Pad međunarodnih dolazaka turista za 58% do 78% tokom godine, ovisno o trajanju ograničenja putovanja i zatvorenih granica, dovodi u opasnost do 120 miliona direktnih uposlenih turističkih radnika.
Većini nas će porodični odmor tokom ljeta 2020. godine ostati u sjećanju. Okolnosti pandemije, ograničena ponuda transporta, režimi na granicama kao i preporuke za održavanje razdaljine i nošenje maski su doprinijeli da odmor bude manje opušten. Mnogi od nas su trebali odmor nakon perioda stroge izolacije kada smo većinu vremena provodili u kućama. Pokušavali smo biti produktivni radeći i oni koji imaju djecu, pružajući podršku kako bi školarci ipak nešto naučili. Za jedno sam siguran da su naučili a to je kako da koriste razne uređaje, e-mail i razne aplikacije i alate za video konferencije i interakciju sa nastavnicima i ekipama iz razreda. Bude im to obrazovno iskustvo i znanje korisno u budućnosti.
Sa porodicom je većina održavala kontakte sličnim alatima. Zabavljali smo se na razne domišljate načine a tu je bio i YouTube i Netflix sa korisnim sadržajem. Neko je imao časove joge, neko učio matematiku ili vježbao uz virtualnog instruktora.
Nakon nekoliko mjeseci života u stanu uz svu tehnologiju i virtualna druženja i konferencije potreba za odmorom je nekima još izraženija. Na žalost opcije su bile ograničene. Svaka potencijalna destinacija je nosila određene rizike. Pored toga da se možete zaraziti virusom i isti prenijeti drugome, rizik putovanja je uključivao i izolaciju nakon povratka i obavezne testove na COVID-19. Mnogi nemaju puno izbora i obilaze domaće destinacije. Par puta odlučili smo se za kampovanje, što su najmlađi odlično prihvatili. A onda se nekako nametnula ta potreba da se negdje ide. Ta potreba je različito izražena kod različitih osoba. Ja spadam u one sa jako izraženom potrebom i željom da se putuje. Posebno nakon nekoliko mjeseci raznih društvenih, poslovnih i fizičkih akrobacija između četiri ili više zidova.
Destinacija je rizična. Španija! Država koja je bila jedna od najteže pogođenih pandemijom.
Odlazak na Kanarske otoke tokom pandemije COVID-19
Idemo ne Tenerife. Otok u Atlantiku koji je dio Kanarskih otoka, a koji su opet dio Kraljevina Španije. Arhipelag je udaljen par sati leta na jug od Španije i definitivno više geografski pripada Africi. Ali istorijske okolnosti su omogućili Španiji i EU da ima otoke blizu tropskog pojasa. Tenerife su bili na vijestima na početku pandemije kada su zatvorili nekoliko hotela i izolovali turiste iz Velike Britanije koji su bili pozitivni na COVID-19. To je prošlo, i od tada do jula trend zaraženih je bio u padu. Vratolomija sa kupovinom WizzAir avio-karti i hrabro planiramo put.
U pripremi, informacije od strane bh. ambasadorice u Španiji, Danke Savić, su bile od velike koristi. Naime za sve turiste Španija je predvidjela obaveznu registraciju putem web stranice ili mobilne aplikacije. Nakon što se popuni formular sa osnovnim podacima, adresom boravka, trenutnim zdravstvenim stanjem i najvažnijim, prihvatanjem odgovornosti da u slučaju zaraze morate ostati u karanteni 10 dana na lokaciji koju ste naveli. Manje-više odlučno popunimo, štampamo QR-kod i sa koferima krećemo.
#BiH diplomatija ima odličnih primjera. @mfa_bih @Vijeceministara https://t.co/rcna30s62j
— Novine.ba (@NovineBa) July 25, 2020
Putovanje se obilježile maske. Do bečkog aerodroma se vozimo sa maskama. Avion je otprilike 70% popunjen i svi obavezno moraju da nose maske tokom leta. Nakon sletanja, španske vlasti su jedino gledale i skenirale pomenuti QR-kod. Pasoš i dokumente na ulazu niko nije niti tražio.
