Često smo u prilici da donosimo pogrešne zaključke o ljudima. Često se rukovodimo predrasudama i pretpostavkama, umjesto znanjem i provjerenim informacijama. Drugačije od nas samih izoliramo i doživljavamo ih kao čudnim, izopćenim. Koliko smo spremni prihvatiti sve što je drugačije od nas samih, koliko smo spremni naučiti od njih, jer od autističnih osoba zaista možemo naučiti mnogo toga?
Autizam nije bolest već oblik drugačijeg odgovora na svijet. Autizam je i u medicini i društvu još uvijek tajanstveno stanje koje utiče na nervne puteve, zbog čijeg nerazumijevanja osobe koje se suočavaju sa autizmom imaju barijere u funkcioniranju u društvu. Intenzitet autizma je vrlo varijabilan i zato se naziva spektrom – malo više od polovine osoba sa autizmom se susreće sa umanjenim komunikacijskim vještinama, što ih sprječava da nesmetano funkcioniraju u društvu, ali mnogi, poput osoba sa blažim oblikom autizma i Aspergerovim sindromom, imali su i imaju vrlo produktivan život. Nauka tek treba da otkrije pravi uzrok autizma.
Fascinantna veza između autizma i inteligencije
Zapanjujući simptom ovog poremećaja je kod nekih oboljelih snažna, usredotočena fokusiranost, učeni „genijalac“ u određenom smislu, poput onog kojeg je predstavio Dustin Hoffman u filmu “Kišni čovjek” koji je imao izvanrednu sklonost brojevima. Decenijama prije nego što je autizam zvanično prepoznat i dijagnosticiran, većina autističnih pacijenata vraćena je na opću dijagnozu mentalne retardacije ili, u blažim slučajevima, sa smetnjama u učenju.
Osim što imaju mnogo veću korelaciju, postoji mnogo nagađanja da ta dva stanja mogu imati uzročni odnos. Doprinosu ovom uvjerenju pridonosi činjenica da postoje dobro uspostavljene veze između drugih genetskih sindroma i intelektualnih smetnji – Fragile X, Rett’s i Downov sindrom, između ostalih. Godine 2015. Univerzitet Cambridge proveo je studiju na gotovo pola miliona ljudi i otkrio intrigantne dokaze da su autistične osobine češće među ljudima koji se bave naukom, tehnologijom, inžinjerstvom i matematikom. Drugo istraživanje te iste godine otkrilo je vjerovatnu genetsku vezu između autizma i genija – porodice za koje je vjerovatnije da će roditi autističnu djecu također su vjerovatnije stvorile genije.
Ovaj trend može biti nedovoljno prepoznat u populaciji ASD-a, prema studiji iz 2015. godine koja je pokazala da, iako su pacijenti sa niskim koeficijentom inteligencije imali najslabije rezultate u testovima kognitivne funkcije, pacijenti sa visokim koeficijentom inteligencije imali su lošije rezultate u odnosu na neautističnu kontrolnu grupu. Studija je zaključila da bi različiti kognitivni procesi mogli biti pogođeni kod osoba sa visokim koeficijentom inteligencije s ASD-om, što potencijalno stvara vjerovatnoću da je njihova inteligencija dodatno podcijenjena na standardnim testovima.
Hipoteza o „visokoj neravnoteži inteligencije“ predviđa da bi autizam trebao biti povezan, na fenotipskom nivou, sa potkrijepljenim korelatima inteligencije. Ovaj segment razrađuje najznačajnije zajedničke korelate inteligencije i autizma, fokusirajući se na fenotipove koji su povezani sa inteligencijom i koji su kod autizma previše razvijeni ili prekomjerno izraženi.
