Kako je pandemija COVID-19 ubrzala razvoj novih tehnologija i šta nas to sve očekuje u budućnosti

02/11/2020

Širite znanje

Ostati u toku tehnoloških trendova, danas nije izbor nego nužda. Ono što se predstavi javnosti kao novi segment u tehnološkom svijetu, uskoro postaje zastarjelo. Ako danas kupimo posljednju verziju nekog mobilnog uređaja, već sljedećeg mjeseca tražiti ćemo naprednije postavke. Pojava vanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19, taj put je još više ubrzala.

Godinu 2020. svijet će dugo pamtiti. Zadesilo ga je nešto nepoznato, neistraženo, i nema medija koji još uvijek na naslovnoj strani ne spominje Covid-19. Za poslovni svijet ta pojava značila je ogromne promjene u načinu obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Kompanije koje nisu bile spremne digitalizirati svoje radne procese, educirati zaposlenike novom načinu rada i komunikacije, nestale su ili umnogome smanjile svakodnevne prihode. Sastanke uživo zamijenile su online platforme, a odgovor na sve probleme sa kojima se svakodnevno susrećemo u poslovnom svijetu, dao je razvoj novih i naprednijih tehnologija. Na nama samima bit će koliko smo spremni prihvatiti ih i biti u toku tehnoloških trendova.

Na mnogo načina Covid-19 postao je katalizator promjena. Stvari će se sada događati mnogo brže, nužno, i postati pokretačka snaga jer ćemo naučiti mnogo toga raditi učinkovitije i sigurnije. Rapidne promjene u potrošačkim trendovima, složeni sigurnosni problemi, upotreba umjetne inteligencije i sve veći utjecaj klimatskih promjena, nagnati će kompanije da sistemski uključe nove tehnološke trendove u svoju svakodnevnicu.

Za ono što nas čeka u 2021. treba biti spreman, te već sada početi sa određenim pripremama za korištenje pojedinih tehnoloških alata kako bismo bar djelimično bili u toku svega onoga što nam to donosi kako u privatnom, tako i u poslovnom životu. Nove promjene nose nove prioritete: usmjerenost prema ljudima, neovisnost o lokaciji i isporuku informacija. Prilagodba novim tehnološkim trendovima u 2021. Godini je počela.

Internet of Behaviors (IoB)

Internet ponašanja (IoB) proteže se od Interneta stvari (IoT), međusobne povezanosti uređaja koja rezultira širokim spektrom novih izvora podataka. Jedan uređaj, poput pametnog telefona, može pratiti vaše mrežne kretnje kao i vaš stvarni geografski položaj. Kompanijama nije teško povezati vaš pametni telefon sa prijenosnim računarom, glasovnim asistentom u kući, kamerom kuće ili automobila, a možda i zapisima sa mobitela (tekstovi i telefonski pozivi). Odjednom, kompanije mogu znati mnogo više o vama – vaša interesovanja, gdje izlazite, šta volite, a šta ne, šta su vaši hobiji.

Kompanije sve više koriste takve informacije kako bi doznale što je moguće više o svojim kupcima i radnicima. Šta je cilj? Podaci prikupljeni iz IoT-a mogu se koristiti iz drugih razloga. Organizacije mogu testirati efikasnost svojih kampanja, komercijalnih i neprofitnih. Zdravstveni radnici mogu izmjeriti aktivacije i angažmane pacijenata. Kreatori politike mogli bi čak personalizirati sadržaj za vlastite kampanje.

Snaga IoT-a je njegova razmjera, koja je već ogromna. IoB, zatim, pokušava te informacije pretvoriti u znanje. Marketinški stručnjaci i naučnici o bihevioralnom ponašanju slažu se da je ova personalizacija ključna za efikasnost usluge. Što je usluga učinkovitija, više će se kupac i dalje baviti njom, pa čak i mijenjati svoje ponašanje zbog nje. Mnogobrojna istraživanja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama predviđaju da će do kraja 2025. godine više od polovine svjetske populacije biti podvrgnuto barem jednom IoB programu.

Cybersecurity Mesh

Trend mrežne cybersecurity omogućava ljudima pristup bilo kojoj sigurnosti „digitalne imovine“, bez obzira gdje se mreža nalazi ili gdje se osoba nalazi. Mreža cyber sigurnosti je zapravo način na koji smo zaista dostigli prekretnicu ili prekretnicu sa sigurnošću. Uz više digitalnih sredstava izvan zaštitnog zida, posebno kod clouda i udaljenijih zaposlenika, sigurnosni opseg mora biti oko pojedinca, a izvršenje se vrši putem posrednika za sigurnost pristupa u cloudu, tako da se provođenje pravila vrši na samom sredstvu.

