Novo istraživanje Ipsos-Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje značajan porast povjerenja u vakcinaciju protiv COVID-19. 89% posto ljudi u Brazilu kaže da su spremni za vakcinaciju, a povjerenje je također vrlo visoko u Italiji, Kini i Španiji. Povjerenje u vakcine najviše je poraslo u Italiji.
Nivo povjerenja u vakcine je tema od kada iste i postoje. Spasile su milijone života. Činjenica je, preko koje, čini mi se, olakom prelazimo. Mogi ljude se proglase herojima kada učine neko hrabro djelo i spase nečiji život. Realno, zdravstveni radnici to rade na dnevnoj osnovi. A oni koji razvijaju vakcine protiv određene bolesti su zaslužni za spašavanje mnogo života. Često to prođe nazapaženo u javnosti. Nekako se podrazumijeva. Stoga je pohvalno da se ipak prepozna napor naučnika koji rade na unapređenju našeg zdravlja, a tamo su negdje u laboratororiji i nisu baš vidljivi u javnosti.
Pandemija je uticala da sada mnogi znaju puno više o virusima, varijacijama, raznim vrstama vakcina, načinima liječenja i zaštiti kako bi preživjeli pandemiju i nastavili normalan život. Pojedinima je teže naći balans između trenutne zdravstvene krize i života kojeg smo imali prije pandemije. Razumljivo je. Teško se navikavati na novo i mijenjati uhodane rutine.
Recimo, odgovornima u javnoj upravi je teško zamisliti da umanje ili preraspodijele primanja koja odgovaraju smanjenju priliva od poreza ali je prilično lako prihvatiti da je čitavim industrijskim sektorima promet pao preko 50%. Kada se desi suprotno tj. rast prihoda od poreza, nova zapošaljavanja i rast primanja u javnom sektoru se dešavao kao normalna i logična pojava. Teško je prihvatiti da možemo pojedinačno utjecati na šira dešavanja. No, da se vratimo vakcinaciji.
Prihvatljivost vakcina prije pandemije i tokom 2020. godine
Kao i za sve farmaceutska sredstva koja ljudi koriste postojie i nuspojave vakcinacije. Pojedine nuspojave utiču na zabrinutost javnosti kao i na samo prihvatanje vakcinacije. Nismo sigurni jel zabrinutost apsolutno veća ili se čini takvom zbog utjecaja društvenih mreža ali je evidentno da postoji ii utiče na sam proces vakcinacije. Nivo prihvatljivosti vakcija varira. Pojedina društva iskazuju više skepticizma od država gdje je prihvatljivost vakcina u velikoj večini.
Tokom razvoja vakcina u 2020. godini protiv korona virusa COVID-19 radilo se istraživanje i ispitivanje javnosti o stepenu prihvatljivosti vakcina. Anketirano je 13.426 ljudi u 19 država kako bi se utvrdio nivo prihvatanja, kao i faktori koji utječu na prihvatanje vakcina.
Osnovna demografija ispitanika je bila:
- Iz 19 država koje čine oko 55% globalne populacije,
- Žene su činile 53,5% populacije u istraživanju,
- 63,3% učesnika je zarađivalo više od 32 USD dnevno,
- 36,3% učesnika ima univerzitetsku diplomu,
- 62,4% ima između 25 i 54 godine.
Generalno, 71,5% učesnika navelo da bi vrlo ili donekle vjerojatno prihvatili vakcinu protiv COVID-19. Interesantan je utjecaj poslodavaca gdje se 48,1% izjasnilo da bi prihvatilo preporuku poslodavca da se vakcinišu. Razlike u stopama prihvatanja kretale su se od skoro 90% u Kini, do malo manje od 55% u Rusiji. Oni ispitanici koji su prijavili veći nivo povjerenja u informacije iz državnih izvora, iskazali su vjerovatniju prihvatljivost vakcina i poslušali bi savjet svog poslodavca da to učine.
Učesnici koji su zarađivali više od 32 dolara dnevno imali su 2,18 puta više pozitivnih odgovora na opću prihvatljivost vakcina od ljudi koji zarađuju manje od 2 dolara dnevno. Viši nivo obrazovanja takođe je pozitivno povezan sa prihvatanjem vakcina o oba pitanja. Uticaj broja kritičnih slučajeva i smrtnosti na milion populacije države su direktno povezani s većom vjerovatnoćom prihvatanja vakcine. Učesnici iz država sa srednjom i velikom brojem kritičnih slučajeva i smrtnosti su više iskazali pozitivnu prihvatljivost prema vakcinama.
