Svaki dan proizvodimo više i više podataka, što zahtijeva veliku količinu električne energije. Arhivira se ogromna količina nepotrebnih podataka poput različitih dokumenata, fotografija, zapisa, aplikacija i mailova.
Sve te podatke koje ne koristimo, a nalaze se pohranjeni na našim uređajima, nazivamo digitalnim otpadom. Zašto ih nazivamo otpadom kada nemaju fizički manifest? Zato što je za njihovo postojanje potreban konstantan rad ICT tehnologija (servera, mreža, terminala) koje kontinuirano troše resurse potrebne za njihovo održavanje. Stoga, digitalni otpad najjednostavnije rečeno definišemo kao posljedicu na okoliš uslijed lošeg upravljanja digitalnim podacima.
Ako uzmemo u obzir da postoji 5,35 milijardi ljudi koji svakodnevno koriste internet, pretražuju, strimuju, šalju mailove, kreiraju i pohranjuju slike i video zapise, koriste društvene mreže i slično, izuzev enormnog protoka podataka, kontinuirano se stvaraju novi sadržaji i podaci koji zahtijevaju arhiviranje i još veće učešće ICT tehnologije. Upravo se za ICT tehnologiju procjenjuje da proizvodi od 2,5% do 3,7% globalne emisije CO2, što je stavlja u isti raspon kao i cijelu avio industriju (3,5%).
Međunarodni naučni konsenzus je da se globalne neto emisija CO2, nastala ljudskim djelovanjem mora smanjiti za oko 45% do kraja 2030. godine u odnosu na vrijednosti izmjerene 2010. godine.
Stručnjaci predviđaju da bi do 2025. godine digitalni otpad mogao postati jedan od najvećih zagađivača, stoga je neophodna individualna angažiranost. Srećom, postoje brojni načini kako se može smanjiti digitalni otpad, ali oni najviše zavise od svijesti pojedinca.
Digitalna čistka
Brisanje nepotrebnih podataka i aplikacija s uređaja, osim trenutnog smanjenja digitalnog i CO2 otiska, može dovesti i do oslobađanja dodatnog prostora, ubrzanja uređaja i uštede baterije. Osim toga, pozitivno će uticati na našu organiziranost i pružiti “feel good” osjećaj kao poslije proljetnog čišćenja.
Slanje e-mailova zagađuje okoliš
Slanje 65 e-mailova emituje CO2 jednako vožnji od 1km u automobilu. Možda se ne čini mnogo za prosječnog korisnika, ali globalno gledano, korištenje e-mailova u svijetu generira toliko CO2 koliko i dodatnih sedam miliona automobila na cestama. Stoga razmislite idući put prije nego što pošaljete nepotreban mail i svakako blokirajte spam mailove uz pomoć filtera i ključnih riječi, budući su pri samom vrhu digitalnih zagađivača.
Održavanje uređaja
Jednokratno brisanje je važan korak u smislu identifikacije problema, ali pokušajte održavati čistoću redovnim brisanjem fajlova i ukidanjem pretplata na sadržaje koje ne čitate, a koji pune vaše inboxe.
Za kraj donosimo i aplikaciju koje vam može pomoći da vizualizirate količine i da vas podsjeti na akcije koje možete poduzeti.
