Prema procjenama, 2025. godine imaćemo 22 milijarde aktivnih pametnih uređaja koji će biti povezani i pomagati građanima u svijetu
U svijetu gotovo svakodnevno raste broj gradova koji posežu za “pametnim” ili SMART rješenjima, čineći urbane sredine onakvima kakve i trebaju biti u 21. stoljeću.
Tako se SMART rješenja uvode od reguliranja parkinga, ulične rasvjete, vatrogasnih rješenja, ukratko u svemu gdje je moguće poboljšati svakodnevi život. Sretniji i napredniji gradovi imaju već mogućnost da im SMART sistem uređuje gradski prijevoz, školstvo, rad javnih ustanova.
Odavno je to gotovo normalno u mnogim gradovima Velike Britanije, Švajcarske, Holandije, Francuske, Belgije, gdje se kroz svakodnevni razvoj tehnologije vrši monitoring vodovodne mreže, kvalitete zraka, kontrolira životna sredina.
Od igle do lokomotive
Koncept pametnog grada „Smart city“ je određeno urbano područje, koje koristi različite tipove IoT (Internet of Things) senzora za prikupljanje podataka i njihovo dalje korištenje u smjeru efikasnog korištenja raspoloživih resursa. Zadatak mu je da integriše ICT (Information and Communications Technologies) i razne izvore informacija (IoT senzori, pametne aplikacije, informacije od građana) da optimizuju gradske usluge, poboljša interakciju sa zajednicom i infrastrukturom, kao i brzinu i kvaliteta javnih usluga, da smanji troškove i potrošnju resursa.
Smart city tehnologijama može da se analizira i upravlja: javnim prevozom, saobraćajem, isporukom električne energije, isporukom vode, odvozom smeća, parking lokacijama, potrošnjom električne energije i slično.
Većina evropskih i svjetskih Telekom provajdera opredijelila se za tzv. LoRa mrežu (Low Power Long Range Wide Area Network). LoRa omogućava povezivanje i međusobnu komunikaciju velikog broja najrazličitijih uređaja i senzora i predstavlja osnovu za razvoj IoT ekosistema, tj. digitalizaciju i digitalnu transformaciju društva u cjelini.
Ključni detalj kod ove tehnologije, predstavlja, veliki domet djelovanja, u zavisnosti od postavljene opreme, zatim mala brzina prenosa podatakai vijek trajanja baterije senzora koji se postavljaju, preko 10 godina.
Implementacija ovog sistema svakako zahtijeva finansijske investicije, ulaganje u infrastrukturu i mrežu, no, to nije nedostižno i za nas.
Prvi Smart projekti već su realizirani.
Tako je sredinom jula ove godine potpisan Ugovor o saradnji između kompanije m:tel i Komunalnog preduzeća “Vodovod” Gradiška, a koji se odnosi na realizaciju sistema za daljinsko mjerenje potrošnje vode kod krajnjih korisnika, što predstavlja jedan od prvih komercijalnih IoT (Internet of Things) projekata u Bosni i Hercegovini.
Nakon uspješno okončanog pilot projekta, obezbijeđena je sva neophodna infrastruktura na području koje obuhvata više od 400 potrošača preduzeća K.P. “Vodovod”. Sistem se zasniva na LoRaWAN infrastrukturi, sertifikovanim LoRa vodomjerima, te aplikativnom dijelu koji omogućava jednostavan monitoring potrošnje i detekciju eventualnih fizičkih gubitaka.
Sve je na kraju vidljivo kroz izvještavanje na web aplikaciji u smislu pregleda potrošnje vode po potrošačima, po zonama ili ulicama. Uočavanje potrošača, kojima odstupa potrošnja od prosječne odonosno standarade potrošnje, pregledi gubitaka po organizacionoj strukturi i zonama po principu utvrđivanja razlike očitanja zonskih vodomjera sa zbirom potrošnje daljinskih očitanih vodomjera kod krajnjeg potrošača i mnoge druge funkcionalnosti.
Prema procjenama, 2025. godine imaćemo 22 milijarde aktivnih pametnih uređaja koji će biti povezani i pomagati građanima u svijetu.
Unatoč nespremnosti odgovornih u BiH da ovo prihvate kao neminovnost, budućnost je već stigla i kod nas, ali je pitanje koliko su BiH, odnosno njeni gradovi i lokalne zajednice spremni iskoristiti potencijale tehnologije i inovacija u svrhu održivog i urbanog razvoja.
Zadatak je gradskih vlasti da vode promjene prema gradovima budućnosti, prikladnijim za stanovanje, zdravije, čišće, sigurnije, fleksibilnije i ugodnije za život.
Inicijative, ideje i malo akcije
Prema najnovijiem Izvještaju Ujedinjenih naroda predviđa se da će više od dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. godine. To pred lokalne vlasti stavlja nove izazove, kako prepoznati važnu ulogu gradova, te riješiti hronične probleme – prijevoz, potrošnju energije, zagađenost zraka, stanovanje… Može li tehnologija biti desna ruka u otklanjanju prepreka koje svakako neće biti lagane?
