Tokom prvog talasa epidemije COVID-19, ljudi su pohrlili stvarati zalihe toalet papira, brašna, riže… Sada, kada smo u sredini drugog talasa, mnogi se pitaju i šta će biti s lijekovima.
Suočeni s nemogućnošću posjete liječnicima, nejasnim “putevima pacijenta”, izuzetno otežanom robnom razmjenom, mnoge osobe se s pravom boje da lijekovi, koje su do sada bili na raspolaganju, to više neće biti. A tu je i već otprije prisutna online trgovina ilegalnim lijekovima, koja je ove godine poprilima pandemijske razmjere.
Sve više osoba poseže za antidepresivima
Stručnjaci navode, a takva je i farmaceutska praksa, da svaka velefarmacija uvijek ima na stanju zalihe svih lijekova za mjesec ili dva, i da farmaceutske kompanije imaju vlastite zalihe, u slučaju nemogućnosti nabavke sastojaka za pravljenje lijekova.
Ali tokom pandemije, stvaranje zaliha nije tako jednostavno kao stvaranje zaliha toalet papira. Toalet papira obično privremeno nema, do dolaska novih količina, ali svaki lijek je složenica nekoliko desetina spojeva i sirovina, a mnoge od njih dolaze iz Kine, koja je prva zatvorila vrata međunarodnoj trgovini. I još nešto.
Problemi s mentalnim zdravljem tokom 2020. su u porastu: depresija, anksioznost, osjećaj izoliranosti… rezultiraju da sve više osoba posežu za antidepresivima i ostalim tzv. „mood drugs“, i to ne uvijek na legalan način.
Online kupovina lijekova i ovlaštene e-apoteke: je li to isto?
Posljednjih godina, povećani interes za e-trgovinu i anonimnost koju pruža kupovina preko interneta je dovela do drastičnog povećanja online apoteka.
Izvještaj Cetra za sigurne internet apoteke tvrdi da se svaki mjesec otvori 600 nelegalnih online apoteka, iskorištavajući ovo tržište koje je u stalnom porastu, a koje vrijedi zaprepašćujućih 11 milijardi US dolara.
Ovlaštene e-apoteke omogućavaju praktičan način kako doći do propisanih lijekova i zdravstveni osiguranici ih često koriste. Nažalost, samo oko 4% e-apoteka su zaista legalne, licencirane apoteke. Neovlaštene apoteke dozvoljavaju kupovinu lijekova bez recepta. A lijekovi koje tako dobijete najčešće su lažni, pogrešni, ili kontaminirani.
Kako razlikovati licenciranu od neovlaštene apoteke? Neovlaštene apoteke će tražiti da ispunite neke vrste anketu, često su registrirane na nepoznatoj lokaciji, i nemaju kontakt mail adresu. A siguran znak da nešto nije u redu je – cijena. Ako vam ponude lijek, za koji znate okvirnu cijenu, po nevjerovatno niskoj cijeni – vjerujte da to nije lijek koji želite kupiti, a pogotovo koristiti.
Takvi lijekovi obično ne sadrže sastojke koje bi trebali imati, ili sadrže pogrešne sastojke, ili u pogrešnom omjeru. Mogu biti kontaminirani ili stari. Posljedica uzimanja ovakvih lijekova su često pogubne po zdravlje, i mogu dovesti do ozbiljnih nuspojava. Pravi lijekovi jesu skuplji, ali njihovo djelovanje je dokazano, iza njih stoje godine istraživanja i naučnih napora, a njihove nuspojave su očekivane i kontrolirane.
Šta nam kažu brojevi i statistike o mentalnom zdravlju?
Očekuje se da vrijednost globalnog tržišta antidepresiva poraste sa $14.3 koliko je vrijedilo 2019., na $28.6 tokom 2020., u skladu s problemima mentalnog zdravlja koji će se pojaviti, ili su se već pojavili, zbog uticaja pandemije COVID-19 na globalnu ekonomiju. Vrijednost tržišta ilegalnih lijekova se procjenjuje na nekoliko milijardi dolara, a procjene WHO navode da nekih 10% lijekova koji se nalaze na tržištu su ilegalno proizvedeni.
Ovi lijekovi uključuju antibiotike, analgetike, lijekove za dijabetes, centralni nervni sistem, bolesti srca, kancer, malariju HIV/SIDA, između ostalih. Ovdje spadaju i tzv. lifestyle lijekove (za impotenciju, rast kose, reguliranje težine), zatim injekcije botoksa i lijekovi iz domena estetike lica i tijela, čak i ako se neki od ovih smatraju kao dodaci prehrani ili kozmetički preparati u nekim zemljama.
