Niz opsežnih naučnih istraživanja provedeno je i da bi se shvatilo kako neki faktori, poput izgleda i ponašanja, utječu na intelektualne sposobnosti. Utvrđeno je da visina, težina, pa čak i dužina prsta i boja očiju, mogu pokazati nivo čovjekove inteligencije
Ako ste relativno inteligentna osoba, dvije stari vas vjerojatno opsjedaju: zašto se manje družim od svojih vršnjaka i imam napade anksioznosti – je li to dobro ili nije. Kao što većina zna, inteligentni ljudi imaju tendenciju biti više zabrinuti od drugih, a također će imati i izraženiju socijalnu anksioznost od perceptivno prosječne osobe.
Studija o utjecaju inteligencije, gustoće naseljenosti i prijateljstva na sreću objavljena u časopisu British Journal of Psychology kaže da su visoko inteligentni ljudi u stanju bolje se prilagoditi svim uvjetima modernog života i spremni napustiti gomilu kako bi krenuli svojim putem. U osnovi: Istraživanje je pokazalo kako u moderno doba inteligentniji ljudi imaju uži krug prijatelja, jer im nije potreban osjećaj plemenske pripadnosti da u njemu pronađu smisao svog života.
Socijalna interakcija je ranije bila presudna za opstanak čovjeka. A oni koji su bili intelektualno superiorniji, slijedili su svoje instinkte, a drugi su slijedili njih. Zanimljivo je također da studija pokazuje da su ljudi u manjim gradovima sretniji, što znači da što je manje ljudi oko nas bolje ćemo se osjećati.
Također, ljudi u manjim mjestima više su okrenuti jedni drugima i fokusirani na napredak, bilo lični bilo zajednički.
Dakle, ako se češće nađete u situaciji da večer provodite sami uz čašu dobrog vina i pri tome uistinu, ne treba da vas grize savjest niti se trebate zapitati je li s vama nešto nije u redu. Vi ste samo natprosječno inteligentni, iako prijatelji jesu bitan dio života i nikad ne trebamo mjeriti dobre prijatelje prema kvantiteti nego prije svega prema kvaliteti.
I naravno da nam ne treba u životu 50 prijatelja, često je potrebno svega njih par kako bismo bili sretni.
Psiholozi Satoshi Kanazawa i Norman Li došli su do vrlo interesantnih rezultata istraživanja da su inteligentniji ljudi zadovoljniji kada ne provode vrijeme s prijateljima. Psiholozi su to objasnili tako da izrazito inteligentni ljudi manje preferiraju društvo jer su zaokupljeni s mnogo različitih stvari te im je potrebna koncentracija. Za njih je vrijeme provedeno s prijateljima zapravo izgubljeno vrijeme koje su mogli iskoristiti za korisne stvari i ostvarivanje vlastiti zacrtanih ciljeva.
Naučnici ove studije su povezali naše današnje ponašanje s instinktom naših predaka. Nekada su ljudi, dok su još živjeli u grupama, zajedno lovili i borili se za opstanak. Ono najvažnije je bilo imati što više socijalnih kontakata. Čini se da je danas slučaj suprotan.
Psiholozi objašnjavaju kako su se inteligentniji ljudi bolje prilagodili modernom načinu života u kojem nam instinkt više ne govori da moramo imati što više postojećih socijalnih kontakata. Oni nemaju veliku mrežu prijatelja. No, oni nipošto nisu sami niti usamljeni. Istraživanje je pokazalo kako oni jednostavno imaju manje prijatelja, ali su s druge strane s njima izuzetno povezani.
I da, inteligentni ljudi vole glasno razgovarati sami sa sobom. To je znak napredne inteligencije, a ne ludila!
Inače, niz opsežnih naučnih istraživanja provedeno je i da bi se shvatilo kako neki faktori, poput izgleda i ponašanja, utječu na intelektualne sposobnosti. Utvrđeno je da visina, težina, pa čak i dužina prsta i boja očiju, mogu pokazati nivo čovjekove inteligencije. “Bright Side” izdvaja 12 znakova koji otkrivaju osobine genijalaca. Ne brinite ako ih ne pronađete u ovom popisu. Svako pravilo ima svoje izuzetke.
Imate plave oči?
Joanna Rowe, profesorica sa Univerziteta u Louisvilleu, tvrdi da su plavooki ljudi inteligentniji od tamnookih. Međutim, i jedni i drugi imaju svoje jače strane. Ljudi svijetlih očiju mogu se nositi s teškim situacijama tako što će se koncentrirati na problem prije nego što donesu racionalnu odluku. Tamnooki su bolji kad treba reagirati brzo.
Vi ste stariji brat i sestra?
Nauičnici sa Univerziteta u Edinburghu dokazali su da starija djeca gotovo uvijek imaju malu, ali statistički značajnu prednost u pogledu IQ-a: obično je tri boda veća. Pokazalo se da ta razlika nije povezana s biološkim ili genetskim faktorima, nego sa psihološkom interakcijom roditelja i djece.
Ipak, vrijedi napomenuti da je Dmitrij Ivanovič Mendeljejev bio najmlađi od 17 braće i sestara. To ga nije spriječilo da stvori periodnu tablicu elemenata i ostavi svoj trag u historiji.
Zapravo i niste skloni radu?
Tom eksperimenta američki naulnici Todd McElroy i David L. Dickinson otkrili su da su ljudi koji preferiraju intelektualni rad manje aktivni, i obrnuto, oni koji imaju manju potrebu za spoznajom više se trude. Inteligentniji ljudi više vole aktivnosti koje zahtijevaju intenzivne mentalne napore, poput igranja šaha.
Naučili ste čitati u ranoj dobi?
Čitanje vas čini pametnijim, zaključili su u svom istraživanju britanski naučnici Stuart J. Richie, Timothy C. Bates i Robert Plomin. Što ranije savladate abecedu, to ćete više knjiga moći pročitati i tako proširiti horizonte. To se, nafravno, odnosi samo na ljude koji čitaju knjige različitih tematika i nisu ograničeni na samo jedan žanr ili autora.
Viši ste od prosjeka?
Studija koju su na Princetonu provele Anne Case i Christina Paxson pokazala je da viša djeca često dobiju više bodova na IQ testovima i dobro se snalaze u odrasloj dobi. Eto, Steve Jobs je narastao do 188 cm. Ta se tendencija može primijetiti u ranom djetinjstvu: brzorastući trogodišnjaci bolje se snalaze na različitim testovima nego njihovi niži vršnjaci.
Išli ste u muzičku školu?
Studija Glenna Schellenberga pokazuje da djeca koja su barem devet mjeseci u muzičkoj školi svirala klavir ili pjevala imaju viši IQ od djece koja su išla na glumu ili nisu radila ništa. Schellenberg je čak sugerirao da je visoki IQ glavni razlog zašto su se ta djeca uopće odlučila za muziku.
Osjetljivi ste na zvukove?
Škripavi podovi, žvakanje čipsa, ili jabuke, čak i nečije glasno disanje; svi drugima uobičajeni svakodnevni zvukovi mogu ispiliti živce ljudima s visokim IQ-om. Naučnici s Univerziteta u Helsinkiju proveli su studiju koja je pokazala snažnu povezanost između sposobnosti osobe da pronađe nekonvencionalna rješenja problema i nemogućnosti ignoriranja buke iz okoline.
Za takvo stanje postoji i prava dijagnoza zvana mizofonija koja izaziva promjene u moždanoj aktivnosti kada neko pored vas namrvi čips.
Ne strahujete da ćete se udebljati?
Istraživanje iz 2006. pokazalo je snažnu povezanost indeksa tjelesne mase i kognitivnih funkcija. Ljudi čiji je BMI bio iznadprosječan pokazali su niže rezultate IQ-a u upoređenju s drugim skupinama. Francuski naučnici analizirali su podatke 2.200 ispitanika tokom pet godina i došli do zaključka da je opseg struka direktno povezan s visokim nivoom IQ-a.
Prstenjak vam je duži od kažiprsta?
Istraživač John Coates sa Univerzitetat Cambridge otkrio je da se čovjekov uspjeh u finansijskom svijetu može predvidjeti dužinom prstiju. Pokazalo se da su ljudi čiji prstenjaci bili duži od kažiprsta obično imali i veći prihod.
Često ste anksiozni i skloni ste panici?
Psiholozi Tsachi Ein-Dor i Organ-Tal proveli su studiju u kojoj su dokazali da su pametni ljudi skloniji pesimizmu jer predviđaju razne neugodne situacije. Tvrde da se intelektualci navikavaju analizirati događaje iz prošlosti i više pažnje posvećuju mogućim događajima u budućnosti.
Puno i sočno psujete?
Donedavno se vjerovalo da proste riječi najčešće koriste slabo obrazovani ljudi jer jednostavno nemaju dovoljno širok rječnik. No, istraživanje psihologa s Marist Collegea pod nadzorom Timothyja i Christine Jay, pokazalo je suprotno: što je osoba obrazovanija, to će se češće psovati, i to zato što bira riječi koje će najbolje izraziti njegove osjećaje.
Foto: Unsplash
Izvori:
