Kako javni podaci i digitalizacija mogu potaći ekonomski razvoj i inovacije u BiH?

Open Data BiH
Širite znanje

Prioritet u BiH: odrediti standard otvorenih podataka i definisati procese koji rezultiraju objavom javnih podataka u formatu koji omogućava jednostavnu analizu i ponovnu upotrebu. Koordinirano pristupiti procesima digitalizacije i otvorenih podataka kako bi se na efikasan način pokrenuli procesi digitalne transformacije i transparentnosti. 

Dzenan Buzadžić

Možda najpoznatiji primjer otvaranja vladinih podataka i kompletnih servisa prema javnosti je GPS. Otvaranje ovog servisa od strane US vlade imalo je ogroman utjecaj na razvoj ekonomija i poslovnih platformi na globalnom nivou. GPS servis u velikoj mjeri pomaže transport u svim formama prevoza, kopnom, morem i zrakom, zatim na poljoprivredu, hitne službe i mnogih drugih oblasti kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Možemo reći da je stvorena jedna globalna javna služba otvaranjem ove usluge. I mnogi drugi podaci mogu biti korisni ako se otvore za javnu upotrebu.

Šta su to otvoreni podaci i zašto su bitni?

Dostupni ili otvoreni javni podaci je praksa koja poticajno djeluje na transparentnost rada, odgovornost i stvaranje novih ekonomskih vrijednosti čineći vladine podatke dostupnima svima. Javne službe, uprava a i sami građani kreiraju ogromne količine podataka i informacija. Omogućavanjem pristupa ovim skupovima podataka, javne institucije postaju transparentnije i odgovornije prema javnosti i građanima. Time potiču upotrebu, obradu, ponovnu upotrebu i besplatnu distribuciju raznih skupova podataka. Time se pospješuje kvalitetnije poslovanja, inovacije i inovativne poslovne usluge usmjerene na kvalitetniji život građana. A svi želimo kvalitetniji život? Još ako u tome možemo pomoći podacima u čijem stvaranju svakako kao građani utičemo, tim bolje.

https://youtu.be/frPFDAvc15Q

Evo nekoliko primjera iz svijeta kako otvoreni podaci potiču razvoj i kvalitetniji život građana.

Open data borba protiv klimatskih promjena i za kvalitetniji javni prijevoz

Konceptu otvorenih podataka pridružile su se i velike firme kao Amazon i Google. Na primjer, Brazilski nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE) pruža informacije o krčenju šuma, kao i korištenju zemljišta, na osnovu slika daljinskog snimanja, iz svemira. Trenutna politika otvorenih podataka koju su usvojile mnoge svemirske agencije i vlade širom svijeta pružala je pristup petabajtima slika daljinskog istraživanja. Da bi se pravilno obradile ogromna količina slika, predložene su i razvijene nove tehnologije zasnovane na tehnologijama u oblaku i sistemima velikih podataka (cloud computing and big data). U ovom projektu su snage udružile svemirske agencije i infrastruktura Amazon Web Services (AWS) kako bi poboljšali istraživanje i kvalitetnije upravljanje zemljištem i praćenje šumskog pokrivača.

Transport u velikim gradovima je uvijek bio izazov, kako za učesnike korisnike usluga tako i za one koji rade i upravljaju javnim transportom. Od kako je područje grada Londona otvorilo podatke o kretanju svojih transportnih jedinica mnoge firme su to iskoristile i razvile svoja rješenja za transport po tom velikom gradu. Na stranici Transporta za London možete pronaći razne vrste podataka. Na primjer, tu se nalaze i podaci o trajanju kretanja pješaka od zadate lokacije do stanice javnog prijevoza, koordinate i rute biciklističkih staza, podaci o trenutnom kretanju metro linija koji se ažuriraju svakih 30 sekundi itd. Za potencijalnog developera je neophodno da se registruje kako bi dobio pristup podacima putem API identifikacije i ključa (API definiše interakcije između više softverskih posrednika). Nakon toga se može razviti aplikacija koja recimo omogućava pregled najbržih opcija za dostavu hrane na zadatu kućnu adresu. Poslušajte i razgovor o otvorenim podacima gdje naša sugovornica Eleanor Stewart govori o otvorenim podacima u sektoru transporta kao velikom poticaju razvoja biznisa u UK.