Potrošače često prevari logo i ambalaža krivotvorenih proizvoda, osmišljenih tako da kopiraju originale, promocije i niže cijene koje nude neovlašteni prodavatelji ili popularnost pojedinih proizvoda unutar određenih društvenih grupa. Korisnici takvih „lijekova“ mogu biti izloženi njihovim negativnim posljedicama, ugrožavajući svoje zdravlje, i neuspješno liječeči ili sprječavajući bolest.
Naizgled nejednaki i u ilegalnostima
Najnoviji Svjetski izvještaj o zloupotrebi droga, koji je uradio UN (UN World Drug Report) iznosi da farmaceutski opioidi za kontroliranje boli i palijativnu njegu su dostupni većinom u zemljama s visokim prihodom. Distribucija ovakvih lijekova je nejednako raspoređena u regijama, a više od 90% svih farmaceutskih opioida je dostupno za medicinsku upotrebu u zemljama visokog prihoda.
Geografska distribucija nelegalnih lijekova, prema Pharmaceutical Security Institute, ukazuje upravo da je važna karakteristika da upravo regije koje imaju visok broj incidenata nisu one sa slabim agencijama za sprovođenje zakona ili nadzornim organima. Štoviše, zemlje u ovim regijama ispravno i na vrijeme prepoznaju farmaceutska krivična djela putem djelovanja svojih agencija za primjenu zakona ili organizacija za reguliranje prometa lijekova. Mnoge države koje spadaju u ovu kategoriju su prilično transparentne kada se radi o operativnim aktivnostima, sa kojima redovno upoznaju medije i javnost.
Na drugoj strani, regije sa naizled niskom stopom incidenata ne znači da ilegalni lijekovi ne postoje ili se ne prodaju u njima. Zbog žongliranja velikog broja prioriteta agencija za sprovedbu zakona u tim zemljama, nedostatka finansijskih sredstava ili neadekvatnih regulatornih struktura, u određenim regijama svijeta, krivotvoreni lijekovi se često ne otkriju.
Ali – to ni u kom slučaju ne znači da ponuda i potražanja za njima ne postoje. Jednostavno, zbog nedostatka prikupljenih podataka, samo naizgled su ove regije “bolje”. Šta kaže Google za 2020.
Pretrage na Googlu koje se odnose na COVID-19 i farmakološke proizvode koje se dovode u vezu s ovim oboljenjem su porasle za 200%. Prema Adobe analizi, online kupovina medicinskih proizvoda, kao što su maske za lice, dezinfekciona sredstva za ruke i antibakterijski proizvodu je porasla za 800%.
Sa ograničenjima kretanja koje su uvele skoro sve države, i mjera zatvaranja unutar države i ostajanja u kući, ljudi koriste priliku da osiguraju što više i proizvoda koji se mogu kupiti bez liječničkog recepta. U stvari, prodaja tableta protiv kašlja, prehlade i običnih tableta protiv gripe je porasla za 198%.
Kako onda spriječiti ljude da ih koriste?
Zatvaranje ilegalnih online apoteka, te krivično gonjenje onih koji stoje iza njih – jer ne zaboravimo da se ugrožavaju ljudski životi – je jako teško, i to ne samo zbog velikog broja njih koje se pojavljjuju svaki dan.
Farmaceutske kuće tvrde da je ovo je složen problem. Usmena informacija, naročito tokom kriznih perioda, je često snažnija od čvrtih činjenica, i problem online kupovine ilegalnih lijekova se ne može zanemariti niti može biti u domenu samo jedne grane društvenog djelovanja, u ovom slučaju farmaceutskih kompanija.
Više ključnih faktora, kao što je nedostatak političke volje, nedostatak ili slabo nacionalno regulatorno tijelo za lijekove, loša saradnja među različitim interesnim grupama, slaba socio-ekonomska situacija, nedostatak svijesti o negativnim učincima krivotvorenih lijekova u zajednici, uveliko doprinose pojavi i širenju pandemije krivotvorenih lijekova.
I kao što svi ovi faktori utiču na pojavu ovog fenomena, svi ovi faktori moraju učestvovati i u sprječavanju
Teorija je jednostavna, i naizgled razumljiva, ali suočeni sa (ne)vjerovatnom nestašicom lijekova, ozbiljnom društveno-ekonomsko situacijom, sve jeftinijim pristupom internetu i ponudi lijekova na njemu, koliko će se nas oduprijeti oglasu „pobijedite bol zauvijek u samo pola sata“.
Izvori:
- USEINSIDER
- Adobe blog
- The Pharmaceutical Institute
- UN World Drug Report
- The Centre for Safe Internet Pharmacies
