Vanredne okolnosti uzrokovane pandemijom virusa Covid-19 utjecale su na sve aspekte naše svakodnevnice, prvenstveno na naše zdravlje. Bosna i Hercegovina, kao i svaka druga zemlja, dočekala je nespremno sve što ova pošast nosi sa sobom. Ekonomija, zdravstvo, obrazovani sistem, svi segmenti poslovanja, našli su se na udaru brojnih promjena i prilagodbi novom načinu života.
Nove tehnologije pružile su nam brojne mogućnosti u poslovnom svijetu. Morali smo se navići na rad od kuće, sastanke održavati online putem niza platformi, digitalizirati sve procese koje smo mogli ukoliko smo željeli ostati i opstati na tržištu. I povrh svega, digitalizaciju procesa doživjeti kao našu svakodnevnicu trajno, jer i nakon Covida-19 prema brojnim istraživanjima nastaviti ćemo istim ili približno sličnim poslovnim životom.
Posljedice po naše zdravlje su fatalne. O tome svjedoče brojke zaraženih, hospitaliziranih i nažalost preminulih. O tome će svjedočiti i brojke oboljelih od depresije, anksioznosti, stresa. Jer ugroženo mentalno zdravlje je jedan od glavnih okidača niza drugih bolesti. A pandemija Covid-19 uveliko utječe na našu psihu u svakom segmentu života, socijalnom, egzistencijalnom, poslovnom.
Mentalno zdravlje zaposlenika – jedan od glavnih izazova pandemije Covid-19
Poslodavci se širom svijeta hvataju u koštac sa pitanjem kako se vratiti na stari kolosijek i dobro uhodanu matricu rada iz officea nakon remote rada. To predstavlja jedan od glavnih izazova jer pandemija COVID-19 zahtijeva od kompanija da značajno prilagode svoje svakodnevne obaveze. Dok to čine, moraju znati upravljati kako vanrednom situacijom, tako i brinuti o poslovanju, te zaposlenicima koji su glavna karika njihovog rada. U nedostatku terapije ili cjepiva za COVID-19, organizacije moraju učiniti što je više moguće kako bi zaštitile svoje osoblje od izloženosti virusu.
Poslodavci su prinuđeni stvarati nove protokole povezane s održavanjem i korištenjem fizičkog prostora, uključujući redovno planiranje dubinskog čišćenja prostorija i preuređivanje uredskog namještaja kako bi osigurali potrebnu distancu među radnicima. Zaposlenici će također morati prihvatiti nova ponašanja, uključujući rutinsko nošenje maski za lice, redovnije provođenje higijene, ali i redovnije kontroliranje kako samih sebe, tako i od strane doktora ukoliko osjete bilo kakve simptome.
Rezultati indeksa budućih potrošača EY potvrđuju koliko je važno za poslodavce da preispitaju radne prostore kako bi se njihovi radnici osjećali sigurno. Od gotovo 13. 000 anketiranih potrošača u 13 zemalja, 37% je izjavilo da će proći mjeseci ili godine prije nego što se normalnost vrati u radno okruženje, a 64% ukazuje da su oprezniji prema svom tjelesnom zdravlju. Doista, više od dvije trećine ljudi (57%) primijetilo bi da bi im bilo izuzetno neugodno ili neudobno koristiti javni prijevoz zbog mogućnosti izloženosti COVID-19.
Ipak, fizičko zdravlje nije jedina komponenta “blagostanja” – ključno je i mentalno zdravlje. Prije pojave COVID-19, mentalno je zdravlje već bilo uglavnom sekundarno pitanje na radnom mjestu. Jedno od brojnih istraživanja kaže da se npr. 94% američkih i britanskih radnika osjeća pod stresom na poslu, a gotovo trećina kaže da je njihova razina stresa visoka do neodrživo visoka.
Pandemija COVID-19 dodatno je dala na važnosti mentalnom zdravlju. Tokom krize ljudi su se borili s tugom zbog gubitka voljene osobe, izolacijom i usamljenošću, općom tjeskobom za budućnost i preopterećenjem uzrokovanim dugim radnim vremenom ili balansiranjem posla s drugim obavezama poput brige o djeci isl.
Ova povećana želja za zaštitom zdravlja zahtijevala je da prehrambene trgovine i apoteke, koje su uglavnom ostale otvorene tokom pandemije, pronađu nova rješenja. Kontrolom kretanja ljudi i ograničavanjem povremenih kontakata, ovi koraci ne samo da su ograničili širenje COVID-19, već su pomogli da se izgradi povjerenje od strane javnosti.