Za to se u glavnom gradu BiH, Sarajevu, već polagano pripremaju. Istina, cijeli proces, koji je započet u decembru 2018. ide poprilično sporo.
Započelo je s Smart City Inicijativom, pionirskiim projektom, koji u suradnji sa Gradom Sarajevom, Kantonom Sarajevo i Općinom Stari Grad provodi UNDP.
Cilj je, kako je istaknuto iz UNDP-a pokrenuti interes u zajednici, stimulirati saradnju među javnim, privatnim i civilnim grupama i iskoristiti lokalnu inteligenciju koja bi se pretvorila u skup inovativnih ideja koje bi doprinijele pametnijem gradu, prikladnijem za život.
Pilot gradska oblast, koja će biti mjesto implementiranja projekta smještena je u općinu Stari Grad.
Za potrebe projekta osnovan je City Mind Laboratorij, koji čini više od 120 profesionalaca, koji se okupljaju da bi stvarali nove mogućnosti i savjetovali se o narednim koracima.
Građani Sarajeva su također imali priliku da odrede tri najveća izazova s kojima se grad suočava. Najviše njih je kazalo da su zagađenje zraka, loš javni gradski prijevoz, te korupcija goreći gradski problemi.
Projektu se pridružilo i više od 30 privatnih kompanija (IT sektor, inovatori, banke, hoteli, umjetnost, zanati), koji su također uključeni u dizajnn smart city ideja, p okrenut je Javni poziv za inovativne prijedloge, započeta Consult platforma, na kojoj se biraju prijedlozi.
Cilj je, na kraju iskoristiti i nadograditi rezultate pilot inicijative, te u budućnosti razviti veće gradske intervencije. To znači učiniti Sarajevo inkluzivnim, sigurnim, izdržljivim i održivim gradom, baš kako je to konačni zadatak i svih ostalih gradova koji teže biti Smart city.
Sarajevo je veliki izazov, obzirom na ne tako davna ratna događanja, posljedice s kojima se bori, loš javni prijevoz, redukcije vode, zagađenja. Sve to su prepreke da uhvati korak s drugim svjetskim metropolama.
– Ova inicijativa gleda na tehnologiju i digitalizaciju kao na sredstvo za unapređenje pružanja javnih usluga i poticanje pametne urbane ekonomije. Međutim, “pamet” u projektu ide dalje od uglađenih digitalnih sučelja, mobilnih aplikacija i rada s velikim količinama podataka. Ovdje se radi o ljudima i njihovom blagostanju i kvaliteti života – kazala je Marina Dimova, voditeljica projekta Smart City UNDP-a.
Ona napominje da je ova inicijativa “otključala” mnogo pozitivne energije i entuzijazma među ljudima.
– Naša iskustva nam pokazuju da je promjena moguća – sa malim, ali stalnim koracima, potaknutim entuzijazmom i ljubavlju prema njihovom gradu, podrškom vlasti i intenzivnom demonstracijom rezultata kolaborativne gradske uprave – dodala je Dimova.
Istakla je i kako su i drugi gradovi u BiH zainteresirani za prihvatanje tehnologije i digitalizacije kako bi poboljšali svoje usluge i lokalne životne sredine. Neki su već krenuli na putovanje ka gradovima budućnosti, putem pilot projekta i inicijativa – poput, Banja Luke, Istočnog Sarajeva, Trebinja, Tuzle…
No, na žalost, čini se da je Sarajevo kao Smart City još uvijek samo odlična ideja. Zbog nedovoljne zainteresiranosti lokalne vlasti na tome je i ostalo.
Ukazuje na to i neprekidno dr. Nasiha Pozder, konsultant na projektu City OS i docent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu
Kako Pozder pojašnjava u dokumentu, usvojenom 2016. godine propuštena je prilika da se među strateškim ciljevima, posebno u ciljevima 1.5 ili 1.6 gdje se govori o rekonstruiranju komunalne privrede i poticanju cirkularne ekonomije, odnosno održivom razvoju, potenciraju projekti sa rješenjima koja Smart City inicijative sa sobom nose, a koja su upravo najbrže vidljiva u navedenim sektorima.
Stategija je – samo pametno
Amer Omeragić, direktorom predstavništva Schneider Electrica u BiH također smatra da je došlo vrijeme da se da se ozbiljnije krene u razvoj pametnih gradova i kod nas.
– Pravo je vrijeme da se i naša lokalna zajednica i gradske uprave informiraju o mogućnostima koje pametni gradovi pružaju prvenstveno u povećanju kvalitete života svojih građana kroz snabdijevanje električnom energijom bez prekida, podizanjem kvaliteta pitke vode, pouzdanijim snabdijevanjem plinom, bržim i efikasnijim javnim gradskim prijevozom te efikasnijim uslugama u zdravstvu i gradskoj upravi. Pored toga, pametni gradovi privlače kompanije, ali i mlade talente koji dodatno potiču stvaranje i primjenu inovacija u njima – izjavio je Omeragić.
