Kako će izgledati pametni javni prevoz? Komplikovano ali učinkovito.

07/03/2021

Širite znanje

Pandemija je utjecala da više mislimo na kretanje, gužve u prijevozu, okoliš, putovanja i naš način života. Javni gradski transport ubrzano dobiva nove aplikacije, vozila i obrasce rada koje će oblikovati budućnost javnog prevoza i mobilnosti

Mnogi koriste javni prijevoz. Tramvaji, trolejbusi, autobusi, i metro linije su posebno korisne u gradskim sredinama gdje se svakodnevno prevozi veliki broj ljudi. No, pandemija koronavirusom nam je više usmjerila misli na brigu prema okolini i kako putujemo i čime. Na primjer, tokom 2020 godine autom sam prešao 70% manje nego prijašnjih godina. Gorivo koje sam natočio početkom marta 2020. mi je trajalo do kraja ljeta. I mnogi drugi imaju slična iskustva i počeli su se pitati vrijedi li plaćanje registracije, osiguranja i servisa za auto koji je ogromnu većinu vremena parkiran u garaži?

Naravno, postoje i vrste transporta koje su povećale svoj obim posla. Prijevoz paketa i pošiljki je porastao tokom pandemije. Rast online kupovine je povećao potražnju za vozačima dostavnih vozila. Na žalost, u isto vrijeme mnogi članovi posade avio prijevoznika su ostali bez posla.

Tokom strogih mjera izolacije javni transport je ostao u funkciji. Pojedini su prilagodili pravila novonastaloj situaciji i recimo onemogućili prijem putnika na prednja vrata gdje se nalazi vozač autobusa. Pravilo je da se u sredstva javnog transporta ne može uči bez maske i da se ograniči broj ljudi na broj dostupnih sjedećih mjesta. Mnogi su izbjegavali javni prijevoz upravo zbog eventualnih gužvi. Ovisno od grada i države mjere su bile različite. Prihodi urbanih uprava su također bili pogođeni utjecajem pandemije i padom broja putnika. Ovisno od modela poslovanja neke su javne transportne firme prošle bolje. Recimo, ako je odnos broja pretplate na godišnjoj i mjesečnoj osnovi veći od broja prodanih dnevnih karti, takve firme su prošle financijski bolje od onih gdje su prihodi više bazirani na dnevnoj kupovini karata.

Pred javnim transportom su veliki izazovi. Tijekom pandemije dokazana je održivost, a tehnološki napredak i nastavak migracije stanovništva prema lokacijama gdje je veća ponuda poslova nameće potrebu daljnjeg razvoja ovog vida transporta. Treba imati u vidu i novi trend rada od kuće gdje će se smanjiti prijevoz prema centralnim gradskim zonama i kancelarijama u velikim poslovnim zgradama. U nastavku navodimo nekoliko značajnih aspekata tehnološkog i poslovnog razvoja koji će imati utjecaj na javni prijevoz u budućnosti pametnih gradova.

Putovanja kroz cijevi sa vakumom – Hyperloop

Hyperloop je oblik transporta koji je trenutno u razvoju gdje se putnici mogu kretati brzinom i do preko 1000km/h. Prijevoz se odvija u kabinama koje obavljaju transport unutar cijevi sa niskim pritiskom, iznad ili u tunelima ispod zemlje.

Razlika između Hyperloop-a i tradicionalne željeznice ili tramvaja je što se putnički prijevoz odvija kroz cijevi ili tunele iz kojih je uklonjen veći dio zraka kako bi se smanjio otpor i trenje.

Drugo, umjesto točkova poput onih na šinama ili na automobilima, kabina ili vagoni bi plutali na zračnim skijama, koristeći istu ideju kao stolovi za hokej, ili koristeći magnetsku levitaciju.

Pobornici Hyperloop ističu da bi sa vremenom mogao biti i jeftiniji a i manje zagađujući drugih vidova transporta. Hyperloop bi se mogao koristiti za brzi prijevoz između gradova udaljenih do 1500 km smanjujući gužve na putevima.