Kako zadržati entuzijazam i očuvati mentalno zdravlje na radnom mjestu – Iskustva drugih
Brojne kompanije u Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta, a koje su bile to u mogućnosti, rad su nastavile od kuće. Međutim, svi smo svjesni činjenice da fizička prisutnost nikada neće moći zamijeniti onu online, bar ne u nekim branšama poslovnog svijeta. Posebno ne one kompanije koje su uvjetovane konstantnom komunikacijom radnika između sebe, jer im je opis posla takav. Ovom prilikom, zamolili smo izvršnu direktoricu ZI Public Relations Agencije za odnose s javnošću Anelu Ramić-Šabanić da sa nama podijeli iskustva rada u kompaniji koja, sama po sebi podrazumijeva sastanke sa klijentima, redovne briefove sa kolegama, te konstantnu dvosmjernu komunikaciju.
Naša kompanija je bila među prvima koja je rad nastavila od kuće, još u martu 2020. godine. Rad od kuće podrazumijevao je promtnu i “preko noći” prilagodbu novim, vanrednim okolnostima. Naše redovne i brojne sastanke zamijenili su zoom, teams, whatsapp… Naše jutarnje briefove zamijenili su, pored platformi, dosta učestaliji telefonski pozivi. Ne mogu reći da smo u potpunosti bili spremni na promjene, ali kao Agencija za odnose s javnošću koja je jedna od lidera osim u PR-u u Bosni i Hercegovini, jedna od lidera u kvaliteti usluga koje pruža u polju digitalnog marketinga, te smo sa lakoćom prihvatili činjenicu da će naša komunikacija biti potpuno digitalizirana, da će potrebe klijenata koji do jučer nisu bili prisutni online, promijeniti se i prilagoditi novim okolnostima.
Ono na čemu smo dosta radili smo bili – sami mi, naše okruženje, prihvatanje okolnosti koje su nas snašle, naše mentalno zdravlje. I prije vanrednih okolnosti, ulagali smo maksimalne napore na stvaranju odlične atmosfere na radnom mjestu i međuljudskih odnosa koji su u našoj Agenciji oduvijek bili na zavidnom nivou. Kao rukovodilac Agencije, uvijek sam nastojala da radnici na posao ne dolaze sa nekim “grčem” i takvi odlaze kući. Kao i svaki drugi lider, uvijek zahtijevam od zaposlenika maksimalnu produktivnost i krajnje napore za produkciju visokokvalitetnih proizvoda za naše klijente. Ali, trud se uvijek isplati i neizostavno nagradi.
Šta se konkretno promijenilo u Vašem timu, da li neke navike kod zaposlenika, način na koji sad izvršavate zadatke…?
Nakon povratka iz izolacije bili smo na maksimalnom oprezu, na kojem smo i danas. Držimo potrebnu distancu, vodimo računa o higijeni, kako vlastitoj, tako i samih prostorija u kojima boravimo. Na tome smo uvijek insistirali. No, sada su mjere opreza na većem nivou. Da, promijenilo se to da nastojimo naći malo više vremena za smijeh, koji je svima nama u ovim vanrednim okolnostima prijeko potreban. Zadržali smo duh kojeg smo imali, jer kvaliteta radnika ogleda se i u nama samima, u našem karakteru. Jedni drugima smo zaista najveća podrška uz naše porodice i mnogi od nas koji imaju dugogodišnja iskustva u drugim kompanijama, ZIPR Agenciju doživljavaju zbog toga drugim domom jer su ovdje pronašli ono što drugdje nisu. Počevši od mene. Na to sam posebno ponosna.
Što se tiče naših navika, nisu se puno promijenile. Živimo na relaciji posao-dom, nastojimo minimalizirati kontakte sa drugima koliko god je to moguće. Kafu na poslu pijemo u isto vrijeme, a ni sve ovo nas nije spriječilo da nastavimo konzumirati Iqos (bar mi pojedini) kao odličnu zamjenu tradicionalnim cigaretama. ☺ Koliko god se trudili unositi potrebne vitamine u organizam i živjeti zdravije, ipak ima nas koji smo mesožderi, mnogo prije nego ljubitelji voća i povrća ☺ Rad, red, smijeh, stare navike i podrška jedni drugima, to nas čini dovoljno jakima da preguramo i ove vanredne okolnosti.
Više od 300 miliona ljudi u svijetu pati od anksioznog poremećaja, koji je nešto češći kod žena. Dok se čekaju konkretni brojevi o stepenu utjecaja Covida-19 na metalno zdravlje u BiH i cijelom svijetu, svako od nas je sebi vjerojatno najveća podrška uz ljude koji nas okružuju, a razgovor sa porodicom, prijateljima i radnim kolegama svakako da će pomoći kod prevladavanja određenih strahova.
Izvori:
https://www.ey.com/en_id/health/how-covid-19-reshapes-the-mental-health-needs-of-workers