Sa znatiželjom uzimamo rent-a-car i vozimo se do mjesta boravka. Odmah primijetimo da se i vani nose maske. Ogromna većina nosi maske i na ulicama. U supermarketu, mjere temperaturu i uz sredstva dezinfekcije i masku možete da kupujete potrepštine. Opskrba je normalna. U suštini sve normalno funkcioniše samo uz maske i izbjegavanje fizičkog kontakta.
Skoro u svakom ugostiteljskom objektu u kojem smo se počastili na stolu su zalijepljeni QR kodovi, koji vas, nakon što isti skenirate mobitelom, vode na kartu sa jelima i pićima. Većina ugostiteljskih objekata je zamijenila tradicionalne karte jela i pića sa digitalnim verzijama na Google docs. Sve što trebate je skenirati QR kod na stolu. Primijetili smo da je ogroman broj jelovnika i karti pića dostupan otvoreno, bez zaštite i šifri na Google docs. Ušteda, fleksibilnost i manje kontakta sa mušterijama za ugostiteljske radnike. Radnje sa suvenirima su iste osim dominantne ponude maski za lice sa raznim lokalnim i drugim motivima. Kupujemo jedan “suvenir” sa odmora sa zastavom Tenerife u nadi da se idući put kupuju neki tradicionalni suveniri.
Pojedine plaže su bile dostupne isključivo putem mobilnih aplikacija. Turisti razervišu termine i ulaz sa aplikacijom (opet QR-kod) a zajednica osigurava da nema gužve i da su svi na plaži razdvojeni sa poželjnom distancom. Kontrolisani turizam u punoj snazi. Jedini sportovi koji su dozvoljeni su bili odbojka na pijesku i tenis. Znači rekreacija bez kontakta i lopta je jedini protivnik. Nakon 15 dana ipak smo se odmorili. Prvih par dana je bilo malo u grču ali smo se naviknuli. Dodatne tenzije su bile kad se pandemija ponovo zahuktala u Španiji pa su pored kontinentalne dijela države dodali i Baleare (Ibiza) na crvenu listu, par dana prije povratka. U međuvremenu smo od lokalaca doznali da je maska obavezna i vani. Do sredine augusta je to bila više preporuka. Iznenađen sam koliko su Španci disciplinirani, dok su u isto vrijeme jako gostoprimljivi i pozitivni.
Došao je i dan za povratak. Kanarski otoci su još uvijek izuzeti od restrikcija tako da se možemo slobodno vratiti u Beč bez karantene ili testova. Simptome nemamo. Povratni let je bio skoro pun putnika. Svi sa maskama. Tu i tamo nekome spadne sa lica dok spava. Ipak let traje skoro pet sati. Nakon sletanja dočekala nas je slučajnim odabirom odrađena kontrola. I to od Austrijske vojske koja je na graničnom prelazu na aerodromu. Prolazimo normalno, odgovarajući na pitanje gdje smo bili i koliko dugo. Taksisti srećom rade u tokom noći. Kad sletite u sred noći i put sa odmora umori.
Ipak je odmor bio dobar i sigurno se dugo pamti. Pandemija i maske će ga učiniti nezaboravnim. Sad nazad u neizvjesnost (ne)rada i (ne)obrazovanja iz kuće. Nadamo se boljoj reportaži sa odmora 2021. Godine. Do tada ostanite zdravi, nosite masku, perite redovno ruke i čuvajte sebe i ugrožene.
Mi smo otišli na odmor, ali šta je sa turističkom industrijom?
Dostupni podaci ukazuju na dvocifreni pad turističkih posjeta od 22% u prvom kvartalu 2020, dok su dolasci u martu opali za 57%. To rezultira gubitkom od 67 miliona međunarodnih dolazaka i oko 80 milijardi USD prihoda.
Trenutni scenariji ukazuju na pad međunarodnih dolazaka turista za 58% do 78% tokom godine, ovisno o trajanju ograničenja putovanja i zatvorenih granica.
Navedeni scenariji doveli bi u opasnost 100 do 120 miliona direktnih uposlenih turističkih radnika.
Za više detalja o utjecaju pandemije COVID-19 na turistički sektor pogledajte izvještaj i SWOT analizu Svjetske turističke organizacije:
https://www.unwto.org/impact-assessment-of-the-covid-19-outbreak-on-international-tourism