On ističe da je prvi korak vizija lokalne uprave orijentiranom upravo na svoje građane i njihove dugotrajne prednosti koji se žele postići, te dodaje da je pet godina minimum samo za provedbu rješenja i postavljanja ‘smart grid’ infrastrukture, a prave efekte života u pametnom gradu moguće je očekivati tek kasnije.
Drugi korak koji je i najbitniji u cijelom procesu je postavljanje pravilne ‘smart grid’ infrastrukture kojom se putem naprednih računalnih sistema mjeri trenutna efikasnost sistema za distribuciju osnovnih energenata – električne energije, vode, plina, toplote. Treći korak je podizanje nivo saradnje na nivou grad i gradske službe – privatni investitori – poslovni subjekti – građani, kako bi se analize napravljene naprednim smart grid sistem sistemima odobrenim od strane EU, iskoristile u otvaranju mogućnosti povlačenja dodatnih sredstava iz kohezijskih i drugih fondova EU upravo za revitalizaciju kompletne gradske infrastrukture i implementaciju inovacija koje donose nove uštede.
Da su promjene i inovacije, u cilju kvalitetnijeg i jednostavnijeg života prijeko potrebne svjedoči i primjer susjedne Hrvatske, koja je usvojila Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. Tu je i Okvirna strategija pametnoga Grada Zagreba – Zagreb Smart City, usmjerenu na učinkovitu, pametnu i transparentnu gradsku upravu, digitalnu infrastrukturu, pametno upravljanje energijom, komunalnom uslugama te održivu urbanu mobilnost, ekonomiju i obrazovanje.
I drugi hrvatski gradovi posežu da pametnim rješenjima pa je tako Rijeka još davne 2007. godine uvela besplatni Wi-Fi na odabrane gradske lokacije. Dubrovnik je prošle godine predstavio nekoliko smart rješenja kojima će olakšati i poboljšati život građana i turista uvođenjem sistema pametnog parkiranja, a aplikacija Dubrovnik Visitor prati kretanje ljudi po staroj gradskoj jezgri i predviđa gužvu.
Kada je svijet u pitanju, prema posljednjem (2019.) izvještaju IESE Bussines School, u kojem je razmatrana razina razvijenosti 174 grada iz 80 zemalja, listu od Top10 najpametnijih gradova na svijetu predvodi London.
Gradovi se analiziraju kroz devet dimenzija, između ostaloga analizira se ljudski kapital (razvoj, privlačenje, njegovanje talenata), ekonomija, okoliš, upravljanje, urbano planiranje, tehnologija, pristup javnim uslugama…
Joan Enric Ricart, profesor IESE Business School i koautor izvještaja, kazao je da je titulu dobija “istinski pametan grad, onaj kojem je cilj poboljšanje kvalitete života njegovih stanovnika, što znači osiguranje ekonomskih, socijalnih i održivosti okoliša”.
Britanska prijestolnica se na vrhu liste nalazi i zbog činjenice da je ugošćuje više start – upova i programera nego bilo koji drugi grad na svijetu i ima otvorenu platformu za podatke (London Datastore), koju svaki mjesec koristi više od 50.000 pojedinaca, kompanija, istraživača i programera. Ta je platforma dovela do instaliranja kapsula Heatrow, koje služe kao tranzitno sredstvo za povezivanje sa zračnom lukom Heatrow, koja je jedna od najprometnijih na Planeti.
Na drugom mjestu ove liste je New York, koji je, osim što je najvažnije finansijsko središte, dom za gotovo 7.000 visokotehnoloških tvrtki i ističe se integriranim tehnološkim uslugama, poput besplatne Wi-Fi i LinkNYX.
Slijedi zatim Amsterdam, u kojem gotovo 90 posto domaćinstava ima napredni sistem automatiziranih usluga za javnu upotrebu zajedničkih bicikala, pa Pariz, s projektom Grand Pariz Expres, koji će redizajnirati prometnu mrežu. Amsterdam omogućava i posjete zaiteresovanima da detaljnije pregledaju implementirana rješenja “pametnog grada”. Možete rezervirati obilazak sa vodičem, samostalno pomoću mobilne aplikacije kao vodičem i naravno online. Baš pametno i profitabiolno!
Na listi je visoko peto mjesto zauzeo Reykjavik, slijedi Tokio, pa Singapur.
U Singapuru se vrti oko tehnologije: ima optičku mrežu dužine i širine otoka i tri mobilna uređaja na svaka dva stanovnika, ima bolnice za robote, autonomne taksije bez vozaća, a vertikalni vrtovi i farme reguliraju temperaturu, upijaju i raspršuju toplinu prikupljajući kišnicu.
Potom se na ljestvici pojavljuju Copenhagen, pa Berlin, te na začelju i Beč.
Izvori:
- https://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/bs/home/smart-city-initiative.html
- Strateški prioriteti Republike Hrvatske do 2030. godine – kako se uključiti u izradu NRS 2030 i operativnih programa, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
- Okvirna strategija pametnoga Grada Zagreba – Zagreb Smart City, 9.11.2018.
- Which Are the World’s “Smartest” Cities? , IESE Insight