U filmu „The Man Who Mistook His Wife For a Hat“, Oliver Sacks opisuje susret sa parom 26-godišnjaka, Johnom i Michaelom, u državnoj bolnici. Dvojica muškaraca institucionalizirani su od djetinjstva i otpisani kao mentalno zaostali. Jednog dana kada je Sacks bio s njima, kutija šibica pala je sa stola, prosuvši njen sadržaj na pod. Blizanci su gotovo odmah povikali: “111!” a zatim, “37, 37, 37, 111.” John i Michael nisu mogli objasniti kako su tako brzo brojali mečeve ili zašto su brojku spontano razlomili na trećine: John je krenuo sa dva ispružena prsta i palcem, što sugerira da su spontano precrtali broj ili da se on „raspao“ sam od sebe, na ova tri jednaka dijela, nekako spontano, numerički. Jer, čak i ljudi koji ne znaju puno o autizmu možda su upoznati sa “autističnim savantima” poput Johna i Michaela, ponajviše zahvaljujući radu Sacks-a i filmu Rain Man iz 1988. Godine.
U memoarima Born on a Blue Day, Daniel Tammet, koji ima Aspergerov sindrom, opisao je djetinjstvo ispunjeno socijalnim poteškoćama, ali i oduševljenje savladavanjem 10 različitih jezika.
https://www.youtube.com/watch?v=_I-J_capWLs
Istraživači sve više otkrivaju da bi čak i autisti koji na prvi pogled izgledaju kao duboko onesposobljeni mogli biti nadareni na iznenađujuće načine. A ti talenti nisu ograničeni na neobične zabavne trikove, poput saznanja je li 5. januara 1956. bio utorak. Naučnici vjeruju da su to znakovi prave inteligencije koja bi mogla biti bolja od neautističnih ljudi.
Laurent Mottron, psihijatar sa Univerziteta u Montrealu, koji je decenijama proučavao autizam, vodio je analizu koja je sugerirala da autistični mozak traži vrste informacija koje “radije” obrađuje, a zanemarujući materijale – poput verbalnih i socijalnih znakova, naprimjer – da to ne voli. Baš kao što je kod mnogih slijepih osoba pojačan sluh, Mottron kaže, mozak autističnih osoba možda će bolje razumjeti brojeve ili obrasce.
Godine 2011. Mottron je otkrio da osobe sa autizmom koncentriraju više resursa svog mozga na vizuelnu obradu, a manje na zadatke poput planiranja i kontrole impulsa. Zbog toga su, kao što je pokazao 2009. godine, autisti i do 40 posto brži u rješavanju problema.
Mottron je koristio test nazvan Ravenove standardne progresivne matrice, koji se oslanja na prepoznavanje vizuelnog uzorka. U to su se vrijeme on i drugi suočavali sa kritičarima koji su smatrali da će autisti bezbolno proći na tako složenom testu. Sredinom 2000-ih neki su pretpostavljali da su neverbalne osobe sa autizmom mentalno zaostale. Ali kako se ispostavilo, “autisti su perceptivni stručnjaci”, rekao mi je Mottron. “Oni su superiorniji od nas u obradi složenih obrazaca.”
Mottron je također otkrio da osobe s autizmom imaju izvrsna sjećanja – i kad je riječ o prisjećanju davnih događaja i sjećanju detalja koje bi neurotipični ljudi zatamnili. To je jedan od razloga zašto u svom laboratoriju usko surađuje s istraživačicom autista Michelle Dawson. “Iako su metodologije korištene u istraživanjima percepcije lica kod autizma za mene užasno slične”, napisao je Mottron u uredništvu časopisa Nature 2011. godine, “Dawson ih se trenutno može prisjetiti.”
Ideja da su autistični mozgovi suštinski nedostatni jedan je od mnogih mitova koje Steve Silberman razotkriva u svojoj nedavnoj knjizi Neurotribes. Silberman navodi „To što računar nema Windows ne znači da je slomljen. Nisu sve karakteristike atipičnih ljudskih operativnih sistema greške.”
Film „The Reason I Jump“ – ruši predrasude o autizmu
“THE REASON I JUMP”, film koji se temelji na istoimenom bestseleru Naokija Higashide (https://www.amazon.com/Reason-Jump-Inner-Thirteen-Year-Old-Autism/dp/081298515X), istražuje neurološke različitosti kroz iskustva osoba sa autizmom i teškoćama u govoru iz različitih dijelova svijeta. Film spaja Naokijeve doživljaje autizma, koje je zabilježio kada mu je bilo tek 13 godina, sa dirljivim prikazima pet izvanrednih mladih ljudi, a publici daje priliku da zaviri u intenzivan, ali često radostan svijet osjetila.