Šta to konkretnije znači? Tipična kućna Wi-Fi mreža ima tradicionalni usmjerivač koji se povezuje sa vašim modemom, uređajem koji vašu internetsku vezu dovodi u vaš dom. Usmjerivač zatim emitira bežični signal koliko god može. Ponekad to nije dovoljno daleko. Ako je vaš dom velik, vaš signal možda neće moći doseći sve prostorije – ili će signal možda biti sporiji. Ako postoje betonski zidovi ili druge strukturne prepreke koje blokiraju vaš Wi-Fi signal, imat ćete mrtve zone. Sa druge strane, mrežni Wi-Fi sistem ne ometa udaljenost ili smjer, pa ovi faktori neće naštetiti vašoj Wi-Fi pokrivenosti. Umjesto toga, mrežno umrežavanje koristi niz čvorova koji djeluju poput satelita i sposobni su međusobno komunicirati. Pritom ovi čvorovi mogu pojačati vaš signal i proširiti vašu Wi-Fi pokrivenost na većem području, dosežući te udaljene ili blokirane prostore u vašem domu i vjerovatno uklanjajući mrtve zone. Osiguranje mrežne pokrivenosti kroz podatke koje razmjenjujemo, značiti će veću sigurnost i zaštitu podataka, a cyber sigurnost postati će osnovni segment poslovnog i privatnog korištenja mreža.

Istraživanja kažu da do 2025. mreža za cyber sigurnost podržavati će više od polovine zahtjeva za digitalnu kontrolu pristupa.

Artificial Intelligence (AI)

Izraz Umjetna inteligencija već se puno koristi posljednjih godina, ali to je i dalje trend koji treba pratiti, jer su njegovi učinci na to kako živimo i radimo tek u ranoj fazi. Pored toga, razvile su se i druge grane umjetne inteligencije, uključujući mašinsko učenje, što je jedan od njenih glavnih segmenata. AI se odnosi na računarske sisteme izgrađene da oponašaju ljudsku inteligenciju i izvršavaju zadatke kao što su prepoznavanje slika, govora ili obrazaca i donošenje odluka. AI može ove zadatke obavljati brže i tačnije od ljudi.

Pet od šest Amerikanaca svakodnevno koristi AI usluge u jednom ili drugom obliku, uključujući aplikacije za navigaciju, streaming usluge, osobne asistente na pametnim telefonima, aplikacije za dijeljenje vožnje, kućne lične asistente i pametne kućne uređaje. Pored potrošačke upotrebe, AI se koristi za planiranje prevoza, procjenu poslovnog rizika, predviđanje održavanja i poboljšanje energetske efikasnosti, među mnogim drugim zadacima i uštede novca.

AI je dio onoga što nazivamo automatizacijom, a automatizacija je vruća tema zbog potencijalnog gubitka posla. Stručnjaci kažu da će automatizacija do 2030. eliminirati još 73 miliona radnih mjesta. Međutim, automatizacija otvara i radna mjesta, posebno na polju AI: Stručnjaci predviđaju da će do prve polovine 2021. godine u AI biti 23 miliona radnih mjesta. Radna mjesta će se stvoriti u poslovnim granama razvoja, programiranja, testiranje, podrške i održavanja.

Inžinjerstvo u AI je pružanje vrste inženjerske discipline, robusne strukture koja će naglasiti postojanje AI projekata koji se izvode na dosljedan načinv kako bi se osiguralo da se mogu skalirati, te premjestiti u proizvodnju.

Machine Learning

Mašinsko učenje ili Machine Learning je podskup AI. Uz mašinsko učenje, računari su programirani da nauče raditi nešto za što nisu programirani: uče otkrivanjem obrazaca i uvida iz podataka. Iako je mašinsko učenje podskup AI-a, postoje podskupine unutar domene mašinskog učenja, uključujući neuronske mreže, obradu prirodnog jezika (NLP) i duboko učenje. Svaki od ovih podskupina nudi priliku za specijalizaciju u polju karijere.

Mašinsko učenje se brzo primenjuje u svim vrstama industrija, stvarajući veliku potražnju za kvalifikovanim profesionalcima. Očekuje se da će tržište mašinskog učenja narasti na 8,81 milijarde dolara do 2022. godine. Aplikacije za mašinsko učenje koriste se za analitiku podataka, istraživanje podataka i prepoznavanje obrazaca. Što se tiče potrošača, Machine Learning omogućuje rezultate pretraživanja na mreži, oglase u stvarnom vremenu i otkrivanje upada u mrežu, što su samo neki od mnogih zadataka koje može učiniti.