Kako otvoreni javni podaci utiču na razvoj društva

Dostupni javni podaci su sve manje trend politike, a više potreba mnogih društava da se efikasnije nosi sa izazovima sadašnjosti a i budućnosti. Mnoge vlade širom svijeta tako promovišu i uspostavljaju transparentnost, odgovornost i stvaranje novih vrijednosti (biznis). Kada su vladini podaci dostupnima svima, uprava, firme pa i društvo u cjelini može donositi kvalitetnije odluke i javne politike. Javna tijela proizvode i naručuju ogromne količine podataka i informacija u svakoj državi pa i lokalnoj zajednici. Počev od jednostavnih senzorskih koliko je biciklista prošlo pored mjerne tačke do onih složenijih o aktivnostima u sektorima u industriji i njihov uticaj na ekonomske politike. Dostupnost i prvih i drugih omogućava stvaranje novih vrijednih informacija i aktivnosti. Potičući upotrebu, ponovnu upotrebu i besplatnu distribuciju skupova podataka, vlade promovišu stvaranje novih poslovnih aktivnosti i inovativnih usluga koje su usmjerene na građane.

Mnogi podaci su stvoreni i od strane samih građana i smatraju se otvorenim. Na primjer Google mapa nam prikazuje lokalne poslovne subjekte, kao i nivo kvaliteta usluge. Pojedine lokalne zajednice u razvijenim zemljama posjeduju kvalitetnije uvezane informacije o registraciji i mapama gdje se može analizom utvrditi koliko je kvalitetna odluka recimo pokrenuti pekarsku radnju u dijelu grada u kojem ne postoji niti jedna, a poznato je da se u najbližoj stvaraju gužve prilikom perioda većeg prometa. Ta vrsta podataka kada bi bila javno dostupna bi olakšala analizu i pripremu poslovanja.

Mnogi podaci mogu biti korisni kako za poslovne subjekte tako i za pojedince i lične odluke. Recimo ako ste potencijalni student pedagogije i ako vidite da trend upisivanja novih učenika na vašoj teritoriji opada nekoliko godina unazad možete detaljnije razmisliti o oblasti vašeg budućeg usavršavanja i razvoja. Možda biti nastavnik i nije tako dobra ideja na trenutnoj lokaciji ako niste spremni na promjenu mjesta stanovanja.

Trenutno stanje za(o)tvorenih javnih podataka u BiH

Početkom decembra 2020 održana je virtualna konferencija o otvorenim podacima u BiH. Diskutiralo se kako podatke iz registratora i fioka pretvoriti u lako dostupne i spremne za daljnju obradu. Prezentirana je i “Procjena spremnosti za otvorene podatke u Bosni i Hercegovini” u kojoj je istaknuto nepostojanje političke volje za otvorene podatke. Tu su ii organizacijski izazovi nepostojanja odgovornih pojedinaca ili agencija koji bi definisali standarde ili koordinirali aktivnosti kojima bi se dostupni podaci kvalitetno otvarali. Dominira mišljenje institucija da su ustanove vlasnice podataka. Što je paradoks imajući u vidu ko su izvori samih podataka tj. građani. Kako svojom interakcijom sa organima uprave tako i u krajnjoj instanci plaćanjem poreza i doprinosa koji financiraju te iste ustanove, javnu službu i agencije.

Kvaliteta upravljanja javnim sredstvima pa tako i podacima govori i činjenica da će firma iz BiH prije razviti neko transportno digitalno rješenje za područje Londona nego za lokalnu zajednicu u kojoj se obavlja razvoj mobilne aplikacije.

Institucije koje objavljuju podatke to rade na prilično hektičan način tako da pojedine službe objavljuju podatke u PDF formatu što se može iskoristiti samo za štampu, dok neke objavljuju u sklopu starijih statističkih aplikacija koje su teško razumljive običnim korisnicima, pa i medijima.

Neophodno je više uraditi kako na objavi podataka tako i na edukaciji u kvalitetnijoj prezentaciji podataka građanima. Ovom prilikom zahvaljujemo se i kao digitalni medij, a i kao građani na organizaciji ove vrste konferencije Njemačkim Saveznom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj, Vladi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i Uredu koordinatora za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini.

Kako unaprijediti dostupnost javnih podataka u BiH

Jedan od važnih zaključaka konferencije je uključivanje u proces otvorenih vladinih podataka pored stručnjaka iz javne uprave, predstavnike akademska zajednica, firmi koje se bave razvojem rješenja sa podacima, kao i predstavnike medija i samih građana kao krajnjih “vlasnika” i korisnika tih podataka.

Potrebno je raditi na uspostavljanju standarda otvorenih podataka kako bi se isti mogli koristiti i u mnogo kompleksnijoj obradi gdje se spajaju i analiziraju podaci iz više agencija istovremeno.

Neophodno je iskoristiti i procese digitalne transformacije kako bi se na efikasna način unaprijedili interni procesi, servisi građanima uz kreiranje otvorenih podataka kao standardne prakse. Sadašnja dostupna tehnologija bi i sa podacima u CSV formatu omogućila kvalitetniju obradu, analizu i odluke raznih aktera u društvu. Naravno potrebno je dugoročno težiti objavi podataka sa 5 zvjezdica kako bi ih i ljudi, algoritmi i aplikacije mogli kvalitetno koristiti. Potrebno je regulisati i podatke koji se prikupljaju raznim senzorima kako u transportu, mjerenjima kvalitete zraka, vode, tako i u sve pristupačnijim tehnologijama pametnih kuća i gradova.

