Blockchain tehnologija i virtuelne kriptovalute – presjek u 2020.godini. Dobija li novac koji poznajemo alternativu? Dobija li način distribucije vrijednosnih informacija alternativu?
Mr Samir Nuhbegović | Izvor: Banke i Biznis
I pored problema sa pandemijom korona virusa COVID-19, razvoj događaja potvrđuje značaj Blockchain tehnologije i virtuelnih kriptovaluta. Softverska platforma za virtuelne kriptovalute je Blockchain tehnologija, koje osim za ovu namjenu, nalazi svoje mjesto za primjenu i u drugim segmentima, pa čak i u borbi protiv COVID-19. Što se tiče virtuelnih kriptovaluta, iste se koriste i dalje u većoj ili manjoj mjeri za različite namjene, a zavisno od namjere korisnika. Najznačajnije primjene su efikasan i brz transfer novca, korištenje kao platforma za decentralizovane aplikacije, kao potencijal za špekulacije radi promjena u cijeni ili pak, kao jedan od načina držanja vrijednosti.
Sve navedene primjene nose sa sobom određeni stepen rizika, ali je rizik prisutan i u drugim elementima života, tako da oni kojima je rizik prihvatljiv prilikom transakcija koriste virtuelne kriptovalute i dalje. Na dan 26.07.2020.godine na tržištu postoje 5.784 virtuelne kriptovalute kojima se trguje na 23.740 tržišta. Ukupna tržišna vrijednost svih kriptovaluta je 298.888.394.796 USD, od čega je tržišna vrijednost kriptovalute bitcoin 180.266.892.512 USD. U ukupnoj tržišnoj vrijednosti Bitcoin učestvuje sa 60,2%. Obim transakcija u periodu od 24 sata je bio 76.390.223.062 USD. Kriptovalute su prisutne i u BiH, kao i zemljama okruženja, premda u znatno manjoj mjeri nego što je to uobičajeno u razvijenim zemljama, dok se Blockchain tehnologija skoro i ne koristi.
Šta su i kako funkcijonišu virtuelne kriptovalute?
Sa aspekta kriptovaluta, jedna od najznačajnijih promjena je pojava stablecoins kriptovaluta koje su “vezane” za određenu stabilnu fiat valutu, odnosno valutu koju izdaju centralne banke država. Samim tim naziv “stablecoin” definiše da im je vrijednost stabilna zbog ove povezanosti, za razliku od drugih virtuelnih kriptovaluta čija je vrijednost određena ponudom i potražnjom na tržištu. Zbog velikog rasta broja ove vrste kriptovaluta, u Ženevi u Švicarskoj je formirana međunarodna stablecoin organizacija pod nazivom Wolrd Stablecoin Association (WSA). Najznačajniji predstavnik je “tether” koji je “vezan” za USD u odnosu 1:1. Koliko je značajan pokazuje i tržišna vrijednost koja je na dan 26.07.2020.godine 9.988.312.346 USD, dok je obim transakcija bio 27.384.359.316 USD, dok je najznačajnija kriptovaluta bitcoin u istom periodu imao vrijednost transakcija u iznosu od 17.990.473.029 USD. Prosječno je svaki tether tri puta promijenio vlasnika u periodu od 24 sata. Za razliku od stablecoins-a čija je vrijednost stabilna, vrijednost drugih kriptovaluta zna biti vrlo promjenjiva, odnosu volatilne su.
Druga najznačajnija izgledna primjena je CBDC (Central Bank Digital Currency), odnosno izdavanje službene valute određenih država od strane centralnih banaka u formi virtuelne kriptovalute. Istraživanja su veoma prisutna širom svijeta i pitanje je vremena kada će se pojaviti prva zvanična državna virtuelna kriptovaluta. Svakako da će i to biti jedna forma stablecoina, jer će biti vezana za valutu koja je već u upotrebi u formi gotovog novca i novca evidentiranog na računima u bankama.