Pristalice tvrde da je i znatno bolji od brze željeznice. Energetski je učinkovitiji jer na zahtijeva kontinuirano napajanje vagona koji mogu saobraćati svakih 30 sekundi. Zbog svoje velike brzine mogu biti više poput usluge na zahtjev. Ako sve bude išlo po planu prvi funkcionalni HyperLoop će povezati Dubai i Abu Dhabi, Popularno poznat kao Hyperloop Dubai ili Virgin Hyperloop One. Ovaj projekt koji košta više milijardi dolara smanjit će vrijeme putovanja putnika između Dubai i Abu Dhabi sa sat vremena ili na nevjerojatnih 12 minuta.

Jedan od glavnih pobornika ideje je i Elon Musk koji je istakao da “Tuneli ispod gradova sa autonomnim električnim automobilima izgledat će kao warp pogon.”

Autonomni autobusi i budućnost urbane mobilnosti

Tokom 2020. godine počelo je testiranje autonomnih vozila u stvarnim uslovima u nekoliko gradova u Europi. Testiraju se mini busevi koji nude sveobuhvatnu uslugu autonomnog prijevoza do zadnje stanice prijevoza.

Projekt FABULOS (u prijevodu – budući automatizovani autobusni operativni sistem na gradskom nivou) koji financira EU, sprovest će pilot projekt u Gjesdalu (Norveška), Helsinkiju (Finska) i Talinu (Estonija). Isto testiranje će također biti pokrenuto u Lamiji (Grčka) i Helmondu (Holandija) gdje će se autonomni autobusi pridružiti postojećim organizacijama javnog prijevoza.

Autonomni transportni sistemi mogu voziti normalnom gradskom brzinom, bez operatera ili vozača u složenom sistemu gradskog prometa, dok se suočava i sa neočekivanim preprekama u svim vremenskim uvjetima.

Sistem sa autonomnim busevima je fleksibilniji, sa mogućim brzim prilagodbama novonastalim situacijama uz ekološki prihvatljiviji prijevoz. Autonomna rješenja uključuju i konstantno prikupljanje informacija u stvarnom vremenu o lokaciji, ostalim linijama (željeznica, drugi autobusi, tramvaji, metro) kako bi se osigurale neprimjetne i sigurne promjene u transportu. Testiranje obuhvata i potpunu integraciju u postojeći sistem javnog prijevoza navedenih gradova gdje se testira i skalabilnost kako bi se po potrebi brzo i jednostavno širio ili smanjivao promet ovisno o potrebi.

Automobili u gradskim zonama

Privatni automobili i dalje dominiraju gradskim prijevozom. Najviše iz razloga što mnogi građani žive i često rade u raštrkanim prigradskim naseljima, i jer je stanovanje u centru grada postalo preskupo. U takvim gradovima manje ljudi hoda i vozi bicikl, zbog velikih razdaljina, a upotreba javnog prijevoza je manja.

Upotreba privatnog automobila je u laganom padu od 2010. godine iako je to teško zamisliti jer smo konstantno suočeni sa gradskim gužvama. Odličan primjer je Istanbul. Automobilom vožnja do aerodroma iz centra grada često duže traje od samog leta od Istanbula do Sarajeva. Iako se mnogima čini da se gužve na ulicama Istanbula ne smanjuju zamislite da se nije razvila mreža metro linija u zadnjih 20 godina koja dnevno preveze u prosjeku oko 1,36 million putnika!

Život tokom 2020. godine je dodatno ukazao na činjenicu da je posjedovanje automobila često nedovoljno iskorištena imovina koji posjedujemo. Lično sam tokom devet mjeseci 2020. samo jednom napunio rezervoar gorivom jer se dnevna potreba ličnog prijevoza vozilom svela na sedmični odlazak u kupovinu u lokalni granap. I tu se autom išlo često da bi se, eto, provozalo i da motor malo radi. Sve to vrijeme smo plaćali osiguranje, putarinu i amortizaciju. Mnogi su sebi postavili pitanje zašto plaćati nešto što 95% vremena bude parkirano?

