Piše: Dženita Metanović – Hamamdžić
Poznato je da influencer marketing predstavlja angažovanje uticajnih ličnosti kako bi oni promovisali neki proizvod ili brend svojim brojnim pratiocima. Nije to novi oblik marketinga, novi su kanali i akteri. Razvojem društvenih mreža razvija se se i novi tip influencinga u kojem zvijezde više nisu samo glumci i sportaši već svaka osoba koja ima mogućnost kreiranja i objave vlastitog sadržaja, umrežavanja i sticanja pratioca. Vremenom, istaknuli su se pojedinci koji nude zanimljiv, informativan i intrigantan sadržaj.
Uprkos vrtoglavo visokim ciframa vrijednosti ove grane marketinga na globalnom i regionalnom nivou, te osobama koje žive od ovog – nepostojećeg zanimanja – influencing kao savremeno zanimanje i dio digitalnog marketinga nailazi na omalovažavanje i nipodaštavanje. Na kraju krajeva, influencing je full-time posao i legitiman način poslovanja, regulisan ugovorom, što podrazumijeva i plaćanje određenih poreza koji sučesto kamen spoticanja kadgod se zlurado komentariše određena uspješna saradnja pojedinca i brenda.
– Javnost često pogrešno percipira pojam influencera, ali i ne razumiju koliko je to zapravo zahtjevna profesija i koliko znanja, truda i vještine je potrebno da biste bili uspješan influencer. Da, to je profesija jer su društvene mreže toliko napredovale da je sasvim normalno da postoje i nove profesije. Jednako tako, prije nekoliko godina nisu postojali menadžeri društvenih mreža, analitičari ili kreatori sadržaja kao što je slučaj danas. Mnogi misle da je to lako zarađen novac i da je sve neka vrsta zabave. Uostalom, ne znači da svi influenceri sa 50.000 pratilaca dobro zarađuju – kaže Harisa Murtić, harizmatična influencerka iz Sarajeva, koja živi i radi u Švedskoj. Harisa, koja je po profesiji socijalna radnica, na Tik Toku ima 95.4k a na Instagramu 33k pratioca.
Snažne predrasude utiču na sporije razvijanje bh. influencer tržišta za razliku od, primjerice, Hrvatske ili Srbije gdje je broj influencera veći, a niche koje pokrivaju šire. Šta je zapravo uzrok tome? Kada govorimo o široj bh. javnosti, pojam influencer je sinonim za osobe bez formalne edukacije i zanimanja sklone pretjeranoj samopromociji. Prema stavu stručnjaka, za takvo ustaljeno mišljenje najviše se može zahvaliti mainstream medijima koji ih kontinuirano predstavljaju korištenjem hiperseksualiziranih fotografija osoba ženskog spola ili problematičnih osoba muškog spola, često kao mamac za preglede. Za nedovoljno upućene u marketing, tako je nastala iskrivljena predodžba o influensingu i rezultirala generalizacijom. Postoje influenceri koji se bave različitim temama poput raznih edukacija, tema zdravlja, green agende, travel influencinga, dizajna i drugih korisnih oblasti a koji nisu medijski eksponirani i javnost ih ne prepoznaje.
– Mislim da ne postoji osoba koja je influencer, a da se nije susrela sa predrasudama. Prvenstveno želim naglasiti da mnogi influenceri nisu samo influenceri nego su ljudi koji studiraju, rade u državnoj firmi ili imaju neki svoj biznis. Ja sam diplomirani socijalni radnik i evo nakon 8 godina rada upisala sam i drugu biznis školu u trajanju od 2 godine, jer želim da se bavim digitalnim marketingom i prodajom. Socijalni rad neću odbaciti u potpunosti nego ću nastaviti raditi kao konsultant – objašnjava Harisa.
Na molbu da povuče paralelu između Švedske i BiH kad je riječ o percepciji o osobama koje se bave influencingom, Harisa kaže da predrasude postoje iu Švedskoj, no manje su izražene. – To najbolje vidim po komentarima ljudi kada se pojavi tekst o nekom influenceru. Automatski se postavljaju pitanja da li plaća porez, ko je on/ona, da li su ovo pravi uzori našoj djeci, itd. Neću reći da su svi influenceri dobri uzori, no ne treba sve stavljati u isti koš. Stava sam da marketing i prodaja danas definitivno ne bi bili uspješni kao što jesu bez saradnje sa influencerima – zaključuje Harisa.