Blockchain tehnologija
Genijalnost blockchain protokola kao softverske osnove virtuelne kriptovalute Bitcoin je ključni element koji je omogućio provođenje transakcija na decentralizovani način. Vremenom je modifikacijama i inovacijama postao Blockchain tehnologija. Činjenica je da svi servisi i usluge povezani sa transakcijama, razmjenom i ažuriranjem podataka čine osnovni mehanizam poslovanja i funkcionisanja ljudskog društva danas. Međutim, najznačajniji problem povezan sa transakcijama je pitanje povjerenja koje se rješavalo posredovanjem treće strane.
Blockchain tehnologija je dala mogućnost promjene modela sa centralizovanog na decentralizovani model izvršavanja transakcija uz obezbjeđivanje neophodnih funkcionalnih karakteristika. Peer-to-peer (P2P) model mrežnog operativnog sistema je poslužio kao osnova za ovu tehnologiju koja nudi potencijale za rješenja mnogih društvenih i ekonomskih tokova na jedan efikasniji, jednostavniji i transparentniji način. Zbog toga se u kontinuitetu radi na istraživanju, analizama i primjeni Blockchain tehnologije širom svijeta. Obuhvatiti sve aspekte primjene je kompleksan i dugotrajan posao, ali će se ovdje obuhvatiti trenutno najaktuelniji i najznačajniji aspekti primjene.
Virtuelne kriptovalute u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je po pitanju kriptovaluta u veoma skromnoj situaciji. Trenutno postoji jedna mjenjačnica kriptovaluta u Banjaluci pod nazivom Balkan Crypto Exchange na internet adresi https://bcx.ba. Prema navodima, BCX.ba je prva platforma u Bosni i Hercegovini za kupovinu, prodaju, razmjenu, trgovanje, pohranu i upravljanje digitalnom imovinom. Potencijalna nabavka kriptovaluta je i pomoću bankomata kojih u svijetu ima oko 5700. Prema podacima web stranice Coin ATM radar, postojao je jedan u Sarajevu, ali je trenutno neoperativan, tako da u Bosni i Hercegovini trenutno nema nijedan.
S obzirom da je jedino legalno sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini konvertibilna marka, bez promjene zakonske regulative primjena kriptovaluta za kupoprodaju roba i usluga na teritoriji Bosne i Hercegovine je nelegalna. Ova okolnost predstavlja ozbiljan problem za širu primjenu kriptovaluta.
Republika Srbija
U Srbiji su kriptovalute prisutne u mnogo većoj mjeri nego u Bosni i Hercegovini. Kupovina i prodaja se može obavljati na četiri mjenjačnice, od kojih je jedna prisutna na tržištu od 2012.godine. Osim mjenjačnica u Srbiji trenutno postoji i 23 ATM bankomata od čega je u Beogradu 15 bankomata, Novom Sadu 5, a Nišu, Subotici i Inđiji po 1 bankomat. Mogućnosti kupovine i prodaje, kao i vrsta dostupnih kriptovaluta se razlikuju od bankomata do bankomata.
Stav Centralne banke Srbije je da kriptovalute smatraju sredstvom za razmjenu između osoba koje ga kao takvog prihvataju uz preuzimanje svih rizika koji se odnose na sticanje takvog sredstva razmjene i njegove vrijednosti. Zbog toga trgovinu kriptovalutama monetarne vlasti Srbije ne smatraju pojavom od sistemskog značaja i one trenutno ne ugrožavaju finansijski sistem Republike Srbije. Propisima po pitanju kriptovaluta se intervenisalo donošenjem zakona u segmentu upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma koji se počeo primjenjivati od 01.aprila 2018.godine. Zbog toga su lica koja omogućavaju zamjenu kriptovaluta za zakonsko sredstvo plaćanja i obrnuto prepoznata kao obveznici tog zakona i dužna su da usklade svoje poslovanje u skladu sa predmetnim zakonskim propisima. Po pitanju preduzimanja budućih koraka monetarnih vlasti u okviru normativnih ovlaštenja, isti će zavisiti od uzimanja u obzir relevatnih činjenica povezanih sa kriptovalutama kao što su stabilnost finansijskog sistema, bezbjednosni aspekt, potražnja za kriptovalutama, te veličine domaćeg tržišta.