Pored izvršavanja bezbrojnih zadataka u naše ime, to stvara i radna mjesta. Poslovi mašinskog učenja svrstavaju se među najbrže rastuće poslove naprimjer na LinkedInu, sa objavljenih gotovo 2.000 poslova.

Virtual Reality (VR)

Virtualna stvarnost (VR) uvodi korisnika u okruženje, dok Augment Reality (AR) poboljšava njegovo okruženje. Iako se VR do sada prvenstveno koristio za igre na sreću, koristio se i za obuku, kao i za VirtualShip, simulacijski softver koji se koristi za obuku kapetana brodova američke mornarice, vojske i obalne straže. Popularni Pokemon Go je primjer AR-a.

I VR i AR imaju ogroman potencijal u obuci, zabavi, obrazovanju, marketingu, pa čak i rehabilitaciji nakon ozljede. Bilo koja od njih mogla bi se koristiti za obuku doktora za operaciju, posjetiteljima muzeja ponuditi dublje iskustvo, poboljšati tematske parkove ili čak poboljšati marketing. Na VR tržištu postoje glavni igrači, poput Googlea, Samsunga i Oculusa, a potražnja za profesionalcima s VR i AR vještinama samo će se povećati i u drugim kompanijama sasvim sigurno. Za početak rada u VR-u nije potrebno puno specijaliziranog znanja. Osnovne vještine programiranja i način razmišljanja unaprijed mogu osigurati posao.

Blockchain

Iako većina ljudi razmišlja o blockchain tehnologiji u odnosu na kriptovalute kao što je Bitcoin, blockchain nudi sigurnost koja je korisna na mnoge druge načine. Najjednostavnije rečeno, blockchain se može opisati kao podatak koji možemo samo dodavati, a ne oduzimati ili mijenjati. Nemogućnost promjene prethodnih blokova je ono što ga čini tako sigurnim. Uz to, blockchains se pokreću konsenzusom, tako da niti jedan entitet ne može preuzeti kontrolu nad podacima. S blockchainom vam nije potrebna pouzdana treća strana za nadgledanje ili potvrđivanje transakcija.

Pojednostavljeno: Blockchaina je zajednička, digitalna knjiga ili baza podataka, finansijskih transakcija koje se spremaju na više računala na različitim lokacijama. Baza podataka stalno raste kako se u nju dodaju nove transakcije ili ‘blokovi’. To tvori kontinuirani lanac podataka gdje su zapisi javni i provjerljivi. Kako nema središnjeg mjesta, teže je hakirati jer informacije postoje na milijunima različitih mjesta.

Tri su glavne tehnologije koje se kombiniraju kako bi stvorile blockchain. To uključuje kriptografiju privatnog ključa, distribucijsku mrežu sa zajedničkom knjigom i poticaj za održavanje mrežnih transakcija, vođenje evidencije i sigurnost. Oni se kombiniraju kako bi blockchain tehnologiju učinili decentraliziranim, transparentnim i nepromjenjivim sistemom.

Nekoliko industrija uključuje i implementira blockchain, a kako se povećava upotreba blockchain tehnologije, tako raste i potražnja za kvalificiranim profesionalcima. U tom pogledu već zaostajemo. Prema Techcrunch.com, poslovi povezani s blockchainom druga su kategorija najbrže rastućih poslova, sa 14 otvorenih radnih mjesta za svakog programera blockchaina. Blockchain programer specijaliziran je za razvoj i implementaciju arhitekture i rješenja koristeći blockchain tehnologiju.

Pripremimo se na ono što nas čeka

Jedna od stvari koja je stvarno temeljna premisa svega onoga što nas očekuje, uključujući vrhunske tehnološke trendove, jeste da nećemo izaći iz pandemije i vratiti se onome što smo prije bili. Sasvim sigurno da će pandemija virusa Covid-19 biti iza nas, ali idemo naprijed drugom putanjom.

Iako se tehnologije pojavljuju i razvijaju svuda oko nas, navedene nude obećavajući potencijal u karijeri sada i u doglednoj budućnosti. Pobrojani tehnološki trendovi, odnosno njihovo poznavanje, pate od nedostatka kvalificiranih radnika, što znači da je pravo vrijeme da odaberete neki od ponuđenih, obučite se i osigurate svoju budućnost, koja je umnogome orjentirana na obavezno poznavanje svih novih tehnologija.

IZVORI:

Širite znanje

Kako radi...