Strast za penjanjem, kreativnost i obrazovanje su preduslov za inovacije, čak i nakon tragične nesreće

Hugh_Herr
Širite znanje

Hugh Herr se, nakon što su mu amputirane obje noge iznad koljena, posvetio akademskoj karijeri kako bi se ponovo mogao baviti onim što voli, penjanju. Usavršio je svoje bionic proteze do te mjere da ga mnogi planinari optužuju za varanje.

Dzenan Buzadzić

Penjanje po stijenama razvija kreativnost i agilnost. Neophodna je brza procjena svakog koraka kako bi se penjanje nastavilo i došlo do cilja. Brzo i kreativno razmišljanje koje povezuje poznavanje ličnih sposobnosti sa promjenljivim karakteristikama okoline. A ta okolina može bi ti i opasna što dodatno motiviše penjača da pronalazi najbolji mogući put do vrha. Penjanje po stijenama stoga zahtijeva veliku dozu iInovativnosti i kreativnosti. 

U ovu izazovnu aktivnost se zainteresirao i mladi Hugh, te je još kao mladić veliki dio svog vremena provodio penjući se po raznim planina i stijenama SAD-a i Kanade. Najmlađi od petero braće i sestara Hugh je postao strastven i nadaren penjač na stijene već od svoje osme godine. Sa 17 godina već je bio priznat je kao jedan od najboljih u SAD.

Početkom 1982., nakon što su se uspinjali teškim tehničkim ledenim putem na Mount Washingtonu u New Hampshireu, Herr i njegov kolega Jeff Batzer uhvaćeni su u nevremenu. Tokom spuštanja su proveli tri noći na temperaturi od -29 °C što je uzrokovalo . ozbiljne smrzotine. Obje Herrove noge morale su biti amputirane ispod koljena dok je Jeff izgubio donji i dio lijeve noge, prste na desnoj nozi i prste na desnoj ruci. Na žalost tijekom pokušaja spašavanja, dobrovoljaca Alberta Dowa ubila je lavina.

Strast za penjanjem kao motivacija za inovacije i kreativnost

Kada mlada osoba doživi nesreću u kojoj se izgubi ljudski život a stradali dožive oštećenja koja će obilježiti njihove živote, posljedice su višestruke. Psihološke i fizičke se isprepleću. Potrebna je izuzetna snaga i istrajnost kako bi se nakon nesreće našao novi životni put. Posebno ako taj put može imati velikog utjecaja na druge ljude sa sličnim posljedicama. Prije nesreće Hugh Herr nije pokazivao zanimao za obrazovanje. Međutim, nakon nesreće taj interes se promijenio. Motivacija je bila povratak na planine i penjanje. 

Hugh Herr

Nakon mjeseci operacija i rehabilitacije, Herr je radio ono što su mu liječnici rekli da je nezamislivo: ponovno se penjao. Ubrzo je počeo praviti proteze kako bi se lakše moga penjati. Koristeći specijalizirane proteze koje je sam dizajnirao, stvorio je protetska stopala s visokom krutošću nožnih prstiju koja su omogućavala stajanje na malim rubovima stijena širine novčića i stopalima sa šiljcima od titana koji su mu pomagali u usponu po strmim ledenim zidovima. Ovim je protezama mijenjao i svoju visinu koju je ovisno od potrebe podešavao da bude od 150cm do 240 cm. Kao rezultat korištenja i usavršavanja proteza, Herr se popeo na napredniju razinu nego prije nesreće, što ga je učinilo prvom osobom s većom amputacijom koja je u sportu nastupila ravnopravno s radno sposobnim osobama na elitnoj razini.

Razvio je proteze do te mjere i kvalitete da su mu pojedini penjači to spočitavali kao prednost nad ostalim konkurentima. A njegov rad je i inspiracija “pomalo” bizarnim naslovima. Istovremeno dok je usavršavao proteze kako bi se lakše penjao stekao je i prvu diplomu iz oblasti fizike. Ubrzo zatim i drugu diplomu iz oblasti mehanike i inženjeringa na prestižnim MITu. Akademsku karijeru je krunisao PhD titulom iz oblasti biofizike na također prestižnom Univerzitetu na Harvardu

Tokom master studija počeo je rad na naprednim protezama i uređajima koji oponašaju funkcionalnost ljudske noge. Njegova Biomechatronics grupa razvila je proteze koljena s adaptivnim hodom za transfemoralne amputirane osobe i ortoze za gležnjeve i stopala s promjenjivom impedancijom za pacijente koji pate od padova stopala, patologije hoda uzrokovane moždanim udarom, cerebralnom paralizom i multiplom sklerozom.

Također je dizajnirao vlastite bioničke udove, prvu bioničku potkoljenicu na svijetu nazvanu BiOM Ankle System. Sistem gležnja BiOM je prva proteza koja je postigla biomehaničku i fiziološku normalizaciju, što omogućava i osobama s amputacijom nogu da hodaju normalnom brzinom i imaju normalan metabolizam kao da su proteze biološki dio tijela.

Herr je primio mnoga priznanja za svoje revolucionarne inovacije kao:

  • nagrada Prince Salman za istraživanje invalidnosti;
  • američka nagrada za domišljatost Smithsonian u tehnologiji;
  • 14. nagrada za inovatora godine;
  • 41. nagrada za izumitelja godine; i
  • nagrada Princess of Asturias za tehnička i znanstvena istraživanja za 2016. godinu.

Jedan je od najpoznatijih predstavnika naučne oblasti naziva bionika. Bionika ili biološki nadahnuto inženjerstvo je primjena bioloških metoda i sistema koji se nalaze u prirodi za dizajn inženjerskih sistema. Sam pojam “bionika” je skovao Jack E. Steele 1958. godine, formirajući se kao spoj riječi biologija i elektronika.

Motivacija za kreativnost i inovacije su često unutrašnje prirode i povezane sa emocijama. Strast prema penjanju. Hugh Herr je primjer kako želja i motivacija da se bavi aktivnostima koje je zavolio još kao 8-godišnji dječak ostaju snaga koja pokreće čak i nakon nesreće poslije koje bi mnogi odustali. Pokazao je da se upornošću, trudom i znanjem može mnogo postići. Pomogao je sebi da se vrati na stijene i penjanje ali i mnogim drugima koji su stradali i ostali uskraćeni za normalno kretanje pa čak i plesanje.

Za inovativnost u određenoj oblasti su neophodni:

  • kreativan način razmišljanja koji se ne zadovoljava trenutnim stanjem,
  • motivacija gdje je ona unutrašnja kao strast snažnija od vanjske kao novac ili nagrada, i
  • ekspertiza i poznavanje oblasti djelovanja.

Hugh Herr je posjedovao kreativan načinu razmišljanja. Nakon nesreće sve izraženija unutrašnja motivacija navodila ga je na učenje i obrazovanje kako da se vrati svojoj omiljenoj aktivnosti i sportu. Snažnom unutrašnjom motivacijom stekao je i ekspertizu iz polja bionike. Sada je inspiracija mnogim osobama sa invaliditetom širom svijeta kojima ističe da nisu ljudi ograničenih sposobnosti nego je tehnologija ta koju treba konstantno usavršavati. On je tu tezu na svom primjeru i dokazao.

 

Izvori:


Širite znanje