Republika Hrvatska
Situacija po pitanju virtuelnih kriptovaluta u Hrvatskoj je vrlo dinamična. Službeni stav Hrvatske narodne banke je da su virtuelne valute digitalni prikaz vrijednosti i mogu se smatrati specifičnom vrstom imovine koju su njezini vlasnici spremni držati i/ili razmjenjivati elektronskim putem te se njome mogu međusobno koristiti za plaćanja, u skladu sa uvjerenjem da takve valute imaju stvarnu vrijednost. Virtuelne valute nisu novac. Osim toga, virtuelne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, nisu strana valuta (deviza), u skladu sa zakonom nemaju ni svojstva elektronskog novca, a trgovanje i plaćanje virtualnim valutama ne može se smatrati platnom uslugom. Stoga organizacije ili pojedince koji izdaju virtualne valute ili njima trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka, niti ona nadzire njihovo poslovanje, kao ni bilo koja druga institucija u Hrvatskoj.
Iako je stav Hrvatske narodne banke da virtuelne kriptovalute nisu zakonsko sredstvo plaćanja, ipak trgovanje i plaćanje virtuelnim valutama nije ilegalno i situacija je mnogo povoljnija u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga je broj mjenjačnica veći, postoji i određeni broj trgovaca robama i uslugama koji nude mogućnost plaćanja virtuelnim kriptovalutama.
U Hrvatskoj trenutno postoji 5 ATM bankomata za kriptovalute od čega je u Zagrebu 3 bankomata, a Pula i Rijeka po 1. Mogućnosti kupovine i prodaje, kao i vrsta dostupnih kriptovaluta se, kao i u Srbiji, razlikuju od bankomata do bankomata.
Osim toga, Hrvatska pošta je uspješno provela pilot-projekt konverzije kriptovaluta u kune od 15.jula 2019.godine u kojem svi domaći i strani korisnici svoje kriptovalute mogu promijeniti u kune u zadarskim poštanskim uredima u nekoliko jednostavnih koraka. Nakon podnošenja zahtjeva skenira se QR kod, te se u poštanskom uredu dobije gotovina. Trenutno je moguća zamijena pet najčešće korištenih kriptovaluta (Bitcoin, Ethereum, Stellar, Ripple i EOS).
Od 09.decembra 2019.godine u 55 poštanskih ureda širom Hrvatske moguća je konverzija navedenih kriptovaluta.
Virtuelne kriptovalute centralnih banaka (CBDC – central bank digital currency)
Banka za međunarodna poravnanja BIS (Bank for International Settlements) izdala je bilten pod nazivom Covid-19, gotov novac i budućnost plaćanja (Covid-19, cash and the future of payments) u kojem se zalaže za digitalne valute centralne banke (CBDC) i digitalna plaćanja uslijed pandemije COVID-19.
Bilten koji je objavio BIS, međunarodna financijska institucija sa 600 članova, koja predstavlja centralne banke 60 država, poziva centralne banke da razmotre razvoj digitalne valute centralne banke (CBDC) u svjetlu zabrinutosti u vezi sa širenjem koronavirusa putem postojećih načina plaćanja.
Podsticaji početka primjene Blockchain tehnologije u Bosni i Hercegovini
Zbog specifičnih karakteristika Blockchain tehnologije autor ovog članka je pokušao inicirati primjenu iste na više načina kako bi se efikasno riješili određeni problemi, te unaprijedili određeni segmenti društva u Bosni i Hercegovini.
Prvi pokušaj je dopis u vidu informacije i prijedloga kojom je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine 24.05.2018.godine obavješteno da postoji način da se na efikasniji, brži i kvalitetniji način vrši evidencija migranata u realnom vremenu, sa zapisom zaštićenim od izmjene vremenskim pečatom. Ovi podaci bi se zapisivali u interoperabilnu distribuiranu bazu podataka koja bi omogućila ažuriranje podataka na nivou Bosne i Hercegovine od strane svih ovlaštenih organa i institucija. Ažurirani podaci bi odmah bili dostupni svim sigurnosnim organima. Nažalost, osim telefonskog poziva iz Ministarstva i kratkog razgovora ništa se drugo nije desilo. Problem neefikasne evidencije migranata je i dalje prisutan.
