Otvoreni vladini podaci bi trebali biti u formatu spremnom za obradu i ponovnu upotrebu. Institucije i odgovorni za objavu podataka bi trebali imati u vidu krajnje korisnike kao i činjenicu da kao javne ustanove budu transparentne, efikasne i potiču ekonomski razvoj
Dostupnost podataka uprave i raznih nivoa vladinih institucija potiče na veću odgovornost upravnih organa kao i njihovu efikasnost. Otvoreni podaci mogu djelovati stimulativno na sve aktere društva i javnih procesa. Na primjer, transparentni javno dostupni podaci o dugovanjima prema javnim ustanovama bi mogli djelovati poticajno prema onima koji duguju da svoje obaveze podmire. Ili pritisak od strane onih koji plaćaju svoje obaveze na nadležne institucije da efikasno implementiraju naplatu onih koji iz neopravdanih razloga izbjegavaju plaćanje. Ili ako su dugovanja raširenija pojava, za instituciju da preispita svoju cjenovnu politiku.
Otvaranje podataka iz javnog sektora može utjecati stimulativno i na ekonomski razvoj. Na primjer, prikupljanje i otvaranje podataka iz javnog transporta, omogućava razvoj aplikacija i digitalnih rješenja koje će olakšati građanima korištenje javnog prevoza kao i firmama da efikasnije upravljaju transportom. Kombinovanjem javnih podataka, dostupnih javnih servisa i infrastrukture moguće je recimo predvidjeti trajanje putovanja ili dužinu odlaska na posao. Regulisanje i otvaranje potataka o kretanju javnog transporta omogućilo pojavu raznih aplikacija koje poboljšavaju putovanja, dostavu i generalno utiču na kvalitetnije odluke u oblasti javnog prevoza. Tako je poznata činjenica da je proces otvaranja podataka u UK koštao oko milijon britanskih funti, dok je po procjeni do sada vratio preko 7 milijardi funti uštede samo u Londonu.
Kada neka institucija odluči da objavi podatke tu problemi ne prestaju. Razvoj tehnologije je omogućio brzu obradu, analizu i predstavljanje podataka. Samo besplatni DataStudio može analizirati ogromne količine podataka pretvarajući ih u razumljivije grafove i dijagrame. Na žalost, većina objavljenih podataka u BiH je formatu sa jednom ili dvije zvjezdice, od mogućih pet. Konkretno u PDFu ili Excel format. Objavljivanje javnih podataka u PDF formatu je od ranije postalo norma. Razloge možemo sumirati u činjenicama da je taj format prikladan za printanje na papir i da odjeli odgovorni za informisanje javnosti bili odgovorni za objavu podataka i time stvorili tu općeprihvaćenu praksu. Tu je bilo i vjerovanje da se tako objavljene informacije ne mogu mijenjati. Što je netačno, a i nema smisla. No vremena se mijenjaju. Štampanje na papir i nije više toliko potrebno, a mnoge interaktivne prezentacije podataka nije niti moguće predstaviti na papiru (navedeni DataStudio i sl).
O otvorenim podacima i transparentnosti uprave i vladinog sektora, kao i o preporukama za efikasnu implementaciju otvorenih podataka u Bosni i Hercegovini razgovarali smo sa Eleanor Stewart koja je službenica za zaštitu podataka i šefica transparentnosti u Ministarstvu vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva. Poslušajte razgovor na engleskom jeziku a u nastavku ispod je skraćeni prevod razgovora na naš jezik sa svim bitnim segmentima.
Za sve zainteresovane o praktičnoj implementaciji otvorenih podataka u vladine ustanove klik na link za Praktični vodič za organizacije koje žele objaviti otvorene podatke
Razgovor sa Eleanor Stewart šeficom transparentnosti u Ministarstvu vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva
Za početak s nesretnim ili uobičajenim prvim pitanjem u 2020. Godini. Kako se nosite s radom od kuće?
Dobro, to je prilagodba. Mislim da smo se prilično navikli Prilično je lijepo ne razmišljati o tome što nosite svako jutro ili ne nositi cipele na petu, ali bilo bi lijepo izaći i vidjeti neke ljude u stvarnom životu i posjetiti mjesta. Mislim da se radujem što ću ponovno moći putovati sljedeće godine.
