Numizmatika kao nauka o proučavanju novca i valuta je dobila novu digitalnu verziju kao i filatelisti koji prikupljaju poštanske marke u albume. a isto je i sa numizmatičarima, gdje rijetki primjerci novčanica i markica postižu visoke cijene. Kolekcionari starih i rijetkih novčanica i poštanskih markica su dobili i digitalnu opciju.
Prikupljanje i kolekcionarstvo ima dugu istoriju. U Mezopotamiji je praksa sakupljanja zabilježene među kraljevima i elitama još u 3. milenijumu prije nove ere. Egipatska Ptolemejska dinastija prikupljala je knjige iz cijelog tada poznatog svijeta u poznatoj Aleksandrijskoj biblioteci.
Hobi sakupljanja često ide ruku pod ruku sa individualno izraženim intereson i zanimanjem za prikupljene predmete i ono što ti predmeti predstavljaju. Na primjer sakupljanje razglednica može odražavati zanimanje za različita mjesta i kulture. Iz tog razloga sakupljanje može imati obrazovne koristi, a neki sakupljači čak postaju i stručnjaci u svojoj oblasti.
Prikupljanje poštanskih markica može imati sličnu pozadinu u upoznavanju različitih kultura, država i istorije. Filatelisti obično skupljaju markice u posebne albume u kojima čuvaju svoje vrijedne primjerke. Upotreba poštanskih markica je usko vezana za primanje i slanje poštanskih pošiljki. Nakon pojave Interneta upotreba slanje i primanje pisama i razglednica je u padu. Samim tim poštanske markice kao dokaz o plaćanju usluge transporta pisma se sve manje koriste.
You will find more infographics at Statista
Pojava E-maila za brzo slanje poruka, Amazon paketi koji koristi bar kodove i aplikacija za poruke kao WhatsApp i Viber, su pisma, poštanske pakete i razglednice učinili sporim i neefikasnim načinom komunikacije. Dinamika digitalizacije uprava i financijskih usluga širom svijeta će uticati na nivo upotrebe poštanskih pošiljki originalnih dokumenata, potvrda, uvjerenja, gotovinskih plaćanja i novca kakvog volimo imati u novčaniku. Generalno trend je manje poštanskih markica i gotovine u upotrebi. To će eventualno imati dvojak efekta na kolekcionare: manji priliv novih predmeta kolekcije će učiniti vrednijim i moguću selidbu kolekcionarstva u digitalni format.
Time će tradicionalni kolekcionari imati manje opcije da učine svoje kolekcije brojnijim i raznovrsnijim ali i dobiti priliku da se uključe u digitalnu transformaciju kolekcionarstva.
Kako funkcioniše blockchain kolekcionarstvo
Jedan od prvih pokušaja digitalizacije kolekcionarstva je počela Austrijska pošta sa “Crypto stamp” 2019. godine. Godinu dana kasnije izdata je verzija 2.0. Kripto markice sa četiri različita motiva. Kupovinom kripto markice možete poslati pošiljku ili paket na željenu adresu ali i zadržati digitalnu prezentaciju markice u svom kripto novčaniku. Kripto novčanik u ovom slučaju zamjenjuje tradicionalni album kolekcionara. U principu kolekcionarstvo dobiva mnogo. Sada putem blockchain tehnologije kolekcionar može vidjeti koje poštanske markice posjeduje, iste razmjenjivati kao i imati uvid u svim prošlim transakcijama i bivšim vlasnicima markica u svojoj kolekciji. Sve to dostupno na mobilnom telefonu ili odgovarajućem browseru koji podržava Web3.0. standarde. Na primjer Opera browser podržava taj standard i ima integrisan Crypto Wallet.
Drugi primjer je za digitalne numizmatičare. Sredinom 2020. godine Centralna banka Litvanije je pustila u promet 24.000 tokena stvorenih pomoću blockchain tehnologije. A token označava digitalni žeton ili kriptografski dokaz prava pristupa. Žetoni su podijeljeni u šest kategorija i za svaku je izdato po 4000 žetona. Svaki žeton je predstavljen i fotografijom jednog od 20 potpisnika Litvanske neovisnosti. Da bi dobili fizičku reprezentaciju digitalnog novca kolekcionari mora skupiti 6 žetona, i to iz svake kategorije po jednog. Tek tada dobiju mogućnost otkupa srebrenjaka koji je u formi kreditne kartice i vrijedi 19,18€. Sva ova podjela u kategorije, ilustracije i vrijednost ima svoju istorijsku pozadinu i predstavlja dodatnu vrijednost za numizmatičare tj. kolekcionare digitalnog novca. Naime, 20 ljudi iz 6 oblasti i profesija je 1918 potpisalo deklaraciju o neovisnosti Litvanije. Centralna banka Litvanije ističe da su kolekcionarski primjerci namijenjeni prikupljanju, ali se ne potiče njihova upotreba kao sredstvo plaćanja.
Koja je svrha digitalizacije kolekcionarstva u poštama i bankama?
Poštanske i financijske usluge predstavljaju odgovarajući poslovni model za primjenu blockchain tehnologije. Blockchain tehnologija nudi mogućnost promjene modela sa centraliziranog na decentralizirani model izvršavanja transakcija uz izraženu transparentnost i povjerenje. To kolekcionarima može biti veoma korisna karakteristika. Naravno svaka nova tehnologija ima i svoje rizike. Tu je prije svega sigurnost transakcija.
Ako se pokaže da je dovoljno sigurno koristiti digitalne kripto poštanske marke gdje će pošiljalac moči pratiti svoju pošiljku i usput imati novi primjerak za kolekciju, može otvoriti nove mogućnosti u razvoju poštanskog saobraćaja. Isto važi i za kripto valute gdje centralne banke ispituju teren. Stoga je idealno testirati koncept izdavanjem kripto verzija objekata korisnicima koji će razmjenjivati žetone i u suštini biti dio testiranja primjene blockchain tehnologija u ovim oblastima. Naravno mnogi kolekcionari će prihvatiti izazov i uključiti u svoje kolekcije i Crypto Wallet kao novi album i u njemu #LBCOIN i #CRYPTOSTAMP.
Da zaključimo, svrha je da se testiraju nove tehnologije u realnim okruženjima i potaknu tradicionalne kolekcionare da prihvate digitalnu transformaciju u ovom sektoru. Tehniloški entuzijasti su već u igri prikupljanja raznih crypto kolekcionarskih objekata.
Izvori:
- https://crypto.post.at
- https://www.lb.lt/en/digital-collector-coin-lbcoin
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Filatelija
