Iako su zdravstveni rizici pušenja predmet javnozdravstvenih kampanja već decenijama, veliko međunarodno istraživanje o svijesti pušača o zdravstvenim rizicima, o kojem je nedavno izvijestio Euronews, pokazalo je da mnogi pušači i dalje ne prepoznaju u potpunosti njegov uticaj na zdravlje srca i krvnih sudova.
Analiza zasnovana na podacima prikupljenim od više od 240.000 pušača iz 46 zemalja otkrila je značajan jaz između svijesti o povezanosti pušenja s rakom pluća i njegovoj ulozi u nastanku srčanog i moždanog udara.
Dok gotovo svi ispitanici povezuju pušenje s rakom pluća, svijest o njegovoj ulozi u nastanku srčanog i moždanog udara pokazala se znatno nižom. Stručnjaci upozoravaju da upravo takav jaz u razumijevanju zdravstvenih rizika može uticati i na motivaciju pušača da prestanu pušiti.
Koliko su pušači u Bosni i Hercegovini svjesni ovih rizika i koliko se oni prepoznaju u svakodnevnoj kliničkoj praksi, pitali smo primarijusa mr. sci. dr. Amera Iglicu, specijalistu interne medicine, subspecijalistu intenzivne medicine i kardiologije.
„U svakodnevnoj praksi često vidim da pacijenti pušenje prvenstveno povezuju s bolestima pluća, dok rizik od infarkta i moždanog udara mnogo manje prepoznaju. To je posebno važno jer se oštećenja krvnih sudova razvijaju postepeno i dugo mogu proći bez jasnih simptoma. Pušenje na kardiovaskularni sistem djeluje kroz više mehanizama povećanom sklonošću stvaranju krvnih ugrušaka i razvojem ateroskleroze, a time i većim rizikom od srčanog i moždanog udara,“ objašnjava dr Iglica.
Dvije decenije upozorenja, a znanje gotovo isto
Jedan od najupečatljivijih nalaza studije jeste da tokom gotovo dvije decenije nije zabilježen značajniji globalni napredak u razumijevanju zdravstvenih rizika pušenja i pasivnog pušenja. Iako je u pojedinim zemljama svijest porasla, u drugima je čak zabilježen pad, uključujući i dio razvijenih zemalja.
„Smatram da ni i u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o zdravstvenim posljedicama pušenja i izloženosti duhanskom dimu, posebno kada je riječ o utjecaju pasivnog pušenja na zdravlje srca i krvnih sudova”, ističe dr Iglica.
Prestanak pušenja ostaje najvažnija mjera
Upotreba duhana i dalje je vodeći uzrok bolesti i smrti koji je moguće spriječiti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, duhan godišnje odnese više od sedam miliona života, među kojima je više od 1,6 miliona nepušača izloženih duhanskom dimu. Istraživači upozoravaju da upravo nedovoljno razumijevanje rizika može utjecati i na odluku o prestanku pušenja.
„Prestanak pušenja ostaje najbolja odluka za kardiovaskularno zdravlje, bez obzira na godine ili dužinu pušačkog staža. Ipak, kod osoba koje ne uspiju odmah prestati, važno je razgovarati o načinima na koje se može smanjiti izloženost štetnim materijama iz duvanskog dima. Posebno je značajna činjenica da se brojne štetne supstance, uključujući ugljen-monoksid, stvaraju tokom procesa sagorijevanja duhana. Danas postoje i proizvodi koji eliminiraju sagorijevanje duhana i mogu predstavljati korak ka smanjenju izloženosti štetnim materijama. Važno je, ipak, jasno naglasiti da ni one nisu bez rizika i da krajnji cilj treba ostati potpuni prestanak korištenja duhanskih i nikotinskih proizvoda”, zaključuje dr Iglica.
Izvor Klix.ba
