostavu podkomponenata poljoprivrednog informacijskog sistema. Dio je to Zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, a kojim je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uspostavilo Odbor za koordinaciju informacija u poljoprivredi. Zadatak ovog Odbora je da koordinira razvoj usklađenog i integriranog informacijskog sistema u poljoprivredi BiH, u skladu sa EU zahtjevima, uz konsultacije nadležnih državnih, entitetskih i organa Brčko distrikta BiH.

– Ministarstvo je nadležno za koordinaciju uspostave integriranog sistema baza podataka za povezivanje registarskih podataka i ostalih relevantnih informacionih sistema radi osiguranja tehničke usaglašenosti postojećih i novih baza podataka, a u skladu s najboljim praksama EU – navedno je u Zakonu.

U Bosni i Hercegovini je ova aktivnost već započeta, a podkomponente poljoprivrednog informacijskog sistema koje su u fazi uspostave i razvoja u BiH uključuju:

Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata,
Sistem identifikacije i registracije životinja,
Fito-registar,
Popis poljoprivrede,
Mrežu računovodstvenih podataka na farmi (FADN),
GIS okvir za područje istraživanja na bazi uzorka,

U skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina ima obavezu da osigura harmonizaciju podkomponetnog poljoprivednog informacijskog sistema i omogući automatizirano dostavljanje podataka na jedno mjesto.

– Iskustva razvijenih poljoprivreda u EU pokazuju da digitalizacija nudi puno mogućnosti za rast konkurentnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva. Hrvatska iskustva su da se investicija u digitalnu transformaciju pojedine obiteljske farme mora razumno prilagoditi svakoj pojedinoj farmi. Inače je rizik povećanja troškove proizvodnje neprihvatljiv. Da bi poljoprivrednik mogao učinkovito implementirati i koristiti digitalne tehnologije neophodna nam je intenzivna podrška stručnih službi kao na primjer savjetodavne i veterinarske službe – naveo je Kristijan Pandek, inžinjer agronomije i vlasnik farme Pandek iz Sesveta kod Zagreba.

Vlasnik vinarije STeraS Tilen Praprotnik iz Izole predstavio je na prošlogodišnjem Sajmu poljoprivrede i hrane u Sloveniji kako digitalizacija olakšava planiranje svih zadataka na poljoprivredi i vođenje evidencije te pomaže poljoprivrednom gospodarstvu da bude uspješno.

– Ne ulažemo u poljoprivredne strojeve i opremu, već u digitalizaciju, što nam jamči vrlo dobru organizaciju proizvodnje, što bi bilo gotovo nemoguće bez digitalnog modela. Ostale prednosti su optimizacija i jednostavna analiza proizvodnje, prihoda i troškova – kazao je Praprotnik.

U Bosni i Hercegovini se ide nešto sporijim tempom. Gotovo stidljivo se promoviraju projekti. Jedan takav predstavljen je i u RS, a nositelj aktivnosti je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

– Projekat digitalizacije u oblasti poljoprivrede jedan je od velikih projekata koji je resorno Ministarstvo započelo, a kroz direktnu i efikasnu integraciju nauke i tehnologije u oblasti poljoprivredne proizvodnje putem pametnog softverskog rješenja „etFarm“, kojim će se omogućiti višestruke uštede i olakšati praćenje usjeva. Riječ je o integralnom informacionom sistemu, razvijenom po svim svjetskim standardima, čiji je spektar korisnika veoma širok. Ovaj sistem omogućava praćenje i kontrolu podsticaja, upravljanje zemljišnjim resursima, planiranje i praćenje proizvodnje – naveli su iz ministarstva kad su prošle godine predstavili projekat.

Nesumnjivo, riječ je o prekretnici u poljoprivrednoj proizvodnji, koja omogućava direktnu i efikasnu integraciju nauke na farme i u polja.

Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističe kako ovaj sistem pruža beskonačne mogućnosti da se dalje nadograđuje.