Drugi pokušaj je podstaknut informacijom iz medija u oktobru 2019.godine. Naime, Predsjedavajući Predsjedništva BiH u tom periodu gosp.Željko Komšić se sastao Premijerom Estonije tokom boravka u Vašingtonu.
Imajući u vidu stepen digitalizacije estonskog društva, te da je Premijer Estonije ponudio iskustva i savjete koje su oni stekli u oblasti digitalnih tehnologija, dostavio sam informaciju kabinetu gosp.Komšića da je, na osnovu informacija do kojih sam došao tokom naučno-istraživačkog rada, većina digitalne infrastrukture Estonije bazirana na Blockchain tehnologiji.
Skrenuo sam pažnju da je navedena ponuda od neprocjenjivog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, osim nekoliko prepiski e-mailom i par telefonskih razgovora sa kabinetom ništa se posebno nije desilo.
Treći pokušaj je podstaknut informacijom da je Hrvatski telecom instalirao najbrži blockchain na svijetu. Zbog toga sam poslao informaciju jednom telekom operateru u Bosni i Hercegovini o mogućoj primjeni Blockchain tehnologije u telekomunikacijama. Informacija je naknadno dopunjena detaljima o tome da Blockchain tehnologija može riješiti nastojanja telekomunikacionih kompanija da smanje troškove, te omogući nove tokove prihoda, kao i da poveća efikasnost usluga nudeći tako vrhunsko korisničko iskustvo.
Budući da je decentralizirana tehnologija, blockchain u potpunosti eliminiše ulogu skupe infrastrukture kao i potrebu posrednika ili centralnog elementa u sistemu. Povećava brzinu i efikasnost digitalne razmjene podataka između ljudi, odjela i omogućava brži, efikasniji i nesmetani prenos informacija.
I ovaj pokušaj, iako je u određenoj mjeri odgođen, ostao je na pokušaju. Konkretna povratna informacija od predmetnog telekom operatera nije nikada došla. Pitanje je i da li će ikada i doći?
Svjetska zdravstvena organizacija, COVID-19 i Blockchain tehnologija
Svakim danom javnosti se predočavaju novi podaci o pandemiji koronavirusa. Od broja slučajeva u raznim regijama do neprestanih promjena sigurnosnih postupaka poput nošenja maski u javnosti, podaci COVID-19 jasno su prisutni, ali i dalje su nedosljedni.
Iako nedostatak tačnih informacija može biti frustrirajući za pojedinca, podaci koji se stalno mijenjaju dodatno opterećuju zdravstvene radnike i istraživače koji naporno rade kako bi pomogli u prevladavanju krize coronavirusa. Da bi se borila protiv problema, blockchain sigurnosna kompanija sa sjedištem u San Franciscu, Hacera, u februaru je pokrenula platformu za analizu podataka u svrhu borbe protiv netačnih podataka u vezi COVID-19.
MiPasa sarađuje sa Oracleom i Microsoftom kako bi analizirali podatke i izvršili sintetizaciju istih. Platforma djeluje na otklanjanju nedosljednosti i identificiranju pogrešaka ili pogrešnog izvještavanja prije nego što jednostavno integrira nove vjerodostojne feedove (sažetke sadržaja) podataka. Kao rezultat toga, zdravstveni radnici mogu brzo reagovati i osmisliti rješenja koja mogu pomoći ublažavanju epidemije ili poboljšati oporavak od koronavirusa.
MiPasa prikuplja informacije od više institucija poput Univerziteta Johns Hopkins, izraelskog Ministarstva zdravlja, američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije kako bi se utvrdile vruće tačke, podaci o pojedincima i državnim vlastima, zdravstvene ustanove i još mnogo toga. Jednom kada se podaci prikupe, platforma osigurava da su podaci tačni.
MiPasa osigurava da novi podaci uneseni u sistem odgovaraju izvornim. Konačno, treći nivo validacije dolazi od javnosti, koja može prijaviti nedosljednosti ili loše podatke, dajući službenicima javnog zdravstva način da analiziraju i odgovore na prijave. Kako sve više tehnoloških partnera uvodi analitiku u MiPasa, mogu se osigurati novi protoci podataka koji će poboljšati vrijednost platforme. MiPasa nastoji pružiti ne samo sirove podatke, već i opažanja proizašla iz tih podataka.