Da, osjećamo se isto. Imate li bilo kakve informacije koje biste s nama mogli podijeliti o tome kako pandemija utječe na produktivnost i učinkovitost javne službe u Velikoj Britaniji?
Prvi put smo ušli u izolaciju u martu i iako je posljednjih godina postojala praksa rada od kuće, rad na daljinu postao interesantan fenomen. Posebno u mom vlastitom Ministarstvu vanjskih poslova postojali su kapaciteti i sposobnosti gdje smo prilično naporno radili na stvaranju platforme koju biste mogli koristiti bilo gdje na svijetu. Bilo je usluga kojima je trebalo osnažiti kapacitete, dodatna oprema i infrastruktura. Dakle, mislim da su to bili početni izazovi, ali mislim da se od vjerojatno sredine aprila sve posložilo tako da ja zapravo produktivnost bila nevjerovatno dobro. Mislim da je veća bila vezana za utjecaj izolacije na mentalno zdravlje ljudi. Jesmo li i koliko pod utjecajem toga što ne viđamo ljude ili smo zarobljeni u kućama, posebno u prostorima u kojima ljudi imaju sobu ili do dvije, i uz dodatno dječije školovanje na daljinu. Sve te vrste problema su bile izražane tokom pandemije. Ali što se tiče javnih usluga, mislim da postoji konsenzus da su se prilično dobro podnijeli utjecaju rada na daljinu i rada od kuće i ostali su javne usluge prilično učinkovite sa nekoliko značajnih iznimki. Općenito, javne službe su dobro funkcionirale. Mislim da bismo trebali biti prilično ponosni na ono što smo postigli kao javni službenici u Velikoj Britaniji. Mislim da je drugi problem koji smo imali postavljanje granice između poslovnog i kućnog života i očekivanja da ste uvijek na računaru, što je bio najveći izazov. Mislim da smo ipak vjerovatno poboljšali učinkovitost i produktivnost.
Hvala. Dodao bih da vjerovatno ne bih snimili niti emitovali ovaj razgovor i podcast u drugačijim okolnostima.
Ovo je sjajna stvar. Vidjeli smo razne inovacije i poslovnih procesa na nove načine za koje mislim da su bile nevjerovatne. Vjerovatno bi duže čekali na neke inovacije mada su ograničenja također prilično frustrirajuća, a virus je užasan.
Tokom virtualne konferencije o otvorenim vladinim podacima u BiH održanoj 2. decembra 2020. godine, prije dvije sedmice, predstavili ste tri centralna cilja transparentnosti UK:
- transparentnija vlada,
- poboljšane javne usluge i
- za oslobađanje nove ekonomske i socijalne vrijednosti.
Možete li nam, po vašem mišljenju, navesti najvredniji primjer upotrebe otvorenih podataka za svaki navedni cilj, za građane Ujedinjenog Kraljevstva?
Dakle, prva je vladina odgovornost, pa bih rekla da su najvažnija područja oko kojih smo otvorili podatke tamo gdje smo poboljšali odgovornost trošenja. Ko je odgovoran za tu potrošnju, pa bi to zapravo mogle biti dvije odvojene vrste podataka. To je novac koji se troši i gdje. I ko je odgovoran za donošenje odluka o trošenju tog novca tj. koja državna služba ili javni sektor i ko je odgovoran za donesene odluke. U pogledu drugog cilja koji poboljšava efikasnost javnih usluga, mislim da bez sumnje postoje dva primjera. Mislim da je onaj koji je imao najveću primjetnu razliku u životima ljudi otvaranje zdravstvenih podataka i informacija i struktura bolnica ili ordinacija opće prakse. Pristup tim osnovnim zdravstvenim uslugama i kvalitetu onih koji omogućavaju donošenje odluka na temelju podataka o tome gdje se smještaju specijalističke jedinice ili kako time upravljate. To se tiče zdravlja i dobrobiti pogođenih ljudi.