Sve rašireniji dijeljeni prijevoz i porast mobilnosti kao usluge (MaaS)

Odgovor na racionalno korištenje i posjedovanje vozila su ponudile razne usluge iznajmljivanja putem jednostavnih aplikacija. Možete iznajmiti auto za nekoliko eura i obaviti posao. Ako vam vozilo treba tek ponekad da bi otišli na izlet više se isplati koristiti usluge poput share-now gdje možete iznajmiti razne vrste modela BMW i Mercedesa putem mobilne aplikacije. Sličnu uslugu nudi i Eloop sa fokusom na električna vozila za one kojima je briga o okolišu važna.

U USA postoji i servis sa kojim ako posjedujete vozilo, prijavite ga na platformu Turo gdje kao vlasnik možete zarađivati iznajmljivajući auto dok ga ne koristite.

Registrovan je i rast dijeljenog individualnog prijevoza putem bicikla i električnih skutera kao što su eBike i BeeBee. Ovi vidovi transporta pozitivno utiču kako na efikasnost gradskog prijevoza, tako i na smanjenju zagađenosti u gradskim sredinama a i ukupnom zdravlju gradskog stanovništva koji se bori sa pretilošću i nedostatku fizičkih aktivnosti.

Mnogi čudno gledaju na paradoks da se pojedinci prevezu velikim skupim automobilima do fitnes centra kako bi tamo vježbali jedan sat. Ako bi samo vozili istu razdaljinu biciklom ili trčali, uštedjeli bi priličnu svotu novca, a doprinijeli čistom okolišu u svom gradu.

Novi oblici mikromobilnosti, poput električnih skutera i zajedničkih bicikala, će bolje povezati ljude sa javnim prijevozom, smanjiti oslanjanje na privatne automobile i bolje iskoristiti putnički prostor, uz smanjenje zagađenja (posebno s poboljšanjem životnog vijeka vozila). Mikromobilnost je sve popularnija, ali se često suočava i sa otporom, što se vidi u ponekad zategnutim odnosima između lokalnih vlada i kompanija koje iznajmljiuju e-skutere.

Digitalizacija usluga u gradskom prijevozu

Mnogi veliki gradovi već nude mobilne aplikacije na kojima imate sve neophodne informacije o prijevozu. Linije saobraćaja kao što su metro, tramvaji, trolejbusi, autobusne linije, taksi, Uber, biciklističke i skuter staze, gradske željeznice i naravno auto rute su dostupne na jednoj aplikaciji. Na istoj aplikaciji imate i opcije kupovine karti za gradski prijevoz kao i da platite usluge najma skutera ili Uber prijevoza. Sve postaje jednostavnije i bez kontakta. Često se sjetim svoje prve UBER vožnje u Washington DC kada sam tražio (valjda iz navike) novčanik i novac da platim vožnju. Uber vozač me je gledao sa smješkom. Skratio mi je muke rekavši da samo trebam izaći i da je usluga plaćena putem aplikacije.

Na primjer, u Helsinkiju, Finska, aplikacija za mobilnost kao uslugu (MaaS), Whim, je jedna od prvih platformi za integriranu, multimodalni mobilnost. Od 2016. godine stanovnici Helsinkija koriste Whim za planiranje i plaćanje svih vrsta javnog i privatnog prijevoza unutar grada – bilo vozom, taksijem, autobusom, dijeljenjem automobila ili biciklima. I drugi gradovi slijede ovaj model, kao recimo Beč, sa svojom WienMobile aplikacijom.

Uvode se i digitalne vozačke dozvole. Digitalna vozačka dozvola je digitalna kopija vozačke dozvole koja se može pohraniti na pametni telefon. U pojedinim državama u USA vozači mogu pohraniti podatke o svojoj digitalnoj vozačkoj dozvoli u aplikaciju VerifyYou, koja omogućava korisnicima da ovjere digitalni dokument s odgovarajućom državnom agencijom.

Digitalne vozačke dozvole ne samo da su jednostavnije za građane, već bi mogle smanjiti i prevare jer su manje podložne krivotvorenju ili neovlaštenom pristupu od papirnih dozvola. Oni također omogućavaju agencijama za provođenje zakona da brzo i sigurno pregledaju podatke pojedinca i potvrde njihov identitet.

Kako se može unaprijediti javni prijevoz?