Iako MiPasa radi na kombinovanju, skupljanju i objedinjavanju javnih podataka, lični identifikacijski podaci se nikada ne dijele. Važno je za organizacije da razumiju mjere privatnosti koje stoje iza MiPasa-e, jer platforma zavisi od podataka.
Iako se MiPasa bavi prvenstveno istraživačima i zdravstvenim radnicima, platforma je stvorena i da pomogne javnosti. Hacera trenutno radi i na integrisanju podataka sa mobilnih aplikacija, vodeći računa o privatnosti i propisima, jer bi sljedeća mogla biti mobilna aplikacija MiPasa.
Hacera je u februaru 2020.godine, analizom podataka uočila nedosljednosti, praznine i nedostatak pouzdanih informacija između različitih izvora. Vrlo brzo je postalo jasno da se rješenje za kontrolu ili liječenje COVID-19 ne može razviti pomoću postojećih metoda prikupljanja podataka, tako da su potražili rješenje koristeći blockchain i druge tehnologije.
Šta je FinTech?
Jednostavno objašnjenje šta je fintech bi bilo da se radi o primjeni tehnologije koja rješava problem u finansijskom sistemu ili kreira novu finansijsku uslugu / inovaciju. Praktično, svaka kompanija koja nudi finansijski servis kroz softversko ili drugo tehnološko rješenje koje uključuje sve, od mobilnih aplikacija do kriptovaluta je fintech. Fintech kompanijama je zajednično upotreba interneta, mobilnih uređaja, posebnih softvera ili cloud servisa, a mogu se baviti plaćanjem, investiranjem, kreditiranjem, osiguranjem ili trgovinom kripto valutama.
Novi momenti u fintechu su se pojavili 2008.godine, nakon finansijske krize, kada su se pojavili novi učesnici na tržištu koji paralelno bankama kreiraju svoju poslovnu aktivnost. Google wallet je jedan od najznačajnijih primjera, kao usluga plaćanja pomoću smartfon uređaja. Osim njega, poznat je i servis Apple Pay koji nudi jednostavnu opciju plaćanja pomoću uređaja kompanije Apple. Iako se startupi za transfer novca još uvijek fokusiraju na ‘pravi, opipljivi’ novac, svijetom je već zavladala revolucija i za usluge vršenja transfera i upravljanja digitalnim kriptovalutama.
Šta je DeFi – Decentralizirane finansije?
DeFi (decentralized finance) se odnosi na ekosistem koji se sastoji od financijskih aplikacija koje se razvijaju na vrhu blockchain sistema. Može se definisati kao pokret koji promiče korištenje decentraliziranih mreža i softvera s otvorenim kodom za stvaranje više vrsta financijskih usluga i proizvoda. Ideja je razviti i upravljati financijskim Dapps-ovima, odnosno decentraliziranim aplikacijama.
Trenutno su tri najveće funkcije DeFi-a:
- Stvaranje novčanih bankarskih usluga (npr. Izdavanje stabilnih kovanica – stablecoins),
- Omogućavanje platformi za pozajmljivanje i
- Omogućivanje naprednih financijskih instrumenata kao što su platforme za tokenizaciju, tržišta derivata, kao i za predviđanje tržišta.
Decentralizirane financije donose brojne koristi u poređenju sa tradicionalnim financijskim uslugama. Korištenjem pametnih ugovora i distribuiranih sistema primjena financijske aplikacije ili proizvoda postaje mnogo manje složena i sigurna.
DeFi aplikacije se mogu koristiti i za KYC, AML i ostale usluge upravljanja identitetom.
Ukratko, pokret DeFi pomiče tradicionalne financijske proizvode u otvoreni i decentralizirani svijet, što uklanja potrebu za posrednicima, smanjuje ukupne troškove i značajno poboljšava sigurnost.
Šta je InsurTech?
