S obzirom na situaciju u kojoj smo se našli, sve više ljudi pokazuje interesovanje za pribavljanjem određenih količina hrane iz vlastitog uzgoja.
U svijetu sklonom pomjenama i novim trendovima, neki bi konzumiranje organski proizvedene hrane nazvali trendom. Odnedavno se organski uzgojena hrana mogla pronaći samo u specijaliziranim trgovinama, međutim, danas bogat izbor organske hrane možete pronaći u supermarketima, pijacama, pa čak i u boljim restoranima.
O organskoj hrani
Prije početka agrarne revolucije, sva hrana je bila organska, uzgajala se na prirodan i ekološki način. Danas, ovaj termin dovodi do brojnih diskusija i zabluda. Pojam „organski“ pojavljuje se 1942. godine i koristi se za mnoge različite načine uzgoja hrane kojima je zajedničko to da se hrana uzgaja bez agrokemikalija i umjetnog mineralnog gnojiva te se uzgaja po principu suradnje s prirodom, a ne eksploatacijom i dominacijom nad tom istom prirodom. Termin “organski” je prvi put upotrebio Lord Nortborn, britanski agronom, prevodilac i pisac, u svojoj knjizi „Pogled na zemlju” (1940) i koristio ga je da opiše ekološki prihvatljiv metod poljoprivrede. Ovaj način proizvodnje hrane globalno je prisutan, a u njemu prednjači Danska koja ima za cilj svu proizvodnju pretvoriti u 100% organsku. Danska daje poticaje za pretvaranje zemljišta u organsko, a stimulira se i povećanje potražnje za organskim proizvodima. A prošle je godine i potvrđeno da su rekorderi u proizvodnji.
Zašto smo počeli konzumirati organski proizvedenu hranu?
Koliko puta ste čuli kako su naši preci jeli zdraviju hranu i bili zdraviji od današnjih generacija. Nisu živjeli bogzna koliko duže, ali su sigurno bili vitalniji i zdraviji. Jedan od razloga je zasigurno činjenica da su jeli hranu koja nije tretirana pesticidima. Čovječanstvo danas polako uviđa potencijalnu opasnost konzumiranja GMO hrane, napuštajući tako konvencionalnu prehranu bogatu pesticidima. Pod pojmom GMO podrazumijevaju se biljke ili životinje čiji je DNK laboratorijski izmijenjen, odnosno modificiran s genetskim materijalom iz različitih vrsta živih organizama – biljaka, životinja, bakterija ili virusa. Ovako proizvedena hrana ima za rješenje ublažavanje problema gladi u svijetu, a posljednjih godina jedna od najčešćih polemika zdravstvenih stručnjaka je upravo ona o (ne)sigurnosti GM hrane. Također, svrha ovakvog genetskog inženjeringa je povećanje otpornosti na bolesti, pesticide i vremenske uvjete.
Organski proizvedena hrana postaje iz dana u dan popularnija, a njena cijena na tržištu nerijetko je i do tri puta skuplja od ostale. Nova istraživanja pokazuju da organski proizvedena hrana nije toliko bolja od ostale, postavlja se pitanje u čemu je stvar?
Organska proizvodnja podrazumijeva da iza određenog proizvoda stoji proizvođač imenom i prezimenom, tačijne, kupac zna da je u proizvodnju uključen trud i da je zemlja obrađena rukama,a ne strojevima. Zbog tog placebo efekta koji stvara ovako proizvedena hrana, kupac je uvjeren da je taj proizvod bolji i korisniji. Životno iskustvo nas uči da uložena pažnja, vrijeme i dobra volja uvijek daju dobar rezultat. Uostalom, vjerojatno ćete se složiti da se više isplati dati više novca za dobru hranu nego za hrpu lijekova.
Kako i zašto proizvoditi organsku hranu?
Vlastiti vrt i malo želje mogu biti dovoljni za proizvodnju organske hrane. Za proizvodnju vlastite hrane iskoristite svaki metar dostupnog prostora. Pri tome, rad u vrtu, na svježem zraku djeluje pozitivno na vaš cjelokupni organizam i psihičko zdravlje. Pažnja i vrijeme koje ste posvetili obradi vrta, učinit će vas ponosnim kada budete konzumirali proizvode iz svog vrta.
Prodaja organski proizvedene hrane
Ukoliko se odlučite za proizvodnju ove vrste hrane, jako je važno da dobijete svjetski priznate certifikate jer tako vaši proizvodi dobivaju na vrijednosti i s certifikatima imate ispunjen jedan od preduslova za izvoz proizvoda. Osim certifikata, jedan od uslova je da ne koristite pesticide. Cijela ova ideja o proizvodnji organske hrane izgrađena je na principu gajenja i njege biljaka i životinja bez vještačkih tvorevina. Istinski zagovornici organske hrane tvrde kako ona, osim što ne sadrži pesticide, sadrži mnogo više udjela hranjivih tvari, kao na primjer 29% više magnezija, 28% više vitamina C, 13% više fosfora, 10% više kalcija, te mnogo više bjelančevina, antioksidansa itd. Osim toga, okus organski uzgojene hrane je mnogo intenzivniji i prirodniji.
Osim toga, organski uzgojena hrana je i ekološki mnogo prihvatljivija, te dopriosi oporavku flore i faune.
Izvori:
- https://www.bioecoactual.com/en/2020/03/10/organic-market-worldwide-observed-trends-in-the-last-few-years/
- https://www.bbcgoodfood.com/howto/guide/organic
- https://timesofindia.indiatimes.com/life-style/food-news/5-reasons-to-go-for-organic-food-products-post-pandemic/articleshow/77892851.cms