Javni prijevoz je u većini slučajeva u rukama javnih tj. gradskih uprava gdje način rada i prihvatanja inovacija određuje nivo napretka i unapređenja. Često je izvor problema u politici i načinu upravljanja javnih firmi. Kako bi se javni transport razvijao neophodna je jasne vizija i plan koji donosi i vodi samo rukovodstvo javnih transportnih kompanija.

Saradnja sa privatnim sektorom može pozitivno utjecati na prihvatanje promjena i inovativnija rješenja. Mnoge gradske uprave kreiraju javna-privatna partnerstva pomoću kojih uspostavljaju tzv. “Sandbox” ili konkretnije “Urban Movement Labs” gdje se stručnjaci igraju i testiraju nova rješenja u javnom saobraćaju.

I javni i privatni sektor imaju različite uloge u dizajniranju gradskog sistema za mobilnost. Nema svaka javna firma za javni prijevoz mogućnosti, resurse ili sredstva da samostalno ostvari svoje ciljeve mobilnosti. Tu privatni sektor može pomoći pružajući stručnost i resurse koji nedostaju. Izazov je uravnotežiti višedimenzionalnu ulogu javnog sektora – kao stratega, organizatora, regulatora, operatera i još mnogo toga – sa učinkovitim angažmanom privatnog sektora.

Jasno je da tehnologija može biti bolje iskorištena, ali je neophodno kvalitetno spojiti i organizirati tehnološke, poslovne i transportne stručnjake kako bi uspostavili kulturu rada gdje je cilj rješavanje problema bez klasičnih odgovora na nove inicijative “Dobra ideja, ali …”.

Izazov je uspostaviti organizaciju kako bi se pronalazile nove ideje i unaprijedio javni transport bez pronalaženja izgovora da se zadrži postojeći način rada i izbjegnu neminovne promjene i digitalna transformacija javnog prijevoza.

Pored organizacijskog aspekta koji je preduslov za inovacije i digitalnu transformaciju javnog prijevoza i mobilnosti neophodno je i iskoristiti nove tehnologije na odgovarajući način.

Umjetna inteligencija koja uključuje razne senzore za računarski vid, prepoznavanje govora i prirodni razgovor kao i mašine koje se uče vremenom – imaju potencijal da poboljšaju gotovo sve aspekte današnjeg ekosistema mobilnosti. AI može omogućiti inteligentne transportne sisteme, od upravljanja saobraćajem i pametne signalizacije do poboljšanja sigurnosti na cestama, rasporeda tranzita i informacija u stvarnom vremenu za putnike.

Na primjer, u Pittsburgh-u se eksperimentira sa semaforskim sistemom koji se pokreće pomoću AI i koji se prilagođava trenutnim uslovima. Umjesto da slijedi unaprijed programirani obrazac, kompjuterski vid i radari omogućavaju sistemu da vidi vozila koja dolaze iz svih pravaca. Ovi podaci o prometu pokreću prediktivni model koji se koristi za modificiranje obrazaca prometne signalizacije u stvarnom vremenu. Grad je ovaj sistem prvo instalirao na 50 raskrsnica a sada planira povećati do 150. Sistem je pomogao smanjiti vrijeme putovanja u prosjeku za 25%.

U uvezanom svijetu koji pokreće Internet stvari (IoT), planeri transporta i kreatori politika imaju pristup velikoj količini podataka. Planeri i kreatori politike mogu koristiti napredne mogućnosti modeliranja i simulacije kako bi ove podatke koristili za testiranje novih transportnih rješenja u digitalnim okruženjima koja dupliraju stvarne uvjete. Tzv. digitalni blizanci bi se mogli koristiti za pokretanje simulacija zasnovanih na stvarnim uslovima u gradskom saobračaju, autoputevima i naplatnim rampama, između objekata i slično kako bi se testirali novi modeli u virtualnom kontekstu.

U svijetu stalnih promjena, profesionalci i lideri u javnom transportu trebaju biti intuitivniji – da osjete i odgovore na nove tehnološke prilike, društvene izazove i potrebe građana čim se pojave. Naravno to uključuju i otvoreniji pristup prema rješenjima koja koriste podatke i nove tehnologije kako bi se uhvatili u koštac sa novim i dugotrajnim transportnim izazovima.

Izvori:

Širite znanje

Inovacije

| Tags: javni prevoz