InsurTech je podsegment FinTech-a koji se bavi postojećim izazovima i mogućnostima u industriji osiguranja. To je tehnologija koja se krije iza kreiranja, distribucije i administracije osiguranja. Aplikacije za pametne telefone, alati za obradu zahteva, upravljanje polisama online i automatska obrada su primjeri InsurTech-a. Osim toga, InsurTech donosi korist i kroz prikupljanje i analizu korisničkih podataka kako bi se pružila bolja usluga.
Samo u Velikoj Britaniji InsurTech je imao značajan napredak i privukao je 1,7 milijardi US dolara investicija u 2018.godini, a startup-i počinju da ulaze na teritorij osiguravajućih korporacija koje i same počinju menjajati modele usluga.
Prosječan kupac usluge osiguranja koji kreće na putovanje želi svoje osiguranje u nekoliko klikova na svom pametnom telefonu umjesto popunjavanja obrazaca na Internetu ili naručivanjem telefonom. Blockchain tehnologija, Big data, vještačka inteligencija (AI) i Internet stvari (IoT) su u trenutnom fokusu InsurTech-a.
InsurTech će primorati industriju osiguranja da aktivno radi na proširenju ponude usluga za korisnike. Izazov je obezbjediti da InsurTech bude atraktivan za potrošače jer to zahtjeva isporuku prilagođenih proizvoda, umesto jedinstvenih. Potrošači žele i da se njihovi proizvodi za osiguranje isporučuju putem pametnih telefona.
Prednosti pojave InsurTech-a su da se korisnicima uluga ponudi mogućnost da preuzmu kontrolu nad svojim osiguranjem umjesto da kupuju standardizovane proizvode koji ne odgovaraju njihovim potrebama. Osim toga, može se olakšati proces kupovine osiguranja na primjeru popunjavanja obrasca podacima o kupcu sa društvenih mreža.
Primjena Blockchain tehnologije u Industriji osiguranja
Blockchain tehnologija može imati značajan uticaj na industriju osiguranja na više načina:
- Prevencija rizika i otkrivanje prevara,
- Efikasnije osiguranje imovine i osiguranje od nezgode,
- Zdravstveno osiguranje i
- Reosiguranje.
Uticaj u pojedinim segmentima se ogleda kroz upotrebu pametnih ugovora. Pametni ugovori su jedan od potencijala blockchain tehnologije koji nudi mogućnost široke primjene u industriji osiguranja. Kao što je već rečeno, u suštini se radi o ugovorima čije su klauzule pohranjene u programskom kodu i koje se izvršavaju (ili ne izvršavaju) ukoliko se zadani parametar dogodi (ili ne dogodi). Izvršavanje je potpuno automatski. Pametni ugovori nude dva elementa koji im idu u prilog. Prvi je da se uspostavlja jedan novi nivo povjerenja jer su osiguranici svjesni da nema nikakvih potencijalnih komplikacija oko realizacije ugovora. Drugi element je da se ponuda proizvoda širi jer pametni ugovori omogućavaju jednostavnost u ugovaranju i realizaciji. Osim toga smanjuju i troškove jer se sam način ugovaranja pojednostavljuje. Nema potrebe za popunjavanjem formulara i drugih pratećih formalnih aktivnosti. Prateća pojava primjene pametnih ugovora je i jedan sasvim novi stepen transparentnosti.
Izvršenje pametnog ugovora je isto kao i kod tradicionalnog ugovora – sporazum je ili ispunjen i izvršen, ili neispunjen i neizvršen.
U drugim segmentima potencijal primjene se ogleda u interoperabilnosti distribuirane glavne knjige koja omogućava da se u poslovanju koristi jedna zajednička distribuirana baza podataka. Time se postiže efikasnost i efektivnost uz značajno smanjenje troškova s jedne strane, dok se sa druge strane nudi veći stepen povjerenja uz transparentnost i neporicljivost događaja evidentiranih u distribuiranu glavnu knjigu.
Sve navedeno nudi potencijale za reinžinjering mnogih poslovnih procesa uz proširenje ponude usluga osiguranja kroz jednostavnost u ugovaranju.
Osim navedenog dodatne mogućnosti primjene u osiguranju nude i DAO (Decentralized autonomous organisation) tj. Decentralizirane autonomne organizacije koje predstavljaju poseban potencijal za industriju osiguranja. Međutim, zbog svoje autonomnosti predstavljaju i određenu prijetnju po pitanju preuzimanja dijela tržišta osiguranja, a suočeni su i sa određenim sigurnosnim izazovima.