Kao primjer uspješne upotrebe otvorenih podataka u kontekstu novih društvenih i poslovnih vrijednosti je i mobilna aplikacija koja pruža informacije o zagađenosti zraka u odabranim gradovima za koje su ti podaci dostupni. Aplikacija “Zrak” koristi podatke raznih senzora o zagađenosti zraka u bh. gradovima. Naime, Tarik Dahic, Softverski inženjer u Bicom Systems je u slobodno vrijeme razvio aplikaciju i za sada je samo dostupnu na Apple uređajima. Obavili smo kratki razgovor sa Tarikom na Linkedin platformi kako bi istakli odličan primjer kako pojedinac može uzeti stvar u svoje ruke:

Šta te je navelo da sam kreneš u realizaciju ideje kreiranja mobilne aplikacije koja informira o kvaliteti zraka?

Tarik DahicŽivim u Tuzli i već dugo vremena u periodu kada je hladno i kada se loži dolazi do pogoršanja kvalitete zraka. Ja kao pojedinac ne mogu ukazati na problem zagađenja zraka ali ako napravim aplikaciju koja će moći pokazati drugima ljudima a i meni da je napolju zrak loš onda kao veća grupa ljudi možemo uticati na vlast. Isto tako želja mi je bila da postoji jednostavno i korisno rješenje koje mogu koristiti kako bi znao kakav je kvalitet zraka. Tog rješenja nije bilo pa sam odlučio napraviti svoje.

Koliko vremena je trajao razvoj aplikacije i ko je sve učestvovao?

Tarik DahicKada se sve zbroji razvoj aplikacije je trajao oko mjesec dana. Nakon posla ja bi određenim danima u sedmici radio na aplikaciji i na serveru koji uslužuje podatke aplikaciji.

Kako si pronašao izvore podataka koje koristiš, koji su to izvori i u kojem formatu?

Tarik DahicPodaci koji se trenutno koriste su sa stranice aqicn.org koja je ekspozirala pristup njima. Ova stranica agregira podatke sa raznih mjernih stanica u BiH a koje su u vlasništvu Federalnog Hidrometeorološki Zavoda i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice. Trenutno su aktuelne i DIY mjerne stanice pa je u planu i podrška za takve stanice čiji podaci se mogu preuzeti sa drugih providera.

Šta ti je sve bilo potrebno kako bi dobio podatke i pristup za svoju aplikaciju?

Tarik DahicProces je bio vrlo jednostavan. Dakle, potrebno je priključiti se aqicn.org platformi i preuzeti API ključ koji služi za autorizaciju kada želimo preuzeti podatke sa ove platforme. Nakon toga, potrebno je mapirati gradove i početi preuzimati podatke.

Koji su budući planovi upotrebe i razvoja aplikacije?

Tarik DahicPlaniramo ubaciti dodatne statistike i preglede indeksa kvalitete zraka. Pošto jako mali broj ljudi koristi iOS uređaje u BiH u planu je i širenje na druge platforme kao što su Android i Web. Dosta kolega i prijatelja se javilo koji mogu pomoći tako da ćemo vjerovatno zajedničkim snagama napraviti i za druge platforme i time imati veću pokrivenost u BiH.

Budućnost otvorenih podataka

Dok se u Bosni i Hercegovini bavimo otvorenim podacima razvijene ekonomije su se počele baviti otvaranjem algoritama i otvorenom umjetnom inteligencijom (open AI). Otvaranje algoritama i umjetne inteligencije može potaknuti dodatni razvoj, ali i odgovoriti rizicima pristranost algoritama.

Za BiH je važno da užurbano nastavi i primjeni neophodne standarde kako bi potakla razvoj digitalne ekonomije ili recimo sektor poslovnih servisa koji bi mogao efikasno koristiti podatke i od njih kreirati novu ekonomsku vrijednost. Da zaključimo. Za kvalitetnu implementaciju otvorenih vladinih podataka neophodno je:

  • Politika i praksa javnih podataka će biti jasno vođena od strane javnosti, javnih i poslovnih potreba uključujući i vrijeme i oblik objavljenih podatka,
  • Javni podaci će se objaviti za ponovnu upotrebu tj. u mašinski čitljivom formatu,
  • Javni podaci bit će objavljeni pod otvorenom licencom koja omogućava besplatnu ponovnu upotrebu, uključujući komercijalnu ponovnu upotrebu,
  • Javni podaci će biti dostupni i lako ih je pronaći putem jedne jednostavne pristupne web ili mobilne točke (recimo: podaci.gov.ba),
  • Javni podaci će biti objavljeni koristeći otvorene standarde i relevantne preporuke W3C.

Sada je sve do nas i naših podataka.

 


Širite znanje