Za pamučnu majicu vode potrebno je vode koliko i čovjeku pića za 900 dana
Godišnje se proizvodi 400 milijardi kvadratnih metara tekstila, a njeguje se i kultura bacanja odjeće – od toga čak 60 milijardi odlazi u smeće i završi u utrobi zemlje, riječnim mrežama ili pustinjskim deponijama
Brza moda je kapitalistički sindrom nekontrolirane proizvodnje jeftinih, lako dostupnih i nekvalitetnih komada odjeće, koja u konačnici stvara velike količine tekstilnog otpada.
Modni brendovi današnjice promoviraju brojne kolekcije na godišnjem nivou budući da modnu industriju motivira ideja da svaki put kada kupac dođe u prodavnicu, naiđe na nešto što ranije nije vidio i što će ga navesti da dođe u prodavnicu uskoro.
U periodu 2000- 2015. godine, proizvodnja tekstila se udvostručila dok se istovremeno rok trajanja prosječnog komada odjeće skratio za trećinu.
Masovna proizvodnja može da bude isplativa samo masovnom kupovinom, pa se cijene komada odjeće snižavaju na cijenu pristupačnu skoro svima. U izvještaju Evropskog parlamenta piše da su kupci odjeću počeli percipirati skoro kao predmete za jednokratnu upotrebu, bacajući je nakon samo 7 ili 8 nošenja.
Čarape na put oko svijeta
Masovna proizvodnja odjeće podrazumijeva i masovnu proizvodnju tkanina. Proces pretvaranja sirovine u tkaninu – predenje, tkanje, bojenje, pa davanje tkaninama sjaja i čvrstoće, energetski je veoma intenzivan, sa negativnim uticajem na naš okoliš.
Tamna strana globalizacije je u tome što odjeća koju kupujemo proputuje pola svijeta da bi došla u naše prodavnice. Brodovi koji prenose kontejnere pokreće najprljavije fosilno gorivo.
Što je veći brod, gore je zagađenje. Stručnjaci tvrde da 16 najvećih brodova proizvodi zagađenje sumporom kao svi automobili na svijetu. Iako se ne može procijeniti tačno koliko se goriva ukupno troši, zastrašujuće je da jedan brod povećava rizik od raka ili astme kao 50 miliona automobila.
Tone prljavog goriva koje brodovi potroše svakog sata hiljadusu puta štetnije od automobilskog. Iako se bilježi značajan porast štetnog utjecaja na zdravlje stanovnika obalnih krajeva širom svijeta, niko ne radi ništa jer odjeća, darovi i drugi proizvodi ne bi stigli na vrijeme.
Ipak, EU u okviru svoje strategije održivog razvoja želi do 2030. tekstilnu industriju učiniti održivijom, socijalno pravednijom i zdravijom za ljude i okoliš. Fokus na održivi razvoj poziva na ispunjavanje potreba današnjih naraštaja bez ugrožavanja mogućnosti budućih naraštaja da ispunjavaju vlastite potrebe.
Share to care
Ciljevi strategije vezanih za tekstilnu industriju jesu smanjenje CO2, inovativni načini proizvodnje koji uključuju recikliranje i upotrebu postojećih resursa, praksa korištenja prihvatljive i čiste energije, očišćenje voda, odgovorna produkcija i konzumacija te održiv ekonomski razvoj odnosno iznalaženja novih modela cirkularne ekonomije za tekstilni sektor u kojem bi se odjeća i materijali ponovno koristili, te ne bi završavali kao otpad.
U porastu su i aktivnosti različitih pokreta koji jačaju svijest javnosti o alternativamakonceptu brze mode. Jedan od njih je prodaja i kupovina vintage i second hand odjeće. Trenutno vrlo popularan koncept u svijetu je razmjena odjeće. U trendu je i preoblikovanje stare odjeće odnosno redizajn. Izaberite ideju koja vam najviše odgovara i doprinesite smanjenju svog učinka na okoliš.