U smislu otvaranja društvene i ekonomske vrijednosti podataka nad kojima vlada ima pristup, mislim da su zaista očit primjer podaci o transportu. Podaci o lokaciji, gdje su autobusi, gdje idu autobusne rute ili kamo idu vlakovi s cijevima ili koliko efikasno vozovi voze i svi ti podaci koji pokreću ove transportne aplikacije koje svi u Velikoj Britaniji sada uzimaju zdravo za gotovo. To je zaista vratilo užasno puno više novca u ekonomiju. Mislim da je koštalo oko 1.000.000 funti da se ovi podaci otvore, a postojalo je istraživanje kompanije Deloitte da je to vratilo oko 7 milijardi funti u ekonomiju, samo Londona. Budući da znate što radite, znate koji su poremećaji u prijevozu, pa možete donijeti bolje odluke na osnovu otvorenih podataka.
Spomenuli ste brojne i sada očigledne prednosti otvorenih javnih podataka i inicijativa za otvorene vladine podatke širom svijeta. Ja bih samo spomenuo da to štedi znatnu količinu vremena za građane. Na primjer u mom slučaju je to daleko manje vremena za prikupljanje i obradu javnih podataka, i prezentiranje nalaze javnosti. Možete li nam dati više informacija o slučajevima u Velikoj Britaniji, gdje otvoreni vladini podaci stimuliraju i osnažuju poslovne ideje i ekonomski razvoj?
Da, postoji nekoliko područja koja bih spomenula. Mislim da je prva i vjerojatno najlakša. Otvorili smo registar firmi (Company House) tako da možete vidjeti šta kompanije rade i kako to rade. Dakle, ako ste imali ideju, prilično je jednostavno pretražiti i provjeriti je li neko drugi ima sličnu ideju i postoji li registrirana kompanija u tom sektoru. Tu možete vidjeti koja je vaša konkurencija ili možete istražiti web lokacije, te istražiti više o svom proizvodu ili onome što pokušavate učiniti. Ali konkretno, mislim da je još jedno područje koje smo pronašli bilo oko troškova lijekova i proizvodnje lijekova. Trenutno postoje različite vakcine i različite vrste lijekova. Pitanja o proizvodnji lijekova, patentima i kada postaju generički zvuči vrlo specijalizirana oblast ali, mislim da ima prilično važan utjecaj na male farmaceutske kompanije koje pokušavaju poslovati. Neke od manjih biotehnoloških kompanija su to učinile. I mislim da im to prilično pomaže.
Hvala Eleanor. Proces implementacije otvorenih vladinih podataka ima svoje izazove iz vladine perspektive. Rekao bih posebno u BIH sa relativno složenom vladinom strukturom i silosima koji bi mogli imati, vjerujem, značajan utjecaj na vrijeme provedbe i troškove. Koji je bio najizazovniji korak u implementaciji otvorenih podataka u Velikoj Britaniji? Koje isplative korake implementacije preporučite za BiH da ima transparentniju upravu i bolju javnu službu?
Postojala su dva izazovna područja. Jedno od važnijih i izazovnijih je bilo da se riješi pitanje odgovarajućeg otvorenog licenciranja i stvaranje otvorene vladine licence za te podatke. Teško je bilo napustiti koncept onoga što smo imali u Velikoj Britaniji, Crown Copyright koji njie omogučavao ponovo korištenje podataka. Proces prelaska na otvorenu vladinu dozvolu gdje ono što je objavljeno služi za ponovnu upotrebu i dostupnost je bila temeljna promjena. Ali što se tiče ostalih izazova, mislim da je definisanje standarda za ono što podrazumijevate pod podacima. Mi smo tome pristupili prilično davno, prije gotovo deset godina, kada tehnologija nije bila toliko sofisticirana, pa je za nas prilično izazovno postaviti ideju da možete otvoriti podatke. Ali podaci u PDF-u kojima su svi bili opsjednuti su učinili ponovnu upotrebu vrlo teškom. Vladalo je mišljenje u tom trenutku, da je to najbolji format jer se nije mogao promijeniti sadržaj, i da je to konačan proizvod. Međutim tada je vrlo teško bilo provaliti u PDF, a potom i podatke.
Dakle, postavljanje standarda temeljeno na Timu Bernersu Leeju standardu podataka s pet zvjezdica. Objašnjeno u cijelom javnom sektoru što je zapravo potrebno da bi podaci bili zaista spremni za ponovnu upotrebu i da su mašinski čitljivi. Mislim da je to bio jedan od izazovnijih ciljeva. Mislim da postoje razne stvari koje su nam pomogle u tome, uključujući uniformisani razvoj pod .gov.uk domenom vladinih stranica čime je prisiljen prelazak sa web stranica starijeg stila. Ali i tehnologije se mijenjaju. Razumijevanje koriniska se promijenilo pa je to pomoglo.
Vezano za BiH mislim da je bitna standardizacija podataka, razumijevanje podataka koje imate i kako ih prikazati na različite načine i učiniti to zaista upotrebljivo za krajnje koriniske. I pomoglo bi kad bi vlada mogla postaviti nešto poput metodologije ili standarda po kojima razne vlade i javne službe i agencije trebaju objavljivati podatke. Čak i ako bi to bilo na već staromodnom CSV formatu, a ne kao zaključanu Excel datoteku ili kao PDF datoteku. To bi bio ogroman korak naprijed. Implikacije troškova nisu velike za vladu. Više je trošak obuke osoblja i razumijevanja onoga što puštate, umjesto da vam za to trebaju nove tehnologije. I mislim da bi to bio pravac i koraci koje bi zaista trebali učiniti.
Hvala. U potpunosti se slažem s vama u vezi s formatima podataka. Imam nekoliko vrlo frustrirajućih trenutaka pokušavajući izvući podatke iz PDF dokumenata. Dakle, vlada Velike Britanije je broj jedan u svijetu kada su u pitanju transparentnost i otvoreni podaci. Možemo li reći da je to završen posao? Ako nije, šta bi se još moglo poboljšati kako bi bilo pristupačnije medijima, poduzetnicima i civilnom društvu?
Ne. To nije gotov posao. Mislim da je to jedna od stvari za koju bih se jako zalagala. Nikada nije dovršen proces transparentnosti rada vladinih službi. Mislim da politika uvijek igra ulogu u tome. Morate biti u stalnom nadgledanju i mislim da bi se neke stvari koje smo vidjeli u Velikoj Britaniji i SAD-u i utjecaj transparentnosti na rast lažnih vijesti i manipuliranje podacima i činjenicama, mogle uvijek dogoditi. Mislim da u Velikoj Britaniji to nije gotova stvar. I dalje imam razgovore s ljudima koje sam vodila prije deset godina. Navode kako ne mogu puštati podatke, jer ljudi to ne razumiju, ili je preteško, ili što bi moglo stvoriti pogrešan utisak ili tumačenje. To se još uvijek događa. I mislim da se tu radi o kulturi i razumijevanju da je nakon decenija čuvanja podataka puno teže ljudima sada puštati podatke u javni prostor. Tako da pojedini i dalje žele pokušati zaustaviti procese otvaranja podataka. Ako to ima smisla, još uvijek pružaju otpor. I dalje se navode različiti razlozi, bilo da predstavljaju rizik od reputacije ili sramote ili jednostavno ne žele da se o nečemu sazna. Tako da to nikad nije završen posao.
Stalni proces od kojeg svi imamo koristi. Da li biste iz otvorenih pravosudnih podataka istakli neke dragocjene prednosti i mogućnosti za preduzeća ili lokalnu ekonomiju i možete nam dati jedan primjer iz Velike Britanije?
Mislim da se to posebno odnosi na statistiku kriminala. Omogućeno je i razumijevanje i analiza vrste zločina u različitim oblastima i onoga što se može učiniti analizirajući te podatke. Takođe je pomoglo u podržavanju slučajeva i za policiju. Prikazana je i mislim da smo to nedavno mogli pogledati nakon pokreta Black Lives Matters koji se događao i u Velikoj Britaniji. Zbog toga sada možete pogledati neke od stvarnih socijalnih problema u kojima se događa rasizam i ponašanje različitih stvari. I koliko rasne motivacije stoji iza zločina u pojedinim područjima. Imamo sada te analize jer smo dobili te otvorene podatke. Pomoglo je da se nešto od toga ispliva na površinu, neka od tih ponašanja. Mislim da je to zaista bilo jako važno.