Iz kancelarije na njivu

– Sada možemo iz kancelarije sa nekoliko klikova mišom vidjeti šta se na kojoj parceli nalazi u RS. Mi smo ranije morali slati svoje kolege da odu u recimo Zvornik sa geometrom da utvrde da li se na nekoliko parcela nalazi pšenica.

U Federaciji BiH sve je još u fazi pregovaranja. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić skreće pažnju na posljednju konferenciju ministara poljoprivrede europskih zemalja, održanu u januaru prošle godine, a koja je održana u Berlinu u okviru Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu (GFFA).

Na konferenciji se okupilo više od 70 ministara iz cijelog svijeta kako bi razmotrili na koji način primjena digitalne tehnologije u poljoprivredi može doprinijeti povećanju proizvodnje hrane za sve veći broj stanovnika.

U zajedničkom komunikeu ministri su ukazali na važnost digitalizacije za učinkovitu i održivu poljoprivredu, naglasivši da su “potrebna pametna rješenja kako bismo pomirili ove oprečne ciljeve i zadovoljili postojeće i buduće potrebe za zdravstveno ispravnom i dobrom hranom i stočnom hranom.

– Digitalizacija u poljoprivredi će igrati značajnu ulogu u postizanju ovih ciljeva, poboljšanju uslova života u ruralnim područjima, pružanju podrške poljoprivrednicima u njihovom radu kao i znatnom unapređenju života u ruralnim sredinama – navedeno je u komunikeu.

Kao primjer možemo navesti Starbucks. To je najveći lanac kafe barova na svijetu u pogledu prihoda sa više od 25 000 prodajnih mjesta u svijetu. Kompanija u suradnji sa Microsoftom razvija tehnologiju praćenja puta kafe od uzgoja zrna do krajnjeg potrošača. Naime sa mobilnom aplikacijom, korisnicima će se omogućiti da prate put zrna kafe od trenutka kada ih proizvođač pakira do trenutka kad naruči i dobije svoju kafu. Mobilna aplikacija pokazat će odakle dolazi njihova zapakirana kava, odakle se uzgaja i što Starbucks radi na pružanju podrške poljoprivrednicima na tim lokacijama. Također će sadržavati gdje je i kada pržena kafa i druge detalje. Sve ovo ima za cilj poboljšati položaj proizvođača tog popularnog napitka a i efikasnije korištenje lanca proizvodnje i prodaje.

Iako su izdvajanja za bh. poljoprivredu još nedovoljna, ministar Dedić tvrdi da Federacija BiH nastoji da prati ovaj svjetski trend.

– Elektronskom registracijom poljoprivrednih gazdinstava i programima obrade poticaja uveliko smo povećali transparentnost, odgovornost i kontrolu trošenja javnih sredstava i, istovremeno, osigurali bolje praćenje efekata te planiranje i kreiranje poljoprivredne politike. U skladu s principima otvorenih podataka, također objavljujemo podatke o korisnicima poljoprivrednih poticaja na našoj web stranici kako bismo dodatno osigurali integritet, otvorenost i transparentnost cjelokupnog procesa dodjele poticaja – istaknuo je Dedić na panelu posvećenom boljem korištenju, zaštiti i nezavisnosti podataka.

Merkel: Svijet bez gladi je moguć

Na ovom je forumu o važnosti digitalizacije u poljoprivredi govorila i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je kazala da razvoj digitalnih tehnologija i njihova primjena može promijeniti način rada i organizacije u poljoprivredi.

– Naročito mlade ljude treba podstaći na inovacije i primjenu pametnih rješenja, a sve u cilju povećanja produktivnosti, boljeg pristupa tržištima – kazala je, te posebno potencirala ulogu digitalizacije u rješavanju globalnih izazova kao što su klimatske promjene, nestašica vode, degradacija zemljišta i gubitak biološke raznolikosti.

– Svijet bez gladi je moguć – zaključila je Merkel.

Izvori: