Recite zbogom ljetu: 8 stvari koje trebate znati o prvom danu jeseni

Može li jaje stajati okomito, kada lišće počinje mijenjati boju, znate li koji je to začin jeseni i postoje li ravnodnevnice na drugim planetama

Mirela Kukan

Danas je prvi dan jeseni i jesenja ravnodnevnica kada sjeverna i južna hemisfera doživljavaju jednaku dnevnu svjetlost. Za one na sjevernoj dani se nastavljaju skraćivati do zimskog solsticija (najduži dan u godini (ljeti) ili najkraći (zimi) u svim mjestima izvan tropskog pojasa) u decembru, a za one južno od ekvatora početak je proljeća. 

Ravnodnevnica se javlja kada je Sunce direktno u liniji s ekvatorom. To se u nekim dijelovima svijeta, gdje pripada i naše područje dešava danas 22. septembra, a u nekim u četvrtak ujutro 23. septembra. 

1. Zašto imamo ravnodnevnice?

Jesenja i proljetna ravnodnevnica, godišnja doba i promjenjiva dužina dnevnog svjetla tokom cijele godine posljedica su jedne činjenice: Zemlja se okreće po nagnutoj osi. Nagib – vjerovatno uzrokovan masivnim objektom koji je udario u Zemlju prije milijarde godina – znači da je pola godine sjeverni pol usmjeren prema Suncu (kao na donjoj slici). Drugu polovinu godine Južni pol dobija više svjetla. Zato imamo godišnja doba.

 

2.  Je li ravnodnevnica zaista prvi dan jeseni?

Pa, zavisi: Pitate li meteorologa ili astronoma? Meteorološki gledano, ljeto se definira kao najtoplija tri mjeseca u godini, a zima najhladnija tri mjeseca, dok su između proljeće i jesen. Meteorološko proljeće uključuje mart, april i maj, meteorološko ljeto juni, juli i august, dok jesen uključuje septembar, oktobar i novembar, a zima decembar, januar i februar. Astronomski gledano, jesen počinje u zadnjem dijelu septembra – kada južna hemisfera počne primati više Sunčeve svjetlosti od sjeverne. A to počinje na jesenju ravnodnevnicu.

3. Koliko sati dnevne svjetlosti imamo na ravnodnevnici?

Ekvinocij (ravnodnevnica), u astronomiji je trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj. u proljetnu ili jesensku tačku i kada većina mjesta na Zemlji vidi približno 12 sati dnevne svjetlosti i 12 sati mraka. Ali ne doživi svako mjesto istu količinu dnevne svjetlosti. Razlike su posljedica načina na koji se Sunčeva svjetlost lomi (savija) pri ulasku u Zemljinu atmosferu na različitim geografskim širinama.

Naprimjer, Fairbanks na Aljasci u ponedjeljak 20. septembra imao je 12 sati i 14 minuta dnevne svjetlosti, a Key West na Floridi 12 sati i sedam minuta.  Dakle, obje ove lokacije imale su svjetlo dana duže od 12 sati. Zar dan i noć nisu jednaki? Dnevno svjetlo je nešto duže od noćnog ekvinocija zbog načina na koji mjerimo dužinu dana: od prvog nagovještaja Sunca koje je provirilo preko horizonta ujutro do posljednjeg njegovog pogleda prije nego što padne ispod horizonta uvečer. Budući da Sunce treba neko vrijeme da izađe i zađe, tako dodaje dodatne minute dnevnog svjetla.

Na TimeAndDate.com možete provjeriti koliko ćete sati Sunčeve svjetlosti dobiti tokom ravnodnevnice.     

Svake godine postoje dvije ravnodnevnice: jedna u septembru i jedna u martu . U septembru Sunce prelazi ekvator sa sjevera na jug. Na ravnodnevnici, Zemljina os je okomita na Sunčeve zrake jer se Sunce nalazi direktno iznad ekvatora.

4. Može li jaje stajati okomito tokom ekvinocija?

Možda su vam kao djetetu govorili da je za vrijeme ravnodnevnice lakše uravnotežiti jaje okomito na ravnoj površini nego u drugim danima u godini. Ova teorija je nastala u Kini kao tradicija prvog dana proljeća u kineskom lunarnom kalendaru početkom februara. Prema South China Morning Postu, “teorija kaže da su u ovo doba godine Mjesec i Zemlja u pravom smjeru, a nebeska tijela stvaraju savršenu ravnotežu sila potrebnih da se to omogući.”

Ovo je mit. Količina Sunčeve svjetlosti koju dobijemo tokom dana nema moć nad gravitacionim povlačenjem Zemlje ili našim sposobnostima da uravnotežimo stvari na njoj. Ako ste dobri u balansiranju stvari, možete uravnotežiti jaje na njegovom kraju bilo kojeg dana u godini.

5. Kada lišće počinje mijenjati boju?

Kad dani počnu rasti, listopadno drveće počinje signalizirati lišću da prestane proizvoditi hlorofil, zeleni pigment odgovoran za boju i fotosintezu lišća. Budući da promjena boje više zavisi o svjetlosti nego o temperaturi, ona se događa u osnovi u isto vrijeme iz godine u godinu.  Temperatura i vremenski uvjeti mogu utjecati na intenzitet jesenskih boja i na to koliko se dugo zadržavaju. Oni također mogu utjecati na vrijeme kada lišće počinje mijenjati boju, a suša može promijeniti brzinu opadanja lišća.

6. “Pumpkin Spice” groznica, začin jeseni!

Svake jeseni započinje “Pumpkin Spice” groznica, kada mnogi pogotovo u SAD-u prave “začin od bundeve” koji nije jedan začin, već njihova mješavina i uopće ne sadrži bundevu.  Recept  uključuje cimet, đumbir, biber, muškatni oraščić i klinčiće. Jesen je – samo naprijed i posipajte ga po čemu god želite.

Mnoge kulture širom svijeta održavaju gozbe i slave prvi dan jeseni kao praznik u znak obilježavanja septembarske ravnodnevnice.

7.  Postoji li drevni spomenik koji čini nešto cool tokom ravnodnevnice?

Tokom zimskog i ljetnog solsticija, ogroman broj ljudi se okuplja u Stonehengeu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tokom solsticija, Sunce ili izlazi ili zalazi u skladu sa izgledom spomenika starog 5.000 godina. I dok se neki okupljaju u Stonehengeu za jesensku ravnodnevnicu, pravo mjesto za to je Meksiko. To je zato što na ravnodnevnicu piramida u Chichen Itzi na poluotoku Yucatan prikazuje čudesnu predstavu. Piramida su izgradile drevne Maje, a dizajnirana je  tako da baca sjenu na dan ravnodnevnice ocrtavajući tijelo Kukulkana, “Pernate zmije”, majansko zmijsko božanstva kojim su se također nazivale i historijske ličnosti. Kip sa glavom zmije nalazi se na dnu piramide, a dok Sunce zalazi na dan ravnodnevnice, Sunčeva svjetlost i sjena pokazuju tijelo zmije koje se spaja s glavom.

 

8. Postoje li ravnodnevnice na drugim planetama?

Da! Sve planete u našem Sunčevom sistemu rotiraju po nagnutoj osi i stoga imaju godišnja doba. Neki od ovih nagiba su manji (poput Merkura, koji je nagnut za 2,11 stepeni). Ali drugi su više poput Zemlje (23,5 stepeni) ili su čak ekstremniji (Uran je nagnut za 98 stepeni!). Saturn vidi ravnodnevnicu otprilike jednom u 15 godina (jer je Saturnu potrebno 29 godina da završi jednu orbitu oko Sunca). Tokom Saturnove ravnodnevnice, njegovi prstenovi postaju neobično tamni. To je zato što su ovi prstenovi debeli samo 30 stopa, a kad u njih svjetlost udari, nema velike površine za reflektiranje.

Izvori:
Timeanddate.com
Vox.com