Tokom konferencija o otvorenim podacima u BiH bile su preporuke da se Bosna i Hercegovina recimo usredotoči na rješavanje trenutnih gorućih problema s otvorenim podacima i da se to koristi kao neku vrstu poticaja za ubrzanje procesa transparentnosti. Jedan od primjera je kada bi vlasnici preduzeća insolventne kompanije sa značajnim registrovanim digovanjima iz jednog dijela države mogli bez ikakvih zapreka registrirati drugu kompaniju u drugom dijelu. Čak bez dvostruke provjere ili bez posljedica. Imate li jedan sličan primjer gdje bi otvoreni podaci mogli spriječiti korupciju i očiglednu štetu javnom budžetu, zaposlenima i društvu u cjelini?
Dakle, mislim da je primjer za koji sam ranije spomenula gdje su svi podaci UK kompanija dostupni na jednom mjestu. I to nije samo lista kompanija. U njemu su navedeni direktori i njihove finansijske odgovornosti. Tako možete vidjeti je li direktor proglasio bankrot bilo gdje ranije i to je tamo zabilježeno. Mislim da je to nešto što smo u Velikoj Britaniji bili mnogo zainteresovani kako bi istjerali korupciju. I mislimo da nam je to omogućilo da povežemo te podatke sa onima o tome gdje vlada troši novac i ko dobiva vladine ugovore. I ne bih tvrdila da smo tu odradili dobro u posljednjih 12 mjeseci. Ali sigurno možemo vidjeti tok javnog novca i kao što ljudi često kažu ako želite razumjeti stvari morate pratiti tok novca. Sigurna sam da u Velikoj Britaniji trenutno postoji nekoliko vrlo dobrih primjera gdje se mogu pratiti veze tih firmi za podatke u zdravstvenom sektoru. Stvari poput kupovine lične zaštitne opreme ili neke druge osnovne stvari koje su bile potrebne u nedavnoj prošlosti. I uskoro će biti dodatno potrebne kako prelazimo u 2021. i potrebama vakcinacije i distribucije zdravstvenih usluga.
I naše posljednje pitanje. Trenutno ste angažirani u oblasti sa otvorenim podacima i digitalnom angažmanu vlade Velike Britanije. Pretpostavljam da 20 godina prije vaša trenutna funkcija nije ni postojala. Smatrate li da bi vlada za 20 godina mogla postati potpuno transparentna i u koju bi se formu i naziv funkcije vaš trenutni posao mogao razviti?
Moj prvobitni naziv posla kad sam počela raditi na ovome 10 godina unazad, je bio šef digitalnog angažmana. To je uključivalo stvari poput upotrebe društvenih medija ili stavljanja vlade na Twitter i komuniciranje na različite načine i koristeći svu tu vrstu tehnologije društvenih medija za poboljšanje rada vlade. Osim što objavljujem otvorene podatke i radim na tome, mislim da više ne razgovaramo o digitalnom angažmanu. I pitam se gdje će se riječ digital uklopiti u budućnosti. Mislim da je vjerojatnije da će biti nešto što će biti vezano za podaci i informacije. A informacije prenose razumijevanje, umjesto da se “zaglave” na konceptu digitalnog kao kanala. Mislim da će riječ digital nestati i da će se vratiti u vrstu podataka s naslovima posla, tako da nisam sigurna. Ali nešto poput tehnologije i podataka zvuči poput riječi koje će se za njih koristiti digitalno u opisu poslova. Ne želim predviđati budućnost, jer ću tako neizbježno pogriješiti i ne volim da bilo što pogrešno predvidim.
Slažem se. Hvala Eleanor. Bilo je zaista zadovoljstvo imati vas kao gošću i stručnjaka na polju otvorenih podataka i transparentnosti. Hvala želim vam ugodan dan.