Uočena je i povezanost starosti s prihvaćanjem vakcina. Stariji ljudi su se vjerovatnije prijavili za vakcinaciju, dok su mlađi ispitanici vjerojatnije prihvatili preporuku poslodavca o vakcini. Učesnici istraživanja sa višim primanjima najvjerovatnije će prihvatiti vakcinu od onih s nižim primanjima. Ovi podaci mogu pomoći vladama, zdravstvenim radnicima i organizacijama da efikasnije komuniciraju program vakcinacije protiv COVID-19.
Nizak nivo spremnosti da prihvatanja vakcinacije pritiv COVID-19 zabrinjava. Zemlje u kojima je prihvatanje iznad 80% su azijske države s velikim povjerenjem u centralne vlade (Kina, Južna Koreja i Singapur). Takođe je uočena relativno visoka tendencija prihvatanja u zemljama sa srednjim dohotkom, kao što su Brazila, Indija i Južna Afrika. Ako se i dok se uzroci ovih varijacija u prihvatanju COVID-19 vakcina ne riješe, razlike u pokrivenosti vakcinom među državama mogu odgoditi globalnu kontrolu pandemije kao i povezani društveni i ekonomski oporavak kojeg svi očekujemo.
Prihvatljivost vakcina u Aziji 80%, a u Europi?
Spremnost građana da se vakcinišu varira po državama, od pragmatizma do totalnog skepticizma. Recimo u Njemačkoj u prvih sedam dana programa imunizacije obavljeno više od 200.000 vakcinacija, dok je Francuskoj obavljeno samo nekoliko hiljada.
Britanci su najviše naklonjeni vakcinaciji gdje je vlada poduzima ozbiljne korake kako bi što prije vakcinisala kompletno stanovništvo.
Italija je u prve dvije sedmice od početka imunizacije vakcinisala rekordnih 718.797 ljudi. I to sa stilom. U cijeloj zemlji trebalo da bude otvoreno 1.500 centara za vakcinaciju dizajnirani od strane arhitekte Stefana Boerija. Paviljoni napravljeni od ekoloških materijala, sa jagorčevinom na krovu. Jgorčevina je simbol talijanske kampanje vakcinacije (V-Day) gdje skoro 70% stanovništva u Italiji želi biti vakcinisano.
Spremnost za vakcinaciju u Austriji varira. Gotovo polovina stanovništva bila je spremna za vakcinaciju do jeseni. U međuvremenu, taj broj je pao je na otprilike trećinu. Broj onih koji su “sasvim sigurni” da se žele vakcinisati protiv korone je samo 17%.
Skoro 60%o Šveđana ima jake rezerve prema vakcinaciji ili odbija da primi vakcinu.
Na jugu Europe, u Španiji, 70% stanovništva se želi vakcinisati. Na to se u Španiji gleda pragmatično i udio standardnih cijepljenja je među najvišim na svijetu. Prema statistikama OECD-a, oko 55% starijih od 65 godina vakciniše se svake godine protiv gripe, dok se u Njemačkoj vakciniše 35% ljudi u istoj starosnoj skupini. Španija evidentira građane, koji ne žele primiti vakcinu protiv korone. Evidentiraju se u posebnom registru koji nije javno dostupan, ali bi podaci, ako zatreba, bili dostupni “europskim partnerima”.
Češka i Slovačka imaju zajedničku istoriju, kao i skepticizam u pogledu vakcinacije protiv korone koji je podjednako velik. Prema istraživanju Slovačke akademije nauka, procenat odbacivanja vakcinacije u obje zemlje je oko 45%.
Ankete u 2021. pokazuju da povjerenje u vakcine raste
Kako se pandemija ne smiruje, a pojavljuju se nove opasnije varijacije virusa, povjerenje u vakcine raste. Najviši rast povjerenja je zabilježen u Italiji u kojoj se sada želi vakcinisati preko 85% stanovništva. Najmanji rast povjerenja od istraživanja u 2020. godine zabilježen je u SAD i Rusiji, 2-3%. Od ispitanih država, stanovnici Rusije su izrazili najmanju spremnost za vakcinaciju, 42%.
Kako vakcinacija u mnogim državama počinje utjecati na širenje zaraze, hospitalizaciju i smrtnost, ljudi ne samo da postaju sigurniji u vakcinaciju, već kažu da ne bi oklijevali.
Na pitanje Ipsosa kada će dobiti vakcinu, u većini anketiranih zemalja većina je odgovorila “odmah”.
Izvori
- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7573523/
- Kakva je spremnost na vakcinaciju u Evropi
- Confidence in COVID-19 vaccines continues to rise, Ipsos-Forum poll shows
- https://www.vaccineconfidence.org
- https://www.ipsos.com/en/covid-19-vaccination-intent-has-soared-across-world