Vrijeme će pokazati
Iako je u većini država u svijetu prisutna zainteresovanost kako za kriptovalute, tako i za Blockchain tehnologiju, konkretnih koraka u Bosni i Hercegovini i pored pokušaja da se podstakne mogućnost primjene nema. Jedino funkcioniše navedena mjenjačnica virtuelnih kriptovaluta. Da li će i kada doći do promjena po ovom pitanju, nema nikakvih naznaka. Iako je nejasno zašto je to tako, moguće je pretpostaviti da se radi o nekoliko mogućih razloga. Strah od promjena, nezainteresovanost, nerazumijevanje potencijala ili poistovjećivanje Blockchain tehnologije sa kriptovalutama. Kako bilo, stanje je takvo, iako je relativno jednostavno obaviti istraživanje o virtuelnim kriptovalutama centralnih banaka (CBDC – Central Bank Digital Currency) na zvaničnim stranicama mnogo centralnih banaka, Banke za međunarodna poravnanja (BIS) itd. Ista stvar je i sa Blockchain tehnologijom. Na veoma mnogo zvaničnih web stranica renomiranih institucija i kompanija su lako provjerljivi podaci o istraživanjima, testiranju ili primjeni konkretnih Blockchain rješenja.
Jedno je sigurno, a to je da će jedino vrijeme pokazati do kada će se u Bosni i Hercegovini čekati sa konkretnom primjenom Blockchain tehnologija koja se već pokazala kao veoma korisna i efikasna, te upotrebljiva za različite namjene.
Literatura i web izvori:
- BIS. (2018). Committee on Payments and Market Infrastructures: Central bank digital currencies. [online]. Dostupno na: https://www.bis.org/cpmi/publ/d174.pdf
- CoinmarketCap [online]. Dostupno na: https://coinmarketcap.com
- https://digitaltakeover.hr/content/2020/sto-je-fintech-i-zasto-se-danas-o-njemu-toliko-prica-svugdje
- CB Insights. (2018). How Blockchain disrupt insurance – Research briefs. [online]. Dostupno na: https://www.cbinsights.com/research/blockchain-insurance-disruption/
- https://coinatmradar.com
- https://coinatmradar.com/country/54/bitcoin-atm-croatia/
- https://www.ethereum.org/build/
- https://ecd.rs/crypto-atms
- https://academy.binance.com/glossary/defi
- http://www.fon.hum.uva.nl/rob/Courses/InformationInSpeech/CDROM/Literature/LOTwinterschool2006/szabo.best.vwh.net/smart.contracts.html
- Hrvatska narodna banka. (2018). Što su virtualne valute. [online]. Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/sto-su-virtualne-valute-
- Hrvatska pošta. (2019). Hrvatska pošta otkupljuje kriptovalute u svim županijama. [online].
- Dostupno na: https://www.posta.hr/hrvatska-posta-otkupljuje-kriptovalute-u-svim-zupanijama-8130/8130
- IAIS. (2017). FinTech Developments in the Insurance Industry. [online].
- Dostupno na: https://www.iaisweb.org/file/65625/report-on-fintech-developments-in-the-insurance-industry
- Mar B. (2017). Blockchain Implications Every Insurance Company Needs To Consider Now. [online]. Dostupno na: https://www.forbes.com/sites/bernardmarr/2017/10/31/blockchain-implications-every-insurance-company-needs-to-consider-now/#6f74155e7026
- Nakamoto S. (2008). Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System. [online]. Dostupno na: https://bitcoin.org/bitcoin.pdf
- Narodna banka Srbije. (2018). Blic (portal) – u vezi s kriptovalutama. [online]. 27.juni. Dostupno na:https://www.nbs.rs/internet/latinica/scripts/showContent.html?id=12975&konverzija=yes
- PWC. (2016). How Blockchain technology might transform wholesale insurance. [online].
- Dostupno na: https://www.pwc.lu/en/fintech/docs/pwc-how-blockchain-technology-might-transform-insurance.pdf