Trenuci iz života svakog lika povezani su s putovanjem japanskog dječaka kroz epske pejzaže. Pripovijedani odlomci iz Naokijeve knjige odražavaju način na koji on doživljava autizam te kako ga doživljavaju drugi, po čemu se razlikuje njegovo shvatanje svijeta i zašto tako reaguje – zašto skače.
Auticon – Kompanija koja zapošljava isključivo autistične ljude
Godine 2007. jednom od djece osnivača Auticona Dirka Müller-Remusa dijagnosticiran je autizam u dobi od 14 godina. Tokom posjete grupi za samopomoć pod nazivom „Autizam i rad“, 20 autističnih osoba između 25 i 50 godina predstavili su svoju profesionalnu karijeru. Uprkos jako dobrom obrazovanju, svi su bili nezaposleni. Ustvari, preko 85% svih autističnih osoba u Njemačkoj je nezaposleno. Ova spoznaja i jednostrana percepcija autističnih ljudi orijentirana na deficit bila je početna iskra za Dirka Müller-Remusa 2011. godine da pronađe Auticon.
Trenutno međunarodno aktivnom kompanijom upravlja Kurt Schöffer, preduzetnik u oblastima IT, energetike i medija. I sam Kurt Schöffer je investitor auticon GmbH i igrao je veliku ulogu u izgradnji kompanije.
Uz visoku potražnju za kvalitetom podataka i besprijekoran razvoj softvera, Auticon pruža agilnu radnu snagu za poboljšanje IT projekata svih klijenata. Njihovi timovi na terenu i izvan njih koriste kognitivne blagodati autizma kako bi osigurali trajnu koncentraciju i analitički način razmišljanja koji ovu kompaniju čine jednom od najuspješnijih u pomenutim oblastima. Članovi auticonovog tima dodijeljeni su klijentskim projektima koji odgovaraju njihovim vještinama i stručnostima. Auticon timovi uključuju potpuno obučeno osoblje specijalizirano za razvoj softvera, analizu podataka, osiguranje i ispitivanje kvaliteta, inženjering automatizacije i još mnogo toga.
Pored povišenog nivoa anksioznosti, autistični ljudi često se muče i sa interakcijom u društvu.
I zato u Auticonu, ako zaposleni žele da nose slušalice zbog osetljivosti na buku, mogu i da ih dobiju. Mogu da odaberu i da rade u zamračenoj sobi ako im to više odgovara, ne moraju da idu na pauzu za ručak ako ne žele i ako misle da neće znati verbalno da komuniciraju sa kolegama iz tima, mogu umjesto toga da koriste aplikacije za razmjenjivanje poruka.
Ako nekome sve to postane suviše naporno, on ima pravo na „slobodne dane zbog anksioznosti”.
Predrasude zamijenimo poštovanjem, prihvatanjem i inkluzijom
Činjenica je da je i za stručnjake autizam pokriven velom misterije, ali se zna šta autizam nije i šta mu je nepravedno pripisano. Pogrešno generalizujemo da su autistične osobe bezosjećajne i sebične, a zapravo je slučaj kao i u ostatku populacije – neki su druželjubivi više, neki manje; neki lakše a neki teže izraze osjećanja, što ne znači da ih nemaju.
Borba protiv stigmatizacije autizma i popratnih društvenih izazova iznimno je potrebna. Svako ljudsko biće na planeti po nečemu je posebno. Tu posebnost trebamo prgrliti i cijeniti, a ne se distancirati od nje jer nije osobina većine stanovnika.
Izvori:
- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4927579/
- https://www.appliedbehavioranalysisprograms.com/historys-30-most-inspiring-people-on-the-autism-spectrum/
- https://www.appliedbehavioranalysisedu.org/is-autism-associated-with-higher-intelligence/
- https://www.nature.com/news/2011/111102/full/479025a.html
- https://www.spectrumnews.org/features/deep-dive/meet-the-autistic-scientists-redefining-autism-research/
